Interview.ba portal tokom prošlog mjeseca objavio je dvije istraživačke priče, a trenutno radimo na još tri istraživačka teksta koji će biti objavljeni do kraja septembra. No, dok čekamo potrebne dokumente i informacije, podsjetimo se o čemu smo pisali u naše prve dvije priče.
Falsifikovanjem dokumenata do radnog mjesta čistačice u Domu zdravlja Olovo
Samo nekoliko dana bivšu zaposlenicu Doma zdravlja Olovo dijeli od ročišta na kojem bi, prema našim saznanjima, trebala priznati krivicu za falsifikovanje dokumenata. Uz te dokumente se zaposlila u ovoj ustanovi, gdje je radila šest mjeseci, a kasnije se neuspješno prijavila na novi konkurs. Interview.ba je prije godinu dana dobio prijavu o mogućoj korupciju od građanke, čiji identitet je poznat redakciji, a koja bi svoj konačni epilog mogla dobiti uskoro.
JU Dom zdravlja u Olovu raspisao je u aprilu 2019. godine javni oglas za prijem u radni odnos na određeno vrijeme. Radilo se o mjestu čistačice u ambulanti Solun na period od šest mjeseci. Kako je navedeno u dokumentu, uslovi koji kandidatkinja je trebala ispunjavati su završena osnovna škola i najmanje šest mjeseci radnog iskustva na poslovima čistačice. Kako nam je potvrdila naša sagovornica, ukupno 11 žena se prijavilo za ovaj posao, te su dvije pozvane na razgovor.
Jedna od informacija koju smo nakon ova dva konkursa dobili je i da je primljena kandidatkinja falsifikovala dokumente, tačnije prijavu o prethodnom radnom iskustvu, kao jedan od uslova prijave.
Pokušali smo doći u posjed ovih dokumenata te smo tada kontaktirali direktora ove ustanove Izudina Kućanovića. On nam je rekao da je istraga u toku u policijskoj upravi Olovo, te da nam iz tih razloga, ne može dati više informacija, kao ni dokumente koji su korišteni u konkursnoj proceduri.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona (MUP ZDK) potvrdilo je za Interview.ba da se trenutno postupa po ovoj prijavi u Policijskoj stanici Olovo.
Konačnu informaciju dobili smo od Općinskog suda u Visokom. Oni su nam potvrdili da će 14. juna biti održano ročište za razmatranje sporazuma o priznanju krivnje u predmetu M. K. zbog krivičnog djela krivotvorenje isprave iz člana 373. stav 1. KZ FBiH.
Detaljnije čitajte: Falsifikovanjem dokumenata do radnog mjesta čistačice u Domu zdravlja Olovo
Koja je stvarna zadaća Draška Milinovića kao direktora RAK-a
Nakon imenovanja Draška Milinovića za direktora RAK-a, SNSD i Milorad Dodik su sasvim ovladali sektorom emitovanja i telekomunikacija, a vlasnici medija, uz različite argumente, brinu za budućnost zbog mogućeg kažnjavanja, cijene korištenja multipleksa za prenos digitalnog signala, ali i nefer ponašanja kablovskih operatera, prvenstveno onih u vlasništvu Telekoma Srbije.
Pitanje zašto je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik insistirao da Draško Milinović, bivši šef kabineta nekoliko predsjednika i premijera RS i bivši direktor RTRS-a tokom čijeg mandata su ta TV-kuća i on lično kažnjeni sa blizu 300.000 KM, bude direktor Regulatorne agencije za komunikacije (RAK-a) ima više odgovora.
Prvi je pokušaj da zaustavi kažnjavanje RTRS-a, a drugi da širom otvori vrata kablovskim operaterima okupljenim oko Telekoma Srbije koji je tokom prošle godine za 300 miliona eura kupio nekoliko kablovskih operatera za cijenu koja je značajno iznad njihove vrijednosti. Uz to treba odrediti cijene korištenja dva multipleksa koja su dodijeljeni RTRS-u, a usput otežati pozicije BHRT-a, ugroziti pojedine tv-kuće poput BN gdje su već sigurni da će učiniti sve da ih ugasi ili barem finansijski uništi, te eventualno osnažiti TV HZ HB. Sve ovo možda nije korupcija u klasičnom smislu riječi, ali jeste igra za bolji položaj određenih grupama ili pojedinaca s ciljem uticaja i zarade, a na štetu javnog interesa i prava građana da imaju pristup raznovrsnim izvorima informacija.
Regulatorna agencija za komunikacije ili RAK je nezavisna agencija koja upravlja emitovanjem RTV programa putem frekvencija ili kablovskih mreža i telekomunikacijama na način da uspostavlja pravila i prati njihovu primjenu, dodjeljuje dozvole za rad i za korištenje frekvencija ili multipleksa, odnosno platformi za emitovanje radio-televizijskog programa putem digitalnih platformi, prati provedbu i poštovanje kodeksa za emitovanje čije kršenje kažnjava, dodjeljuje dozvole za rad kablovskim emiterima, telekom-preduzećima… Upravlja sektorom emitovanja i telekomunikacija na način da onemogući dominaciju bilo kog učesnika sa znatnom marketinškom snagom, odnosno da obezbjedi ravnotežu između korisnika i tržišta štiteći interese korisnika na konkurentnom tržištu i podržavajući ulazak novih sudionika. Njihova zadaća je, kako piše na njihovoj web-stranici: „kreiranje i promovisanje pravila u sektorima emitovanja i telekomunikacija, licenciranje operatora u sektorima emitovanja i telekomunikacija, planiranje, upravljanje i dodjeljivanje frekventnog spektra, primjenjivanje tehničkih i drugih standarda koji se tiču kvaliteta, te uspostavljanje i održavanje sistema naknada za dozvole“. Inače u BiH je na kraju 2019. godine djelovalo 146 radio stanica, 61 tv-stanica, više od 40 kablovskih operatera, a u sektoru telefonije, osim tri velika teleom operatera koji imaju dozvole za pružanje usluga fiksne i mobilne telefonije, djeluje 12 preduzeća koja imaju dozvole za pružanje usluga fiksne telefonije i 65 pružatelja usluga pristupa internetu. Evidentirano je više od 3,7 miliona korisnika mobilnih telefona, blizu 800.000 korisnika fiksnih telefona i oko 3,3 miliona korisnika interneta. Prihodi RAK-a su oko 30 miliona KM od čega oko 20 milion KM prikupljenih od dozvola za korištenje radio-frekventnog spektra odlazi u budžet BiH, a oko 10 miliona KM ostaje za potrebe RAK-a.
