Prema dokumentu pod nazivom Finalni izvještaj institucija BiH o reformi poticaja za obnovoljive izvore energije vlasti procjenjuju da će poticaji za mini hidroelektrane po megavatu sa sadašnjih 80 eura u narednim godinama porasti do čak 100 eura!
Samo u Federaciji BiH u prvih pet mjeseci ove godine proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora, odnosno mini hidrocentrala, solarnih i vjetroelektrana ukupno je uplaćeno 37,7 miliona maraka po osnovu poticaja i referentne cijene koja im je plaćena za proizvedenu struju, potvrđeno je Fokusu u Operatoru za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju FBiH.
No, ovaj iznos s kojim država subvencionira privatnike koji se bogate preko države i leđa građana mogao bi u narednom periodu i rasti. Naime, uprkos teškoj epidemiološkoj i ekonomskoj situaciji u BiH koja grca u problemima, Fokus otkriva da se vlasti spremaju pokrenuti mehanizme kojim bi povećali ionako ogromne poticaje za proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora energije, prvenstveno onih u čijem su vlasništvu mini hidrocentrale.
Potvrđuje to i dokument pod nazivom Finalni izvještaj institucija BiH o reformi poticaja za obnovljive izvore energije, u koji je Fokus imao uvid, a prema kojem vlasti procjenjuju da će poticaji za mini hidroelektrane po megavatu sa sadašnjih 80 eura u narednim godinama porasti do čak 100 eura!
STIGLO PISMO IZ BEČA
– Procjena troškova direktnog poticaja za mini hidroelektrane (MHE) na slici 7 pokazuje da se nivo poticaja za MHE povećava s oko 80 € na 100 € po MWh, budući da se u kasnijim godinama pojavljuju skuplje lokacije. S obzirom da se ne očekuje poboljšanje tehnologije, nema ublažavajućeg učinka – navedeno je u dokumentu čiji dio faksimila prilažemo uz ovaj tekst.
Faksimil šema iz Finalnog izvještaja institucija BiH o reformi poticaja za OIE koje predviđaju podršku mhE
Inače, autori ovog dokumenta su državno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, entitetska ministarstva energetike i rudarstva, državna i entitetske regulatorne komisije za električnu energiju, te entitetski operatori za obnovljive izvore energije.
Međutim, planove vlasti da nastave izdašno finansirati rad mini hidroelektrana i poticati bogaćenje pojedinaca za sada kvari Energetska zajednica koje je prije desetak dana poslala pismo na adrese Federalnog ministarstva energetike rudarstva i industrije, Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srspke, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, te Parlamenta FBiH.
Fokus je došao do ovog pisma u kojem je jasno izražena zabrinutost zbog dosadašnjeg načina subvencioniranja mini hidrocentrala, te su vlasti u BiH pozvane da razmotre druge modele koji neće ovoliko koštati državu, ali i koje će smanjiti štetni utjecaj mini hidroelektrana na okoliš.
U pismu je Energetska zajednica ponudila svoju pomoć te predložila hitan sastanak na kojem bi bila razmotrena sva otvorena pitanja o problemu gradnje i poticaja rada mini hidrocentrala u našoj zemlji.
Veoma rezolutan i eksplicitan u pogledu načina na koji država finansira rad mini hidrocentrala u BiH i šta bi dalje trebala uraditi bio je u razgovoru za Fokus Janez Kopač, direktor Sekretarijata Energetske zajednice, koji je i jedan od potpisnika pisma koje je stiglo u bh. institucije.
– Garantovana otkupna cijena u BiH za sve hidrocentrale koje su jačine iznad 0,5 MW je u stvari protiv pravila Energetske zajednice. Po pravilima koje bi BiH morala poštovati ta pomoć bi mogla ići samo za elektrane do pola megavata. Ove iznad pola megavata mogu se subvencionirati ali na način tržišne premije, to je razlika između tržišne cijene i investucione cijene, investicijskih troškova, ali tu se mora pronaći taj balans, odnosno prava cijena mora se pronaći na aukciji. I na aukciji mogu naravno učestvovati i vjetroelektrane i sunčane elektrane koje su dosta jeftinije. Tako da ako bi BiH, odnosno FBiH i RS poštovale propise kao što bi morali unutar Energetske zajednice, onda sam siguran da ne bi bilo nikakavih subvencija za male hidroelektrane iznad pola megavata jer bi uvijek na aukcijama pobijedile vjetroelektrane i sunčane elektrane koje su jeftinije. I to sam napisao Vladi FBiH i Vladi RS, te sam naveo da je to prvi korak u smjeru potpune zabrane, jer na taj način se rješavate tog pritiska investitora koji je potpuno nepotreban jer je prouzrokovan samo visokim subvencijama koje su potpuno neuporedive sa subvencijama i u regionu, a kamoli u Evropskoj uniji . Previsoke su – kaže Kopač za Fokus.
