Kako korona virus utiče na porodice, naročito na odnos porodilja i beba, pitanja su na koje ne postoji jasan odgovor. Sa širenjem koronavirusa (COVID-19), šire se i dezinformacije. Obzirom na veliki broj dezinformacija koje cirkulišu u javnosti, posebno putem interneta, odlučili smo pitati gđu Rownak Khan, predstavnicu UNICEF-a u Bosni i Hercegovini, organizacije u čijem je fokusu briga o djeci, da nam razjasni određene dvojbe te pruži argumentirane savjete kako se ponašati tokom pandemije, Gđa Khan je prije namještenja u BiH služila u Nepalu, u programu UNICEF središnjice u New Yorku, za WHO i UNFPA….Porijeklom iz Bangladeša, gđa Khan je magistrirala Javno zdravstvo na London School of Hygiene and Tropical Medicine.
INTERVIEW.BA: Koja biste tri najvažnija savjeta dali roditeljima i starateljima u ovim nesigurnim danima epidemije virusa COVID 19? Kako najbolje zaštititi djecu i cijelu porodicu?
KHAN: Ovo su zaista neizvjesni dani za djecu, porodice i roditelje. Ovakva situacija može biti stresna i iscrpljujuća jer niko od nas ne zna kada će se trenutna situacija vratiti na stanje kakvo je bilo prije epidemije COVID 19. Evo nekoliko savjeta za porodice, roditelje i staratelje:
Ovo je vrijeme za ponovno zbližavanje s članovima porodice jer roditelji, staratelji i djeca imaju više vremena jedni s drugima. Ovo je vrijeme za zajedničko planiranje porodičnih aktivnosti, poput pričanja priča, vrtlarenja, igranja. Budući da su zajedno, roditelj ili staratelji treba da kažu djeci koliko je važno brinuti se jedni o drugima i koliko su važne porodične vrijednosti. I roditelji i djeca trebaju slušati jedni druge, ali ovo je vrijeme da roditelji saslušaju šta to zabrinjava djecu i da budu njihovi najbolji prijatelji.
Djeca trebaju znati tačne informacije o trenutnoj pandemiji i kako mogu da se zaštite – održavanjem distance, nošenjem maske i pranjem ruku. Jednom kad steknu osnovna znanja o tome kako da se zaštite i počnu ih primjenjivati – usvojiće ih zauvijek.
Djeca provode dosta vremena na online platformama. Važno je da roditelji/staratelji iskreno razgovaraju s djecom o korištenju interneta, ohrabre djecu da im se obrate ako na mreži naiđu na nešto zbog čega se osjećaju ugroženim, a roditelji bi trebali uspostaviti i opće pravilo o ograničenju vremena za korištenje online platformi.
INTERVIEW.BA: Koje su preporuke UNICEF-a u vezi sa izolacijom djece tokom pandemije – smatra li UNICEF da je dobro da djeca izlaze vani, možda na more ili planine, ili bi im se kretanje trebalo ozbiljno ograničiti?
KHAN: Ovo je nezapamćena situacija, situacija s kojom se prije nismo susretali. Iako podaci pokazuju da djeca do sada nisu bila značajnije pogođena, situacija se polako mijenja. Čak i u Bosni i Hercegovini smo svjedoci da ovaj virus sve više pogađa mlade. Zato svi moramo biti oprezni i odgovorni. Mlađa djeca mogu izaći vani zajedno sa svojim roditeljima a istovremeno, dok su vani, moraju znati kako mogu da se zaštite poštujući mjere. Također se ne preporučuje da djeca idu na mjesta gdje su gužve na kojima možda neće moći održavati potrebnu udaljenost. Dakle, apsolutno, idite na planine i pješačite poštujući ove mjere!
INTERVIEW.BA: UNICEF je uradio veoma mnogo u promoviranju dojenja u našoj zemlji podsjećajući nas koliko je dojenje korisno za razvoj djeteta. Postoje li relevantna istraživanja i nalazi o uticaju koronavirusa na trudnoću i/ili dojenje koje biste nam mogli predstaviti?
KHAN: Postoje brojni dokazi koji pokazuju da je majčino mlijeko najbolja hrana za malu djecu. Majčino mlijeko daje prirodni imunitet i štiti bebe od bolesti. Trenutno se provode neka istraživanja kako bi se razumjeli uticaji infekcije COVID 19 na trudnice i dojilje. Podaci su ograničeni, ali trenutno nema dokaza da su one izložene većem riziku od težeg oblika bolesti u odnosu na opću populaciju. Procenat majki koje isključivo doje djecu u Bosni i Hercegovini je nizak. Posljednji sveobuhvatni podaci o isključivom dojenju u BiH pokazali su da samo 19% žena isključivo doji dijete do 6. mjeseca starosti. Nažalost, kao i u slučaju svih drugih zdravstvenih usluga, i podrška dojenju također je prekinuta tokom pandemije COVID-19 i iako podaci nedostaju, možemo pretpostaviti da je i stopa dojenja smanjena zbog COVID-19.
