Prvi čovjek Kantona Sarajevo Edin Forto samo za Interview.ba: Sarajevo ima dovoljno vode

U posljednja dva mjeseca došlo je do određenih promjena u Kantonu Sarajevo, tako da se pojavila nova većina u skupštinskim klupama ujedinjavanjem SDA, SBB-a i DF-a, koja prijeti smjenom aktuelne Vlade. O tome će odlučivati na sjednica Skupštine Kantona Sarajevo koja će biti održana 29. januara, a na kojoj će se glasati o nepovjerenju Vladi KS. Premijer Kantona Sarajevo Edin Forto samo za Interview.ba govorio je o svim dešavanjima koja su manje-više obilježila 2019. godinu, kao što su problem zagađenja zraka, nedostatak vode u Sarajevu, sukobu ministrice Bogunić s Konakovićem, sistem obrazovanja, te rodbinsko zapošljavanje.

FILTERI ZA PROČIŠĆAVANJE ZRAKA NA VRTIĆIMA: “Jedan od projekata koji smo radili s UNDP-jem i uložili smo mnogo novca u to s tim da smo dobili nešto od švedske Vlade, pa smo testno u jednom vrtiću ugradili filter u centralni ventilacijski sistem, to košta oko 40.000 KM i nije mnogo, ali nije ni sitno za sve vrtiće. Sada testiramo taj zrak s filterom i poredimo s jednim vrtićem koji nema takav filter i kada dobijemo uporedne rezultate – ako se pokaže da je to dobro rješenje – idemo s tim u sve vrtiće, ali to ne možemo preko noći”. 

INTERVIEW.BA: Neki dan ste građanima okupljenim ispred zgrade Vlade kantona Sarajevo rekli da su sami krivi za zagađenje, mnogi su vam to zamjerili – šta ste htjeli time reći?

FORTO: Nisam to rekao i niko mi nije zamjerio, ali sam rekao da je jedan od uzroka problema ili izvora zagađenja relativno nizak nivo svijesti kod građana. Ne možete građane optužiti, a za nizak nivo svijesti postoje razlozi, a to je kada se o nečem ne zna dovoljno, a ne zna zato što su ranije vlade krile podatke koje mi danas redovno objavljuje svim našim komunikacijskim kanalima. Ne krijemo problem, insistiramo da se o njima govori, sišli smo među građane i dobili zahvalu od organizatora protesta.

INTERVIEW.BA: Da li je ljetos iko u Vladi razmišljao o zagađenju?

FORTO: Ne samo da smo razmišljali, nego smo radili konkretne stvari: ulagali, donijeli budžetske odluke, imali operativne sastanke na temu šta kada zagađenje dođe u oktobru… Ove godine je ekstremno zagađenje zbog vremenskih prilika došlo tek u januaru, ali je došlo kao i svake zime i naravno da je to jedna tema koja mora biti najintenzivnije raspravljana upravo na ljeto kada se pripremaju mjere.

INTERVIEW.BA: Koje su to mjere?

FORTO: Užasno je teško pokazati napredak u smanjenju zagađenosti zraka. Imali smo jedan široki sastanak s predstavnicima Međunarodne zajednice upravo na tu temu jer su nam izašli u susret oko ovih prečistača za vrtiće i bila je i slovenačka ambasadorica, a kako se Ljubljana često navodi kao dobar primjer borbe protiv zagađenosti zraka i, kako smo mi ljetos povodom Sedmice mobilnosti imali brojne razgovore o transportu i kvalitetu života, između ostalog i o borbi protiv zagađenja, pa nam je jedan slovenački stručnjak pričao šta su oni uradili i šta im je najviše pomoglo, i ja s njom podijelim šta mi radimo i šta planiramo raditi, a ona kaže da je sve to što mi radimo i planiramo raditi je uradila slovenačka vlada, samo što su oni to radili 30 godina. Dakle da se o ovom počelo govoriti ovim intenzitetom i raditi prije 15 ili 20 godina, kada je bilo realno vrijeme za to, mi bi sada imali značajne rezultate, ali kako je problem ignorisan, a prije par godina je ministar optužio ćevabdžinicu za zagađenje i rekao da mjerenja nisu tačna – to je pokazatelj da se bježalo od problema iako smo svi znali da je zagađenje na visokom nivou. Ova Vlada radi na podizanju nivoa svijesti i nastoji da kod ljudi probudi razumijevanje i stvarnu brigu. Mi se ne bojimo da se taj problem veže za vlast jer je potrebno uraditi, ali mnogo više i na dugi rok. No pitali ste me šta smo uradili, a to je svako investiranje koje doprinosi manjem trošenju energije i rezultira dobrim zrakom. Mi radimo masovna utopljavanja javnih zgrada, a iz opozicije kažu da te zgrade već troše plin, no to nema veze jer ako koristite manje energije i širite svijest da je ulaganje u tehnologiju koja vam dozvoljava da koristite manje energije – to se širi i prelazi na stanovništvo, kućanstva, privatni sektor, zgrade. Takve programe treba razviti i uključiti privatni sektor, privatne kuće, a država polazi od svojih zgrada. Mi smo s tim krenuli na veliko i to će imati veliki utjecaj u godinama koje dolaze, posebno u budućnosti. Pokrenuli smo i program sa SERDA-om gdje ćemo, uz učešće opština, grada i međunarodne zajednice subvencionirati utopljavanje privatnih kuća i zgrada kako bi trošili manje energije: neke zgrade su na toplanama pa će manje trošiti i to se možda ne čini kao da će popraviti zrak, ali veliki broj kuća po brdima koje lože ugalj, drva i ko zna šta – kada bi njih utoplili na profesionalan način da trebaju 50 posto manje energije dobili bi situaciju da čak i ako lože otrov – lože 50 posto manje i to je veliki napredak. Priča o utopljavanju nije priča o energentu, nego o trošenju manje energije i ulaganje u to je najbolje moguće ulaganje, a mi smo tu uradili više nego sve prethodne vlade zajedno

