U Bosni i Hercegovini ne postoji uređen sistem za zaštitu okoliša. No, kako se čini ni volja nadležnih vlasti da se ovakvo stanje mijenja, a to najbolje pokazuju godine iz nas obilježene stagniranjem ili beznačajnim pomacima. A kako stručnjaci smatraju, tako će i ostati sve dok je „institucijama prioritet pljačka zajedničkih dobara“.
– Prvo su nam opljačkali preduzeća, a sada kad nema preduzeća, na redu su naše rijeke, šume i jezera. Odnos vlasti prema okolišu je uzrok, a sve ostalo posljedica. To je glavni razlog zašto sistema zaštite okoliša nemamo. Imamo na papiru ministarstva, imamo zakone, inspekcije, međutim u praksi ništa od toga ne radi svoj posao. Ovih mjeseci imali smo ekstreman primjer takvog odnosa prema okolišu – gradnja malih hidrocentrala na rijeci Bjelavi u Republici Srpskoj, općine Foča i Kalinovik, gdje investitori bez dozvola prave najstrašnije prizore u dolinama tih rijeka – ističe Anes Podić iz Udruženja građana Eko akcija.
Kako navodi, Iako svijest kada su pitanju okolišni problemi iz godine u godinu raste, to neće biti dovoljno da se problem nepostojanja adekvatnog sistema za zaštitu okoliša riješi.
– Imamo puno političkih problema koje treba rješavati. Da smo mrvicu uređenija država, onda bi ova svijest možda bila dovoljan generator za promjene. Situacija će se mijenjati samo stalnim pritiskom na naše političke elite. Problem su političke stranke bez izuzetka, gledaju se isključivo vlastiti interesi, biznisa prije svega. Bojim se da nemamo izuzetaka, i pozicija i opozicija su napravili niz strašnih poteza u posljednjih nekoliko godina – kaže Podić.
Posljednjih dana svjedočili smo kako se mještani i mještanke bore protiv izgradnje mini hidrocentrala na rijeci Neretvici, a pamtimo i Hrabre žene Kruščice koje su se izborile za svoju rijeku Kruščicu.
Međutim, kako navodi Džemila Agić iz Centra za ekologiju i energiju, Bosnu i Hercegovinu tek čeka velika borba u oblasti zaštite okoliša, a to se najbolje vidi na zadacima koje trebamo ispuniti u pretpristupnom procesu za ulazak u Europsku uniju.
– Imamo puno neriješenih problema kada posmatramo pitke vode, otpadne vode, kvalitete zraka i zemljišta, kada je u pitanju upravljanje otpadom na svim poljima smo u zaostatku u odnosu na EU zato moramo početi voditi računa i puno toga uraditi da bismo se približili željenim standardima. Ono što je vidljivo u BiH jeste da teret koji činimo na okoliš raste, sve je više ljudi koji voze automobile, konzumiraju ili proizvode višak otpada, više imamo prostora u stanovima, zagrijavamo i zagađujemo, tako da vršimo veći pritisak na okoliš – smatra Agić.
Kada je u pitanju svijest građana i građanki o zaštiti okoliša kaže da postoji ogromna razlika danas i prije 20 godina, a da je za to uveliko zaslužan savremeni život i veća dostupnost informacijama.
– Više smo danas informirani, nego što smo to bili prije 20 godina. Prema mom mišljenju svijest građana i građanki nije ni bila toliko problem jer se na njih može utjecati kada imate uspostavljen sistem – kaže ova stručnjakinja.
Kada je u pitanju razvijen osjećaj prema zaštiti okoliša, kaže da su tu žene senzibiliziranije.
– Zbog zdravlja njih, njihove djece i porodica. Mada, generalno sve je više ljudi koji pokazuju to nezadovoljstvo i žele da investiraju svoje slobodno vrijeme da se bore za bolje sutra. Za odlazak iz BiH često kažu da je jedan razlog ekonomske prirode, a drugi ekološke. Oni koji neće ići odavde morat će se uhvatiti u koštac s ovim problemima – zaključila je.
Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. juna na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP). Obilježavanjem Dana zaštite okoliša širom svijeta, Program Ujedinjenih naroda za okoliš nastoji istaknuti glavne okolišne probleme i omogućiti svima da shvate svoju vlastitu ulogu i odgovornost u razmišljanju i djelovanju s ciljem održivog razvoja našeg okoliša.
(Adin Šabić, Interview.ba)
