Ujedinjene nacije su danas održale online prezentaciju analiza rebalansa budžeta i društveno odgovornog budžetiranja u kontekstu pandemije COVID-19 u Bosni i Hercegovini. Analize je provela Agencija Ujedinjenih nacija za ravnopravnost spolova UN Women, a pokazuju urgentnu potrebu za transparentnošću vlasti u BiH u najnovijim planiranim budžetskim lokacijama.
Zdravstvena kriza izazvana pandemijom COVID-19 se, u proteklih nekoliko mjeseci, pretvorila u krizu bez presedana, koja je destabilizirala ekonomije, lokalne zajednice i utjecala na živote milijardi ljudi širom svijeta. Kako bi se posljedice ove krize sanirale, politike koje su fokusirane na razarajuće društvene i ekonomske dimenzije krize moraju osigurati uključenost onih koji/e su najviše pogođeni/e. Upravo zbog toga je Agencija UN-a za ravnopravnost spolova/UN Women u BiH uradila preliminarnu analizu koja pokazuje kako će rebalansi budžeta u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Kantonu Sarajevo utjecati na žene i ranjive kategorije koje su najteže pogođene krizom.
Zaključak koji se provlači kroz sve analize je da su tradicionalno društveno odgovorni sektori više pogođeni rezanjima budžeta. Istovremeno, potencijalno pozitivni učinak predloženih budžetskih programa u sektorima turizma, zdravstva i poljoprivrede će zavisiti od kreiranja i implementacije mjera na društveno odgovoran način. Budžeti moraju odgovoriti na potrebe žena i ranjivih grupa, na osnovu analiziranih prioriteta i potrebe za efikasnim kombiniranjem budžetskih i nebudžetskih resursa. Ovo se također odnosi na planiranu podršku međunarodnih aktera, kao i na primjenu rodno odgovornog pristupa implementaciji mjera i aktivnosti.
“Održivi odgovor i oporavak mora biti u fokusu diskusija o budžetima u svim vladama koje su pogođene COVID-19 krizom, i nužno je uzeti u obzir utjecaj koji pandemija ima na žene i djevojke. Rodna ravnopravnost je i preduslov i pokretač ciljeva održivog razvoja i Agende2030 u cjelini. Vidjeli smo toliko puta, i širom svijeta i u BiH, da pristup žena dostojanstvenom radu i stalnom prihodu doprinosi ne samo smanjenju siromaštva, već je i ključan za pristup boljem obrazovanju, zdravlju i prehrani za žene, djecu i sve one koji zavise od njih”, rekla je Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH.
“Predstavljene analize budžeta su samo dio podrške društveno odgovornom budžetiranju u BiH koju UN Women pruža vladama u BiH. Budžeti moraju odgovarati na potrebe društva, jer se na taj način novac ulaže tamo gdje je potreban kako bi društvo funkcionisalo u svim uslovima, a naročito u vremenu krize. Vlasti u BiH bi trebale analizirati srednjoročne budžetske planove kroz prizmu rodne ravnopravnosti i osigurati da se smanjenja budžeta tokom vanrednih stanja fokusiraju na društvene prioritete”, poručio je David Saunders, predstavnik UN Women u BiH. Prateći plan Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za socioekonomski oporavak pod nazivom „Zajednička odgovornost, globalna solidarnost”, analize su dio integrisanog paketa podrške kojim Ujedinjene nacije koriste prednosti svih svojih agencija, fondova i programa. Ukupno 30 međusektorskih analiza ima za cilj da zajednički oblikuje jak i sadržajan programski odgovor na posljedice pandemije COVID-19 u BiH. Za Ujedinjene nacije u BiH, fokus je na tome kako najbolje podržati i doprinijeti svim važnim nastojanjima vlasti u BiH da oporavak bude otporniji, pravedniji, da bude ekološki i inkluzivan, sa fokusom na Agendu 2030, kako niko ne bi bio/la zapostavljen/a. Na online prezentaciji Analize društveno odgovornog budžetiranja u Bosni i Hercegovini je
učestvovalo više od 60 predstavnika različitih nivoa vlasti u BiH, međunarodnih finansijskih institucija, ambasada, i relevantnih agencija.
(Interview.ba)