INTERVIEW.BA: Ako ste već ljetos razgovarali o tome – zašto sada kupujete prečistače zraka za vrtiće za koje nemate novca i koji samo rješavaju posljedice?

FORTO: Zato što mnogo stvari ide mnogo sporije nego smo planirali. Jedan od projekata koji smo radili s UNDP-jem i uložili smo mnogo novca u to s tim da smo dobili nešto od švedske Vlade, pa smo testno u jednom vrtiću ugradili filter u centralni ventilacijski sistem, to košta oko 40.000 KM i nije mnogo, ali nije ni sitno za sve vrtiće. Sada testiramo taj zrak s filterom i poredimo s jednim vrtićem koji nema takav filter i kada dobijemo uporedne rezultate – ako se pokaže da je to dobro rješenje – idemo s tim u sve vrtiće, ali to ne možemo preko noći. Do tada djelujemo interventno sa ovim kućnim aparatima za prečišćavanje, Konačno rješenje je da vrtići dobiju centralne filtere za čišćenje zraka.

INTERVIEW.BA: No godinama govorimo o tome da su najveći problem mala kućna ložišta – ima li u budžetu prostora za socijalne programe za pomoć socijalno ugroženim porodicama dok njihove kuće ne dođu na red za utopljavanje?

FORTO: Jedan od programa koji ide mnogo sporije nego smo se nadali jeste upravo utopljavanje tih kuća porodica u stanju socijalne potrebe. Nisu bili gotovo spiskovi, nisu bile gotove provjere ko su ti ljudi, ko su vlasnici nekretnina… Taj program postoji, predviđen je budžetom i ko god bude na vlasti ovog ljeta – to treba da radi vrlo intenzivno. Spiskovi su gotovi, u toku su posljednje provjere i tim ljudima ne treba reći da oni plate pola, njima treba platiti sve jer oni najčešće lože… Neki čak i vlastito smeće i to je otrovno i za njih, njihovu djecu, ali i za ostale građane.

INTERVIEW.BA: Mislite li da je jedno od rješenja da građani prijavljuju svoje komšije koji lože nešto što proizvodi zagađenje?

FORTO: Mnogo je bitnije da se kroz budžet, imajući svijest o problemu sa zrakom, unaprijedi javni prevoz jer eto Ljubljana iz vlastitog iskustva tvrdi da zaustavljanje saobraćaja trenutno smanjuje zagađenje za 50 posto, ali ne možete zaustaviti saobraćaj i zabraniti ljudima da idu na posao jer bez javnog prevoza nema alternative. Neću da prosljeđujem krivicu, ali je nevjerovatno da se o ovom nije pričalo prije 15 godina jer ovo nije novo i nevjerovatno je da nam je javni prevoz u stanju koje smo zatekli. Mi u budžetu za 2020. imamo ogromna sredstva za javni prevoz, za rekonstrukcije, za proširenje obuhvata, za nova vozila, za kombi vozila je već raspisan tender… Ne možete bez ulaganje, a javni prevoz i masovno utopljavanje će značajno popraviti zrak u gradu, ali tek za nekoliko godina. Ko god nešto drugo kaže – nije blizu istine.