Kopač za Fokus navodi primjere Crne Gore, Albanije i Makedonije gdje se kaže, za razliku od BiH, potenciraju izvori obnovljive energije, ali na mnogo jeftiniji način nego što je to u BiH.
– U Makedoniji je takozvana tržišna premija manja od eura po megavat satu, a subvencija za malu hidroelektranu u FBiH je ako bi je usporedili s tržišnom premijom oko 30 ili 40 eura na megavat sat. Znači 30 ili 40 puta više nego što plaća Makedonija. BiH i Kosovo još zaostaju i nisu prilagodile te poticajne mehanizme onima koje traže u Evropskoj uniji koje bi BiH kao članica Energetske zajednice morali poštovati – kaže Kopač.
Na opasku da vlasti u BiH često svoju izdašnost prema vlasnicima mini hidrocentrala pravdaju zahtjevima iz EU, Kopač kaže da niko ne tjera BiH da daje tako visoke poticaje koji su veći nego oni u zemljama EU.
– Nije tako u EU, to vam mogu garantovati. Naravno Evropska unija se vrlo intenzivno zalaže za obnovljive izvore energije, ali poticajni mehanizmi su puno drugačiji i puno jeftiniji – zaključuje Kopač.
Pitanje o tome šta će poduzeti u vezi s navodima iz pisma Energetske zajednice, te je li državi BiH u interesu da daje najviše subvencije u regiji i u Evropi, privatnim licima za neznatne količine proizvedene energije i smatraju li, treba li BiH i dalje stimulirati s tim najvišim iznosima, privatnike koji su vlasnici mini hidrocentrala ili treba uvažiti stav Energetske zajednice i u ovu oblast uvesti sistem aukcija uputili smo Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Iako smo dobili potvrdu da su dobili upit i obećanje da ćemo odgovore dobiti i prije roka koji smo naznačili, iz tog ministarstva obećanje nisu ispunili, te smo uskraćeni za njihov odgovor.
Ista pitanja, uz dodatak onog i da li smatraju da će zaključak Parlamenta FBiH o zabrani izgradnje mini hidrocentrala u FBiH biti provodiv u praksi uputili smo i Federalnom ministarstvu energetike rudarstva i indistrije. No i u toj instituciji ostali su nijemi na naš upit.
S obzirom na to da je u BiH evidentna i očigledna sprega politike i vlasnika većine malih hidrocentrala koji se bukvalno podstiču našim novcem da iskorištavaju i uništavaju naša prirodna dobra i pri tome dobro zarađuju, onda je jasno zašto su zanijemili u bh. institucijama i danima se ne oglašavaju o tome šta će učiniti u pogledu pisma koje su dobili.
No, ako se godinama išlo “niz dlaku” vlasnicima MHE, a zanemarivao se javni i interes građana, te im se tolerisalo uništavanje naših rijeka zasigurno će vlastima sada kada je javnost sve osvještenija o tome, a reagirala je prvi put i Energetska zajednica, biti teško nastaviti staru praksu. Teško će naći suvislo objašnjenje zbog čega su godinama subvencionirali u tolikim iznosima oko stotinjak privatnika koji su posljednjih desetak godina naplatili desetine miliona maraka za struju koju su proizveli na našim rijekama.
“VJETAR I SUNCE KAO BIBER PO PILAVU”
Pri tome su, kažu naši sagovornici dobili brojne povlastice poput bankarskih kredita i nisu morali strahovati da ih neće otplatiti je im je država garant da će im debelo platiti, pa čak bila i u gubitku zbog toga, za svaki kilovat proizvedene struje.
Tek sada kada se građani sve više informiraju o ovoj problematici raste ogorčenje zbog toga što i oni kroz dodatne iznose na računima za električnu energiju izdvajaju sredstva za one koji proizvode struju iz obnovljivih izvora energije, a da pri tome ni lokalne, a ni šira društvena zajednica nemaju značajnije koristi.
