Broj oboljelih od korona virusa se na svjetskom nivou, ali i u našoj zemlji svaki dan povećava. Iako situacija u BiH još uvijek nije alarmantna Anes Podić iz UG „Eko akcija“ je u jednom od svojih postova na Facebooku rekao da će stanje biti istinski dramatično. Naime, on ističe da zdravstveni sistem Bosne i Hercegovine (BiH) nije spreman da odgovori na izazove pred kojima bi se mogao naći.
– Ne treba biti prorok niti preveliki stručnjak da uporedimo šta se dešavalo u zemljama u kojima je prije nego kod nas došlo do razvoja epidemije. U BiH trenutno imamo mali broj oboljelih, ali je očito da, zbog različitih razloga, dolazi do širenja zaraze na lokalnom nivou i taj broj počinje eksponencijalno da raste. Pitanje je da li naš zdravstveni sistem može uspješno odgovoriti ukoliko dođemo do stanja koje vlada u zemljama u kojima postoji znatan broj bolesnih? Recimo, kada govorimo o respiratorima koji su sastavni dio intezivne njege i koji su jako bitni kada je riječ o liječenju korona virusa, u Federaciji BiH su spomenuli da postoji njih 140 pri čemu nije jasno gdje se nalaze, a u RS-u, prema navodima N1, Klinički centar ima samo tri – kaže Anes.
On objašnjava zbog čega misli da će nabavka dodatnih respiratora biti otežana.
– Nisam siguran da li će uopće biti u stanju da ih nabave brzo jer je i ovo što su do sada nabavili urađeno uz pomoć Svjetske zdravstvene organizacije. Govoreno je o kupovini dodatnih respiratora koja bi trebala ići po zakonu o javnim nabavkama, ali se bojim da će prije pronaći vakcinu nego što u BiH stigne potrebna oprema. Mi smo kao država i kao društvo nespremni i neorganizovani za ove stvari. Odličan primjer toga je i epizoda zagađenja koju smo imali, a tokom koje smo uzbune imali na papiru, ali se ništa od toga nije poštovalo – kaže on.
Naime, Anes nam otkriva da li to znači da će ljudi biti prepušteni sami sebi i da li će se desiti italijanski scenarij.
– Italijanski zdravstveni sistem je u puno boljem stanju nego naš, a došlo je do haosa. Ne mislim da pravimo paniku, nego bi svi trebali biti spremni, a društvenog odgovora, nažalost, nema. Bilo bi logično da se desi neka mobilizacija civilne zaštite, da se popišu slabiji pripadnici stanovništa jer mi imamo jako puno staračkih domaćinstava u kojima živi jedno ili dvoje ljudi kojima nema ko da pomogne. Za pozdraviti je što su, u odnosu na druge države, u našoj dosta rano zabranili rad škola, te to što je u Republici Srpskoj (RS) ograničen rad kafana. No, u Federaciji se to još nije desilo – objašnjava Anes.
On ističe da je uloga zdravstvenog sistema najvažnija.
– Treba znati koliko imamo odjela intezivne njege, anesteziologa, respiratora i ljekara. Nisam siguran da u ovom trenutku to iko zna i samim tim u sve to ulazimo potpuno nepripremljeni, tačnije kao zemlja trećeg svijeta. Istina je da Italija spada u razvijene zemlje i to im nije puno pomoglo, ali se bojim da bi se kod nas mogao u potpunosti ponoviti italijanski scenarij. Ono što nam ide u prilog jeste relativno mali broj stanovnika i mala gustoća naseljenosti u velikom dijelu BiH, a to može utjecati da brzina širenja zaraze ne bude toliko velika kao u Italiji – kaže Anes koji je na svom Facebooku govorio i o italijanskoj praksi koja podrazumijeva da prioritet, kada je riječ o zdravstvenoj pomoći i smiještanju na intezivnu njegu, budu ljudi koji imaju najveće šanse za preživljavanje.
On se, kako nam objašnjava, boji da bi veći broj oboljelih u našoj zemlji mogao dovesti do razvoja novog oblika korupcije.
– Mi smo društvo koje je prepuno korupcije i bojim se da će, ako se kriza desi, ta korupcija dobiti nove oblike. Bojim se da će nam trebati stranačka knjižica, novac i neko poznat u bolnici kako bismo dobili mogućnost liječenja. Vrlo brzo ćemo saznati da li će biti tako, ali ja zaista nisam optimista – objašnjava on.
No, to svakako nije jedino pitanje koje brine Anesa. On ističe da je izuzetno bitno, ukoliko dođe do proglašenja karantina, kupiti namirnice na vrijeme, ali se boji da bi to moglo ugroziti pripadnike nešto starijih generacija.
– Mi imamo jako puno ljudi koji žive u stanju siromaštva i koji namirnice kupuju od penzije do penzije. Oni ne mogu napraviti zalihe i nisu fizički u stanju da to urade. Naime, zalihe ovih dana prave oni koji su sposobni i koji imaju najveće šanse da prežive epidemiju, a oni kojima je to najpotrebnije će zbog potjere za hranom u narednim mjesecima biti žrtve zaraze zbog izlaženja vani. Do sada se pokazalo da je stopa smrtnosti veća kod pripadnika starijih generacija – kaže on.
Anes smatra da je jedan od problema i to što niko ne govori o stanju u staračkim domovima.
– To će se desiti i kod nas jer mi imamo jako puno pripadnika starijih generacija među stanovnicima. Recimo, u svim ograničenjima koja su postavljena se uopće nisu spomenuli starački domovi kojih imamo jako puno. Nema nikakve kontrole toga kako te institucije rade i bojim se da bi posljedice mogle biti tragične. Predviđa se da bi se moglo razboljeti 80 posto populacije, te to da će smrtnost biti 1 posto. No, u BiH koja ima dva i po miliona stanovnika, 1 posto je prilična cifra – objašnjava Anes na kraju.
(Interview.ba)