Opća je preporuka da se majke ne bi smjele razdvajati od novorođenčadi osim u slučaju kad je majka previše bolesna da bi se brinula o svojoj bebi. Majke za koje se sumnja ili koje imaju potvrđenu infekciju COVID 19 treba ohrabriti da počnu i nastave dojenje uz mjere predostrožnosti. Mjere predostrožnosti uključuju upotrebu medicinskih maski, pranje ruku sapunom i vodom ili sredstvom na bazi alkohola, te dezinfekciju površina s kojima je majka bila u kontaktu.
INTERVIEW.BA: Imunizacija u kontekstu pandemije samo je jedno od mnogih pitanja koja zanimaju roditelje. Koliko je opasno zaustaviti redovne vakcinacije i kako održati nivo imunizacije tokom pandemije?
KHAN: Program imunizacije protiv zaraznih bolesti spasio je živote miliona ljudi. Mnogi mladi ljudi nikad nisu vidjeli bolesti koje su bile opasne po život i uzrokovale doživotnu invalidnost jer su te bolesti zahvaljujući vakcinaciji ili iskorijenjene ili stavljene pod kontrolu. Zbog pandemije COVID, program vakcinacije je prekinut u mnogim zemljama širom svijeta. Globalno gledano, najmanje 80 miliona djece mlađe od godinu dana u opasnosti je da dobije bolest koja se može spriječiti vakcinacijom zato što ne primaju vakcine prema kalendaru imunizacije. SZO preporučuje nastavak svih rutinskih vakcinacija prema kalendaru imunizacije. Stoga je ključno ili ponovo pokrenuti ili ubrzati rutinski program vakcinacije. To može izazvati zabrinutost i zdravstvenih radnika i roditelja. Trebale bi se primjenjivati standardne mjere prevencije infekcije kako bi se smanjio rizik od prenošenja infekcije COVID 19 na zdravstvene radnike, roditelje i djecu.
Prvi korak treba biti da se osigura sigurnost zdravstvenih radnika – da imaju zaštitnu opremu (rukavice, maske itd.). Istovremeno, roditelji trebaju znati važnost i dostupnost programa vakcinacije u svojim zajednicama. Snabdjevenost vakcinama treba biti neprekinuta, a pružaoci usluga trebaju pratiti svu djecu da bi primila sve vakcine po kalendaru imunizacije.
Obuhvat djece imunizacijom u Bosni i Hercegovini nije vrlo visok – mnoga djeca ne prime na vrijeme vakcine predviđene u kalendaru imunizacije. Prema obrascu zajedničkog izvještavanja SZO/UNICEF, 2018. godine je najniži obuhvat prvom dozom vakcine protiv zaušnjaka, ospica i rubeole (MMR) u Federaciji Bosne i Hercegovine bio u Zeničko-dobojskom kantonu sa 56,9% dok je najniži obuhvat u Republici Srpskoj bio u Bijeljini sa 60,2%. To dovodi do česte pojave epidemije ospica u cijeloj zemlji. Stopa imunizacije kod romske djece je samo 4%. BiH je i dalje jedna od samo tri zemlje u Evropi s visokim rizikom od pojave poliomijelitisa zbog niske stope obuhvata imunizacijom. Ovi izazovi sada su još složeniji zbog epidemije COVID-19.
Pozivam i pružatelje usluga da nastave pružati usluge vakcinacije i roditelje da dovedu djecu kako bi primila predviđene vakcine prema kalendaru imunizacije.
INTERVIEW.BA:U vrijeme ekstremnih mjera poput ovih izazvanih pandemijom COVID 19, mnoga ljudska prava se zanemaruju ili ugrožavaju zbog fokusa vlade na osiguravanje preživljanja. Kakva je analiza situacije dječijih prava u Bosni i Hercegovini? Koja su im prava najviše ugrožena i koje su vaše preporuke vlastima?
KHAN: Pravo na preživljavanje osnovno je pravo za sve, uključujući djecu. Pandemija COVID 19 predstavlja jedinstvenu situaciju. Vlasti i građani širom svijeta pokušavaju se izboriti sa situacijom koja još traje. Iako trebamo poštovati ljudska prava i prava djece na slobodu kretanja, također moramo napraviti finu ravnotežu između prava na preživljavanje i prava na kretanje ili prava na igru u slučaju male djece. Međutim, moramo imati na umu da ostvarivanje prava na slobodno kretanje djecu i njihove članove porodice može izložiti riziku i biti opasno po život. Moja preporuka je da se osigura da i djeca i mladi također poštuju sva uputstva koja će ih zaštititi od zaraze COVID-om 19 na javnim mjestima.
(Interview.ba)