Na pitanje šta je bio njegov motiv da se počne baviti proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora, kao na ono o tvrdnjama da korist od malih HE imaju samo oni kao proizvođači Amer Jerlagić, bivši direktor “Elektroprivrede BiH”, predsjednik Stranke za BiH i vlasnik firme SHHPP, koji je investirao u proizvodnju električne energije iz MHE, nije htio odgovoriti. Na pitanje da li je pri dobivanju koncesije i dozvola za gradnju MHE kao bivši direktor Elektroprivrede BiH bio u povlaštenom položaju, on odgovara odrečno uz riječi da je “jedini moj povlašteni položaj” je bilo moje znanje u oblasti elektro – energetike, u odnosu na druge investitore koji nisu iz ovog esnafa”, te navodi da je sve koncesije dobio na transparentan i javan način.
Mnogo rječitiji u odgovoru na naš pisani upit, Jerlagić je bio komentirajući stav čelnika Energetske zajednice o ukidanju poticaja za MHE iznad 0,50 MW. On kaže “djelomično razumijem gospodina Kopača i njegovu intenciju da se subvencije daju samo postrojenjima do 500 kW instalisane snage”.
– Isto tako bih volio da nam gospodin Kopač kaže da li se u Sloveniji, Austriji, Švicarskoj, Francuskoj i Italiji zatvorila ijedna ”mala” hidrolektrana. I u ovim državama postoji neki načini stimulisanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, bilo da se radi o Premijskim kvotama, bilo da se radi Carbon creditima, bilo da se radi o Mehanizmima čistog razvoja, ali u svakom slučaju i tamo postoje neki podsticaji. Gospodin Kopač nam nudi da gradimo vjetroparkove ili fotonaponska (solarna) postrojenja, a vrlo dobro zna da su to dva najnestabilnija izvora električne energije i da zahtjevaju ogroman energetski ”back up” koji se najčešće osigurava iz hidro ili termo elektrana. Što bi mi narodskim jezikom rekli, vjetar i sunce kao izvori električne energije su ”biber po pilavu”- kaže Jerlagić.
On je optužio Kopača i da priprema teren za to kako kaže Jerlagić “da BiH ostane bez električne enrgije”.
– Također, gospodin Kopač je samo prije par mjeseci otvoreno govorio protiv izgradnje bloka 7 u TE Tuzla, koji je zamjenski blok i mijenja one blokove kojima je istekao životni vijek. Danas govori protiv izgradnje malih hidroelektrana, bez da ulazi u meritum njihove podjele i potrebe za BiH društvo. Ja ove istupe i navode gospodina Kopača čitam malo drugačije, rekao bih da je to između redova za mene pripremanje terena da BiH jednog dana ostane bez svoje vlastite električne energije i da je onda moramo kupovati na berzi u Budimpešti, Leipzigu, Švicarskoj ili Parizu. A tada nas niko neće pitati koliko košta struja, nego možemo li je dobiti. Na čija će to leđa otići? Naravno na leđa građana. Taj nam teret skupe struje neće skinuti sa leđa gospodin Kopač pričom o državnoj pomoći protiv Bloka 7, niti sa više proizvedenih MWh iz vjetra ili solara – kaže Jerlagić.
Premda je evidentno da ga je jako razljutila mogućnost ukidanja poticaja, Jerlagić tvrdi da bi se proizvodnjom električne energije iz MHE nastavio baviti i kada ne bi bilo poticaja.
S druge strane ekonomski analitičari i ekološki aktivisti u razgovoru za Fokus pozdravljaju reakciju Energetske zajednice i smatraju da bi se ukidanjem poticaja mini hidrocentralama u većini slučajeva one ugasile same od sebe i da bi na taj način bio riješen i problem ogromnih izdvajanja za njihov rad, a i onaj zaštite okoliša.
Damir Miljević, ekonomski analitičar prije dvije godine radio je Analizu ekonomske opravdanosti koncesionih naknada i podsticaja za male hidroelektrane na teritoriji Bosne i Hercegovine.
On za Fokus kaže da i danas kao što je naveo tada smatra da sistem koncesionih naknada i podsticaja za mHE u BiH nema ekonomsku opravdanost i sa stanovišta društva je štetan. On ocjenjuje da bi daljom primjenom ovog modela u narednih 10 godina, samo po osnovu podsticanja sadašnjeg broja malih hidroelektrana koje su u pogonu, nastala šteta iznosila više od 40 miliona KM, a ona bi bila udvostručena ukoliko bi podsticaj bio odobren svima koji su podnijeli zahtjev.