INTERVIEW.BA: Prije nekoliko dana smo imali upozorenje EkoAkcije da je ugroženo snabdijevanje Sarajeva vodom jer je izvorište na Vrelu Bosne u vrlo lošem stanju – znate li nešto o tome?

FORTO: Ne znam kojim podacima oni raspolažu, ja nemam te podatke. Mi smo zatekli stanje bez redukcija, one su prestale krajem 2017. nakon što je otišlo jedno izuzetno nekompetentno rukovodstvo. Novo je pravilo druge greške, ali su redukcije završene. Sada smo izuzetno posvećeni projektu koji treba da smanji upumpavanje u sistem vode koja nestane i nikada ne bude naplaćena. To su razna rasipanja koja se u kantonu Sarajevu procjenjuju na 70 posto s tim da nismo nikada imali tačan podatak koliko od toga je krađa, a koliko curenje iz cijevi jer ima veliki broj neprijavljenih biznisa od kojih smo mi neke otkrili. Imate hotele, praonice i druge biznise koji zavise od vode, a uopšte ne plaćaju – to su milioni propuštenih računa koji su tokom godina od Vodovoda mogli napravit Majkrosoft.

INTERVIEW.BA: Imate li informacije kako je KJKP Vodovod i kanalizacija završilo 2019-tu godinu?

FORTO: Nemamo još taj izvještaj, ali ako ste pratili onu otvorenu sjednicu Vlade na kojoj smo govorili o nekim stvarima koje smo zatekli uključujući poreske probleme, tužbe radnika i druge probleme, a to je bio samo vrh ledenog brijega, mogli ste čuti da je direktor Vodovoda taka kazao da je samo za šest mjeseci uprihodovao nekoliko miliona KM, što za vodu, što za odvodnju za koju neki industrijski pogoni nikada nisu platili ni marku. Građani su plaćali, a preduzeća ne – neki ljudi su se bogatili na račun komunalnih usluga i to je praksa koja se mora zaustaviti. U ovom trenutku je predviđeno da 26 miliona KM iz budžeta ide kao dotacija komunalnim javnim firmama i zamislite koliko se može uraditi ako bi oni naplatili sve svoje račune i to imali za poslovanje, a onda još dobiju 20 miliona koje ulažu u tehnologiju, mehanizaciju, ljudstvo… Mi smo zadnji godina s tim mogli čudo napraviti, ali nismo jer je novac curio.

INTERVIEW.BA: Postoji ideja o dovođenje vode iz Crna rijeke u Sarajevo i u budžetu 2019 je bio predviđen novac za izradu tog projekta, ali je preusmjeren – zašto?

FORTO: Ta stavka se ponavlja u mnogim budžetima, ali ja moram ponoviti nešto što nije popularno, a što sam govorio kada sam bio zastupnik: Sarajevu ne fali vode, ne trebaju nam nova izvorišta. Mi smo ovog ljeta imali sušu, 60 dana kap nije pala i nismo imali redukcije. Kada smo uvodili nove izvore – Lukavica i Tilava – imali smo probleme s mrežom.

INTERVIEW.BA: Ali zima je sušna, nije bilo snijega…

FORTO: Stvarni problemi su krađa u curenje. Ako to riješimo i ako upravljamo sistemom odgovorno i stručno kao što to radi bečki vodovod – sve dugo pada u vodu. Naime kada povećavate pritisak i uvodite nove izvore to je kao da imate balon s malom rupom koji pušete velikom snagom i rupa će se samo proširiti. To su ranije radili: zatvore vodu preko noći, a ujutro puste jači pritisak i sve poiskače i napravite veću štetu. Nesavjesno upravljanje je napravilo mnogo veću štetu nego nedostatak vode.

INTERVIEW.BA: Vlada je platila i smještaj u privatne vrtiće za djecu koja su na listi čekanja u javnim vrtićima – koliko je to djece, novca…

