U svijetu je aktuelna pandemija virusa korona, a simptomi kod oboljelih su specifični. Međutim, iako se o njemu priča već dugo, mnogi i dalje nisu dovoljno informisani.
Posljednjih nekoliko sedmica svijet se bori protiv Sars-CoV-2 virusa, koji se pojavio u mnogim zemljama, zbog čega su preduzete ozbiljne mjere kako bi se zaustavilo njegovo širenje. Ipak, mnogima i dalje nije jasno koji su simptomi ovog virusa i na što trebate obratiti pažnju pa je Science Insider na Facebooku objavio snimak u kojem je to objasnio.
Kako kažu u videu, u početku vam može djelovati da je u pitanju prehlada i mogli biste biti u pravu, ali COVID-19 može eskalirati. Prema udruženoj misiji Svjetske zdravstvene organizacije i Kine u vezi s novim virusom korona, do 20. februara 2020. godine ustanovljeno je da je 80 odsto oboljelih imalo blage simptome ili simptome srednje jačine, 14 odsto je imalo ozbiljne simptome, dok je 6 odsto oboljelih bilo u kritičnom stanju.
Blagi simptomi COVID-19 nisu isti kao blagi simptomi prehlade, nego su prilično jaki u odnosu na njih. Svi simptomi osim nedostatka kiseonika svrstani su u kategoriju blagih.
Ozbiljnim slučajevima potreban je dodatni kiseonik, a u kategoriju kritičnih spadaju oni kojima otkažu respiratorni organi ili više organa.
Simptomi, tretmani i vrijeme inkubacije bolesti variraju u zavisnosti od toga kojoj kategoriji pacijent pripada.
Simptomi i inkubacija
Potrebno je da prođe dva do 14 dana od izloženosti virusu kako bi se pojavili prvi simptomi bolesti. U ovom periodu može vam djelovati da imate simptome prehlade ili gripa. Mnogi pacijenti u početnom stadijumu bolesti imaju temperaturu.
Ustanovljeno je da je čak 88 odsto ljudi oboljelih od COVID-19 imalo temperaturu, dok je jedna kineska studija utvrdila da je 44 odsto pacijenata imalo temperaturu po dolasku u bolnicu, dok ju je kasnije razvilo čak 89 odsto.
Međutim, bilo je i slučajeva da se gastrointestinalni simptomi, koji uključuju dijareju, mučninu, povraćanje i abdominalnu nelagodnost, pojave nekoliko dana prije respiratornih simptoma.
Ipak, ovo nije pravilo, jer je CIVID-19 bolest respiratornih organa. To znači da će kod većine pacijenta bolest početi i završiti se u plućima.
U ranim danima infekcije virus napada stanice pluća. Ovo može oštetiti treplje koje čiste vazdušne puteve od sluzi i drugih štetnih stvari. Kada se ove stanice inficiraju, one umiru i tako pridonose količini štetnih tvari, ometajući tako sposobnost vašeg tijela da drži suvišne čestice izvan pluća i dušnika. Upala izaziva oštećenje, a oštećenje izaziva jaču upalu, a ovaj ciklus može se nastaviti sve dok ne preostane zdravog tkiva.
Upala može biti objašnjenje zbog kojeg je suvi kašalj jedan od najčešćih simptoma. Isto vrijedi i za nedostatak vazduha i za proizvodnju sluzi. Drugi simptomi koji se mogu javiti su umor, suvoća grla, glavobolja, bol u zglobovima i mišićima, drhtavica i curenje iz nosa.
Do petog dana od zaraze pacijenti koji su već bili bolesni od nečega mogu osjetiti da imaju problema s disanjem, a najčešće prođe sedam dana prije nego što oboljeli ode u bolnicu.
Oporavak i liječenje
Oni s blagim simptomima najčešće se oporave za sedam dana, ali oni sa simptomima srednje jačine, s ozbiljnim simptomima i kritični slučajevi razviju upalu pluća, koja može biti slabija ili toliko jaka da pacijentu ugrozi život. Ovi pacijenti mogu se oporaviti za nekoliko dana, a može i se dogoditi da liječenje traje nekoliko sedmica.
Kod onih s ozbiljnim simptomima i onih u kritičnom stanju simptomi mogu eskalirati u akutni respiratorni distres sindrom. Ovaj sindrom javlja se kada se tečnost nakupi u plućima. Upala pokreće poplavu imunoloških stanica koje napadaju infekciju. One su obično izolovane u inficiranim područjima, ali tijelo nekad pređe tu granicu pa imunološke stanice počnu uništavati sve na svom putu, uključujući i zdrave stanice.
Akutni respiratorni distres sindrom ima fatalan ishod u 30 do 40 odsto slučajeva. Kod kritičnih slučajeva može doći do otkazivanja organa za disanje zbog čega oni moraju biti na aparatima koji ih održavaju u životu i tada ovi slučajevi završavaju na intenzivnoj njezi. Oni su prikačeni na respiratore koji povećavaju količinu kiseonika u njihovoj krvi jer pluća to više ne rade. Ako se ovaj tretman ne pokaže kao djelotvoran, pluća postaju previše preplavljena da bi mogla isporučiti kiseonik u krvotok. To je uzrok većine smrtnih slučajeva kod COVID-19, a čak i kada pacijent preživi ovu fazu, pluća mu mogu biti trajno oštećena.
Sars je napravio rupe u plućima nekih ljudi, a ovakve promjene uočene su i kod onih koji su inficirani virusom korona Sars-CoV-2.
Šta nakon liječenja?
Rana istraživanja otkrila su da većina ljudi koji su umrli od COVID-19 premine u roku od 14 do 19 dana od inficiranja, dok se oni koji se oporave puste iz bolnice nakon dvije i po sedmice. Ipak, većini ozbiljnih i kritičnih slučajeva potrebno je nekoliko mjeseci da se oporave.
Dok je pacijent u periodu oporavka moguće je da i dalje bude prenosilac zaraze pa zbog toga treba da u konsultaciji s doktorom ustanovi kada više nije rizik za druge.
Za sada još nemamo vakcinu za virus pa je najbolje da pazimo da se ne izložimo virusu. COVID-19 se lako prenosi s osobe na osobu, preko kihanja i kašljanja. Zato često perite ruke i izbjegavajte blizak kontakt s ljudima koji su bolesni i čistite i dezinficirajte površine koje koristite svakodnevno.
(Nezavisne.com/Interview.ba)