Rješenje problema Miljević vidi u ukidanju poticaja ne samo za mini hidroelektrane, nego i za solarne i vjetro elektrane, jer kaže da se BiH pri odluci o gradnji novih izvora obnovljive energije opredijelila za najgori mogući sistem podsticaja.
GARANTOVANI OTKUP U KORIST NAŠE ŠTETE
– A, to je takozvani sistem Feed-in tarife (FiT). Taj sistem garantira otkup električne energije iz malih hidrocentrala na 15 godina u RS, a na 12 u FBiH, po garantovanim cijenama. S tim što se garantovane cijene utvrđuju na dan potpisivanja ugovora. Možete zamisliti, vi se bavite biznisom u kojem vam neko garantuje 12 ili 15 godina da će vam sve što proizvedete otkupiti i da će vam sve to otkupiti po onoj cijeni koja je utvrđena prvi dan kada ste potpisali ugovor. I onda je to normalno izazvalo pomamu među investitorima, jer je to netržišni mehanizam. I krenulo je sa ovim silnim malim hidroelektranama. Jasno je da ovdje postoji sprega između politike i investitora jer niko i ne pokušava mijenjati postojeće stanje. Zašto treba ukinuti sve podsticaje? Zato što je sve ijedna ta proizvodnja tržišno isplativa, i ako je ona tržišno isplativa ne vidim razlog da je mi još podržavamo subvencijama. A ako neka mala hidroelektrana nije tržišno isplativa, a što se onda pravi? – pita se Miljević.
Miljević pojašnjava kako se u BiH podstiču privatni vlasnici MHE. Navodi da su premije za električnu energiju u 2018. u RS iznosile 37,1 euro po megavat satu, a u FBiH 19, 67 eura po megavat satu. S tim da se ta podsticajna cijena utvrđuje tako što se na referentnu cijenu doda premija, ali se mora imati u vidu da je kako kaže “kvaka” u referentnoj cijeni koja je u FBiH uvećana za 20 posto, dok je ona u u RS jednaka tržišnoj cijeni. Međutim , kada se saberu referentna cijena i premije koje utvrđuju regulatori dođe se do prosječne cijena megavat sata električne energije iz malih hidroelektrana.
– U 2018. goodini ta cijena po megavat satu je bila 66,35 eura u RS, a u FBiH 64,70 eura. Ako znamo da je prosječna cijena električne energije na berzama u Hrvatskoj i Srbiji bila 48,61 euro, onda je jasno da smo kupili tu struju bilo bi nam jeftinije. Ovako radimo u korist svoje štete – kaže Miljević.
Komentirajući mogućnost da se ukupni poticaji za mini hidroelektrane povećaju na 100 eura po MW, Miljević nema dileme o čemu se tu radi.
– To je po meni udruženi zločinački poduhvat protiv građana i prirode. Ovaj aspekt prirode nismo spominjali, njega je teško ekonomski procijeniti. Međutim, u tim postrojenjima radi eventualno jedan čovjek, nema znači ni zapošljavanja. Ja znam za slučaj da se sa šest malih hidroelektrana upravlja daljinski. Onda samo jedan čovjek obilazi s vremena na vrijeme, ako elektronika pokaže da nije nešto u redu. Nema ni informacija o tome da se nekoj lokalnoj zajednici vratilo nešto od toga što država toliko pomaže mini hidrocentrale. E, sad bilo je u FBiH čudnih stvari. Kad su dodjeljivane koncesije bilo je slučajeva da se investitor obaveže da će napraviti dječije igralište u toj sredini kao svoj doprinos. Kakve veze ima dječije igralište? –pita se Miljević.
U banjalučkom Centru za životnu sredinu, organizaciji koja daje izuzetan doprinos zaštiti okoliša i sprečavanju uništavanja bh. rijeka također smatraju da su poticaji koje velikodušno država daje investitorima glavni uzrok svih problema koji nastaju gradnjom mini hidrocentrala. Viktor Bjelić, potpredsjednik Centra za životnu sredinu za Fokus kaže da se nijedna politika do sada nije bavila ovim problemom “jer su politike bliske njihovim strukturama, odnosno često su investitori donatori za predizborne kampanje pojedinih stranaka”.
