Čemu ili kome služi nauka u neoliberalnom kapitalističkom sistemu, jedno je od pitanja koje je, između ostalih, problematizirano danas na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca ‘Krug 99’, održanoj u online formatu, a u sklopu razmatranja teme “Globalne promjene i bosanske perspektive”.
Uvodničar sesije prof. dr. Senadin Lavić, temu je elaborirao u okviru tri razine promišljanja, analizirajući temeljne značajke svijeta neoliberalnog tržišnog fundamentalizma, koji je obilježio posljednjih nekoliko decenija svjetskog globalizacijskog procesa.
U tom kontekstu, osvrnuo se na razinu promišljanja onoga što je nastalo usljed pojave pandemije koronavirusa i reperkusija te pojave na globalnom i lokalnom nivou, te u konačnici na pitanje BiH i nužnosti razvijanja bosanske države-nacije, koje proistječe iz prethodna dva.
Kada se radi o globalizacijskom svjetsko-povijesnom procesu koji počinje tokom druge polovice 20. stoljeća, Lavić ističe kako smo svjedoci da je taj proces pokazao važnost razvoja nauke i tehnike za ljudsku vrstu općenito, ali i mogućnosti zloupotreba i manipulacija u tom pogledu.
Potonje je ilustrirao podatkom da jedan posto ljudske populacije danas posjeduje od 90 do 95 posto bogatstva čovječanstva.
Ta činjenica, otvara pitanje da li u centru pojma slobode neoliberalnog tržišnog fundamentalizma stoji čovjek, ili kapital, a prema Lavićevim riječima, radi se o kricijalnom pitanju savremenog doba, koje, možda, zahtjeva kreiranje nove političke ekonomije, s obzirom na to da je kapitalizam ušao u sve pore života.
Uvodničar je u tom kontekstu elaborirao odnos neoliberalnog kapitalizma i nauke, pritom ukazujući na mogućnosti hegemonije i dominacije određenih grupa koje, zahvaljujući ogromnom kapitalu, imaju svojevrsni monopol na nauku, jačajući disproporciju u posjedovanju znanja na globalnom nivou.
Po njegovim riječima, nauka je sredstvo krupnog kapitala i multinacionalih kompanija u epohi neoliberalnog kapitalističkog fundamentalizma u kojem je tržište mjera i kriterij svih ljudskih znanja i aktivnosti
– U današnjoj konstelaciji neka znanja su trajno nedostupna velikom broju ljudi. Neka znanja su pohranjena u tajne sefove, a neka objavljena u specijaliziranim časopisima privatnih izdavačkih kuća do kojih je veoma teško doći – ističe Lavić.
U osvrtu na aktuelnu krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa, a u kontekstu s neoliberalnim poimanjem svijeta, uvodničar je osvjetlio odnos neoliberalnog obrasca prema zdravstvu, podsjećajući na različite prakse zemalja i neodgovarajući odgovor na novonastalu situaciju.
Lavić je u širem kontekstu otvorio i niz drugih pitanja koja se tiču čovjeka, njegove suštine, uključujući i pitanje – nije li svijet koji priprema neoliberalni kapitalizam, svijet bez homo-humanusa, svijet kojem ne treba dostojanstvo, moralnost i ljudskost općenito, reducirajući čovjeka na funkciju potrošača (homo consumensa ) roba i proizvoda.
– Pandemija uzrokovana koronavirusom ponovno je pokazala važnost nacionalnih državnih granica unutar Evrope i širom svijeta – kazao je Lavić, navodeći da je koronakriza pokazala da je nacionalna država najbolji politički oblik zaštite građana.
Kako je na sesiji rečeno, u dobu pandemije virusa corona i bolesti COVID-19 pred čovjekom se otvaraju nova pitanja o smislu funkcioniranja neoliberalnog kapitalizma, ideala ljudske slobode, humanizma i ciljeva ljudske budućnosti, a u tom kontekstu i promišljanje budućnosti BiH.
(FENA, Interview.ba)