Multipleks-A, a kasnije i Multipleks-B je RAK dodijelio RTRS na upravljanje. To su digitalne platforme za prenos RTV-programa i kada TV-kuće više ne budu mogle koristiti postojeće predajnike i frekvencije (moći će ih koristiti, ali će emitovanje biti tehnički gotovo nemoguće) – od onih koji upravljaju multipleksima će iznajmljivati kanale na multipleksima, a cijenu najma će određivati RTRS u saradnji s RAK-om. RTRS je ranije kažnjena sa 45.000 KM, a Milinović sa 15.000 KM jer nisu ispoštovali nalog RAK-a da priključi Televizije K3 d.o.o. iz Prnjavora na digitalno zemaljsko emitovanje u Multipleks-u A u digitalnom području Kozara. Tokom ovog postupka RTRS je osporavala zakonitost ovog naloga jer ga je smatrala osporavanjem prava na imovinu RTRS-a, odnosno opreme za digitalno emitovanje. Sada K3 plaća 5.000 KM za prenos signala i to za njih neodgovarajućom trasom, a koliko je u kontekstu javnog interesa važno imati sluha za upravljanje multipleksima pokazuje slučaj Multipleksa-C. On je putem javnog poziva dodijeljen preduzeću Multiplex Service BH d.o.o. čiji su osnivači komercijalne TV-stanice NOVA BH u vlasništvu Telemacha, FACE TV i Kanal O (nekada TV 1) iz Sarajeva i RTV BN iz Bijeljine. Ove tv-stanice sada određuju cijenu korištenja, odnosno distrubucije digitalnog signala, pa je procjena potencijalnih korisnika da će ona biti i do 20.000 KM mjesečno ili oko 240.000 KM godišnje uz šta moraju plaćati i redovne dozvole za emitovanje, ali prije toga i nabaviti opremu za priključak na digitalnu „mrežu“. Kod ovih TV-stanica postoji bojazan da će ih, ukoliko zbog nedostatka novca za zakup digitalnih trasa, izgube mogućnost emitovanja na taj način, kablovski operateri ucjenjivati visokim cijenama uključivanja njihovog programa u svoje ponude i da će zbog toga mnogi biti ugašene. U ovakvoj situaciji će uloga RAK-a biti izuzetno važna u uspostavljanju balansa između potreba „manjih“ TV-stanica i RTRS-a koji će praktično određivati cijenu korištenja dva multipleksa.
Osim što je i lično kažnjen za neprovođenje odluka RAK-a, Milinović bi tokom svog mandata mogao biti u direktnom sukobu interesa jer njegova supruga Željka Milinović (nekada Dragičević) je zaposlena u M:tel-u na poziciji šefa službe za odnose s javnošću, a prema odredbama Etičkog kodeksa RAK-a „članovi Vijeća, generalni direktor i zaposlenici RAK-a u vršenju svojih dužnosti i radnih obaveza ne smiju dozvoliti da njihov privatni inetres dođe u sukob sa javnim interesom“. M:tel kao vlasništvo Telekoma Srbije igra važnu ulogu u aktivnostima kablovskih operatera. Podsjećanja radi, od početka 2020 M:tel-ovi kablovski operatori, preduzeća pod njihovom kontrolom (Blicnet d.o.o, Telrad net d.o.o i Elta – kabel d.o.o.o) i Eronet ne prenose program TV Nove BH. Ovo je uticalo najviše na stanovnike RS-a, ali za bolje razumijevanje treba posmatrati i odluku Telemacha iz marta 2020-te da TV FBiH prebaci na 53. poziciju u rasporedu kanala nakon što je ta tv-kuća potpisala ugovor sa Vip Team United iz Portugala koji je partnerska firma Telekoma Srbija što se desilo gotovo u isto vrijeme kada je Telekom Srbije iz svoje ponude (u Srbiji) brisao N1 koja u ovom trenutku tamo vrijedi za jedinu Tv-kuću koja nije pod kontrolom vlasti. Ukoliko bi se u BiH desilo da kablovski operateri pod kontrolom Telekoma Srbije izbacuju iz svoje ponude programe „politički nepoželjnih“ televizija može se desiti da veliki broj gledalaca izgubi mogućnost pristupa njihovim informacijama jer u BiH postoje naselja u kojima je moguće koristiti usluge samo jednog kablovskog operatera. Osim toga, biće ugrožena i provedba Evropske konvencija o ljudskim pravima koja govori i informacijama.
Deteljnije čitajte: Koja je stvarna zadaća Draška Milinovića kao direktora RAK-a