– To je jedan od segmenata, drugi je naravno korupcija i mito, a treći je pogrešno tumačenje, odnosno pogrešna politika u oblasti obnovljivih izvora energije i podsticaja gdje se zapravo taj novac koji se prikuplja od građana i privrede koji plaćaju električnu energiju trebalo da idu za projekte koji su od opšteg javnog interesa. Prije svega za onu proizvodnju gdje se građani pojavljuju kao proizvođači, potrošači i prodavci. Znači proizvode za sopstvene potrebe, a viškove prodaju u sistem. Takva proizvodnja bi se trebala poticati iz ovih sredstava dok privatne investitore bilo u hidroelektrane, vjetro ili solarne elektrane ne bi se trebali podsticati oni se na tržištu trebaju boriti za svoje mjesto. Ako se ukinu poticaji za male HE bit ćemo svjedoci da će investitori izgubiti interes, prije svega jer neće moci obezbijediti kredite – smatra Bjelić.
GDJE GOD ZAGREBETE NAIĐETE NA KRIMINAL I KORUPCIJU
Safet Sarajlić, član Upravnog odbora Udruženja građana “Neretvica – Pusti me da tečem” koje je nedavno bukvalno svojim tijelima stalo pred građevinske mašine koje su trebale graditi mini hidrocentrale na Neretvici također smatra da bi trebalo ukinuti poticaje i ispoštovati zaključak Parlamenta FBiH o zabrani gradnje MHE, a koji je izvojevalo upravo ovo udruženje
– Gdje god “zagrebete” oko tih mini hidrocentrala naići ćete na kriminal i korupciju, a još traže da ih mi za to subvencioniramo. Iza glavnih aktera gradnje minihidrocentrala stoje HDZ, SNSD i Edhem Bičakčić koji je uključen u gradnju svih MHE u BiH, za kojeg ja kažem da je “vrh zla”. Prema podacima naših kolega iz drugih udruženja konkretno Adnana Podića iz Eko akcije, vlasnici MHE su u prošloj godini dobili 48 miliona poticaja. A, imate situaciju da dvije MHE na godišnjem nivou općini Konjic plaćaju samo 27.000 maraka koncesione naknade. Zato ćemo mi, kad već institucije ništa ne rade, ostati pri svome stavu koji je ujedno i stav i nekoliko hiljada građana doline Neretvice da nećemo dopustiti izgradnju nijedne male hidroelektrane na našoj rijeci. Nema pregovora, nema dvije, pet, 10 ili 15 MHE . Moguće je samo jedno rješenje ove situacije: bez ijedne MHE – kaže Sarajlić.
No, osim Bičakčića kojeg spominje Sarajlić i koji je “pionir” gradnje MHE u BiH, poznato je da se još mnogo bivših i još aktuelnih funkcionera SDA i to porodično okrenulo biznisu gradnje mini hidro centrala. Među njima su Salko Selman, Tahir Lendo, za kojeg doduše kažu da stoji iza bratića koji se bavi s tim poslom, a zanimljivo je da je u proizvodnju struje iz MHE ušao i Muzafer Čilek, nekadašnji savjetnik Bakira Izetbegovića u vrijeme kada je bio član Predsjendištva BiH. Čilek je Turčin koji je dobio državljanstvo BiH i zbog toga jer je predstavljan kao veliki investitor u našu zemlju.
Teško je bilo doći do potvrde informacije da sad mi u stvari plaćamo bogatog Čileka, ali sasvim je izvjesno da umjesto da on investira u našu zemlju mi investiramo u njega i njegove poslove, a tu korist opet mu je donijela sprega s SDA, odnosno s njegovim čelnikom.
Nismo mogli doći ni do odgovora na jednostavno pitanje – koliko su povlašteni proizvođači struje iz mini hidroelektrana primjerice u prošloj i prvoj polovini ove godine ukupno “hajrovali” od prodaje struje i koliko se onima koji su ostvarili pravo na poticaj plaća po KW proizvedene struje?
Uputili smo ovo pitanje Elektroprivredi BiH, no dobili smo ekspresan odgovor da se obratimo Operatoru za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju, jer su oni nadležni za odgovor na ovo pitanje.
Boriša Misirača, direktor Operatora kazao je pak za Fokus da cijene za proizvodnju iz OIE donosi Vlada FBiH a izračun vrši FERK te putem Federalnog ministarstva energije rudarstva i industrije (FMERI) dostavlja Vladi na usvajanje odluke koja se donosi najmanje jednom u 18 mjeseci.
