Danas će biti održan još jedan sastanak o rješavanju problema grada Mostara između lidera Stranke Demokratske Akcije I Hrvatske demokratske zajednice.
Sastanak će biti održan u 17 sati. U pregovore o Mostaru uključeni su i predstavnici međunarodne zajednice i Delegacije EU koji su ranije izjavili da je 95 posto stvari dogovoreno, dok je predsjednik SDA Bakir Izetbegović kazao kako dogovor nije postignut u vezi samo jedne tačke.
Lokalni izbori u Mostaru nisu održani od 2008. godine, a građani se nadaju da će konačno biti postignutno rješenje kako bi mogli birati vlast koja će ih predstavljati naredne četiri godine.
S druge strane, opozicioni političari nisu toliko optimistični i misle da će i ovi pregovori propasti te da su samo “predizborna predstava”.
Prošle sedmice je objavljen dokument o Mostaru koji je načelno dogovoren između HDZ-a i SDA o izbornim pravilima, odnosno Statutu za Grad Mostar. U dokumentu su definirana i izborna pravila, tačnije član17. koji se odnosi na raspodjelu mandata kroz modela, takozvani A i B. Riječ je, podsjetimo, o modelima koje su tokom 2018.godine usaglasili predstavnici devet političkih stranaka, a koji i, jedan i drugi, provode odluku Ustavnog suda BiH koja se odnosi na Mostar.
Prema tom modelu, iz tri gradska područja sa uvjetno rečeno hrvatskom većinom bira se 15 gradskih vijećnika. Iz područja s bošnjačkom većinom bira se 11 vijećnika, dok se ostalih devet bira sa kompenzacijske liste, teritorija Grada Mostara kao cjeline.
Drugi model se odnosi na to da se iz šest gradskih područja biraju 22 vijećnika, na način da se iz većinski hrvatskih bira njih 13, a iz većinski bošnjačkih, devet. Preostalih 13 gradskih vijećnika bira se s gradske liste.
Ukoliko svaki od konstitutivnih naroda ne osvoji minimalan broj od četiri mandata, ili ne bude izabran barem jedan (1) gradski vijećnik iz reda Ostalih, naknadni kompenzacijski mandat se dodjeljuje kandidatu relevantnog naroda ili Ostalih sa kompenzacijske liste političke stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova.
Ustavni sud BiH izborna pravila za grad Mostar stavio je van snage, jer suštinski vrijednost glasa nije bila ista kako se tvrdilo u apelaciji zvničnika HDZ-a. Isti broj vijećnika u GV dolazio je iz izbornih jedinica koje su imale značajnu razliku u broju stanovnika, na uštrb Hrvata, što se kroz dva navedena modela kompenziralo.
S druge strane treba podsjetiti da je imao poseban status zbog ratne prošlosti i sistematskog iseljavanja i protjerivanja bošnjačkog stanovništva, zbog čega je nakon rata izborna pravila i statut nametnula međunarodna zajednica želeći osigurati da nijedan narod nema dominaciju u Mostaru.
Prema prijedlogu koji je načelno dogovoren, daju se u puno veće ovlasti predsjedniku Gradskog vijeća čiji potpis mora biti biti na svim nalozima za plaćanje iznad dva miliona maraka, no doznajemo da ce ta cifra biti spuštena na pola miliona i taj zaštittnii mehanizam je uz ostalo razlog zbog kojeg je SDA odustala od dogradonačelnika. O detaljima dokumenta iz HDZ-a i SDA, nisu željeli govoriti, no složni su da je učinjen značajan pomak.
U SDA traže da međunarodni predstavnici budu garant provedbe Statuta na prvoj konstiturajućoj sjednici sjednici budućeg Gradskog vijeća, u OHR-u su odgovorili da mogu biti samo svjedoci. Za HDZ je u ovom trenutku bitno da se usvoje izborna pravila u Parlamentu, da cijelu stvar ne presudi Ustavni sud, da se o Staututu dogovara nakon izbora. I to je zapravo onih pet posto za koje je i visoki predstavnik ranije potvrdio da nisu dogovoreni.
(N1, Interview.ba)