RAZLIKA U MILIONIMA ZA KOJU NEMA OBJAŠNJENJA
– Cijena koja se plaća po kWh treba da garantuje povrat investicije u periodu trajanja garantovanog otkupa, iako je kod nas mnogo veća naročito za solarne elektrane ali obzirom da se navedeno ne nalazi u nadležnosti Operatora za OIEiEK savjetujemo Vam da se obratite FERK-u i FMERI. Sama cijena koju ima pojedini proizvođač zavisi od perioda kada je stekao pravo na istu tako da su iz ranijeg period veće cijene – kazao je Misirača, koji nam je ipak nakon naknadnog insistiranja otkrio ukupno plaćeni iznos struje za prvih pet mjeseci ove godine iz svih obnovljivih izvora u iznosu od oko 37 miliona koji smo spomenuli na početku ovog tekst
Misirača: Tvrdi da su poticaji ključni problem Operatoru
Oni se, podsjećamo, odnose na isplate po referentnoj cijeni koja će od prvog septembra ove godine umjesto sadašnjih 10,8 feninga, iznositi 11, 2 feninga po KW/h.
Uvjerili smo se da je u FBiH teško doći do podatka koliko se ukupno godišnje isplati iz elektroprivreda za struju samo iz mini hidroelektrana i to po garantovanoj cijeni koja je viša od referentne jer uključuje i poticaje. I o ovom smo slali upit Federalnom ministarstvu energetike i rudarstva, ali i dalje šute i ne odgovaraju.
Misirača nam je tek iznio nekoliko mjesečnih podataka iz ove godine, prema kojima je primjerice u januaru i onima koji su u sistemu poticaja i koji to nisu iz obje elektroprivrede isplaćeno oko 2,4 miliona maraka. No, ta cifra varira od mjeseca do mjeseca.
Za razliku od FBiH ovaj podatak u RS objavio je banjalučki Centar za životnu sredinu, pa je tako poznato da je u prošloj godini vlasnicima mini hidrocentrala u RS isplaćeno ukupno oko 30,8 miliona maraka za struju koju im je tamošnja elektroprivreda otkupila po garantovanoj cijeni.
Kako tvrdi Misirača Operator je u prošloj godini isplatio oko 2, 8 miliona KM na ime poticaja za proizvodnju električne energije iz hidroelektrana u FBiH, dok je u prvih 6 mjeseci ove godine isplaćeno oko 1,3 miliona maraka. Riječ je o novcu prikupljenom po osnovu naknada koje plaćaju građani po KWh mjesečno uz račun za potrošenu struju. U FBiH ta naknada trenutni iznosi mjesečno 0,002555 KM/kWh a u RS 0,0052 KM/kWh.
Ono što je veoma začuđujuće jeste to da je u RS primjerice u 2018. godini po istom osnovu isplaćeno poticaja u visini 12,5 miliona KM!
Misirača nije imao odgovor na naše pitanje otkud tolika razlika u iznosima u ovoj vrsti poticaja. Inače, on je kazao da je u početku učestvovao u izradi dokumenta koji predviđa i povećanje poticaja za MHE, ali da se upravo zbog neslaganja s tim i kako kaže nekim drugim stvarima, povukao iz rada na tom izvještaju, te je istaknuo problem koji Operator ima kada su poticaji u pitanju.
– Ključni problem Operatora i jeste što su pojedinci shvatili da oni odlučuju ko će dobiti poticaj kao da raspolažu sa svojim sredstvima, a ne da provode proceduru – kazao je Misirača.
Inače, rad Operatora opterećen je sukobima unutar same te institucije gdje se Misirača i dio radnika međusobno optužuju za brojne nezakonite radnje, a te otužbe proširene su i na relaciji drugih institucija i direktora Operatora.
Takva situacja traje već duže vrijeme, a Vlada FBiH, kao ni Parlament FBiH nisu poduzeli nijedan konkretan korak da te probleme riješe.
Iako smo se u ovom tekstu više bavili neopravdanošću i neutemeljenim odlukama naših vlasti o sistemu poticaja za male hidroelektrane, a manje štetom koju ova postrojenja nanose okolišu prije svega zbog nepoštivanja zakona i propisa, jasno je da bi učinak nepoticanja onih koji gledaju samo svoju korist i dobit, a što su već kazali i naši sagovornici utjecao i na ovaj aspekt zaštite našeg najvećeg bogatstva.
Nadati se da će zbog toga bh. vlastodršci konačno “progledati” i početi konačno raditi u interesu svih nas, a ne kruga njima bliskih investitora koji će nažalost ukoliko bi se i ukinuli poticaji moći realizirati svoje ugovore do isteka roka.
(Fokus.ba)