FORTO: Djecu smo rasporedili programom subvencija jer smo to najavljivali i prije nego smo imenovani, ja sam o tome govorio i u svom ekspozeu jer nam je obuhvat predškolskim odgojem najmanji u Evropi, a to je i ekonomski problem jer majke koje čuvaju djecu kući ne mogu tražiti posao i onda cijela privreda trpi zbog toga, a ekonomska situacija u tim domaćinstvima je vrlo teška. Ključno je proširiti obuhvat vrtićima i nevjerovatno je da to nije urađeno do sada. Nevjerovatno je da vi u javnim vrtićima imate 670 djece na čekanju i velika većina te djeca nikada neće ići u privatni vrtić jer porodice nemaju novca za to nego će djeca ostati vezana za familiju. Mi smo to najavili i sproveli, mislim da to košta oko 1,5 milion na nivou cijele godine. 670 djece je bilo na čekanju kada smo počeli program i svi su mogli to čekanje riješiti kroz naše subvencije, ali su neki roditelji odlučili da to sami riješe i mislim da je 500 djece uključeno u naš program subvencije. Dugoročni cilj je da JU «Djeca Sarajeva» prošire kapacitet i da budu zdrava konkurencija privatnom sektoru, da se ovaj program nastavi jer svaki put kada dijete želi u javni vrtić – moramo mu obezbjediti mjesto po toj cijeni. Kada se zasiti potražnja i kada svi koji se prijave budu mogli biti primljeni u javnu ustanova – možemo razmišljati o tome da prekinemo taj program, ali smo daleko do toga.

INTERVIEW.BA: Jeste li na ovo pitanje osjetljivi jer i sami imate malo dijete?

FORTO: Ne, nego imamo vrlo jasne pokazatelje da smo zadnji u Evropi. Pa predškolski odgoj ima jasnu koleraciju s napretkom društva i ekonomskim rastom. To su vrlo jasne stvari. Ja imam primjere iz ličnog života jer su i moja djeca bila na listi čekanje i cijeli taj proces s kriterijima i lokacijama mi je bio čudan i nevjerovatan, ali kada sam ušao u problem – shvatio sam da je postojala nebriga prema toj ustanovi. Pa mi smo imali više do 50 vrtića, a sada ih je manje od 40 jer su neki iznajmljeni, a neki nikada nisu obnovljeni, Podržali smo obnavljanje vrtića preraspodjelom novca u budžetu za 2019. i potpisali smo sporazum sa opštinama da im pojačamo finansiranje za vrtiće: u Centru škola na Šipu će imati vrtić, u Novom Gradu, na Ilidži i u Starom Gradu. U svim dijelovima grada renoviramo vrtiće i širimo kapacitet i obuhvat, a kako roditelji budu shvatili da ih čeka dobra usluga u vrtiću – lakše će se odlučivati da imaju djecu i da ih upisuju u vrtiće, a to će snažno doprinijeti boljoj situaciji u porodicama s malom djecom i ekonomskom razvoju. Duboko vjerujem u to.

INTERVIEW.BA: Plaćali ste i neke usluge u zdravstvu zbog štrajka ljekara, ali vas iz jednog od sindikata koji je u štrajku optužuju da ste napravili diskriminaciju i s drugim sindikatom u tom sektoru bez problema potpisali ugovor?

FORTO: Plaćali smo privatne laboratorije i to je bila mjera zbog štrajka, ali ključno kod radnika u zdravstvu su dvije stvari. Prvo – štrajk je, uvjeren sam, politički motiviran i to vidim iz više primjera i iz načina na koji su vođeni pregovori. Mi smo razgovarali s mnogim sindikatima, ali samo oni odbijaju da se dogovore – kako smo uspjeli postići dogovor sa svima osim s njima? Drugo – kod njih je mali broj doktora koji, inače, imaju svoj sindikat, a ovaj koji je još uvijek u štrajku, pored stručnog medicinskog kadra – sestara, tehničara, laboranata i administracije koju čine čistačica, vozači – ima mali broj ljekara i oni su svoj fokus štrajka zasnovali na borbi protiv Sindikata doktora medicine i stomatologa koji su se skoncentrisali na svoje uslove rada.

INTERVIEW.BA: Ali nema zdravstva bez tog «pomoćnog osoblja».

FORTO: Naravno da nema, ali u BiH nemedicinski kadar uzima skoro 30 posto udjela od ukupno zaposlenih a preporučeni EU omjer je 10 posto. Mi ne možemo diktirati kako će se sindikati odnositi među sobom s tim da se ovaj jedan od sindikata fokus svoje sindikalne borbe i štrajka zasniva na borbi protiv Sindikata doktora tražeći da se njima poništi povećanje plata koje su dobili. Oni su na sud poslali njihovu reprezentativnost i to je bilo oboreno, ali je kasnije utvrđeno da su i oni ipak reprezentativni i mi smo nastavili s njima razgovarati o pitanjima koja su otvorena još s prošlom Vladom. Nismo ništa radili «ispod stola», nego imamo sudsku odluku da možemo razgovarati i s tim Sindikatom. Sindikatu zaposlenih u zdravstvu smo nudili povećanje plate, ali su oni to odbili tražeći isto povećanje za sve: čistačice, vozače, administraciju… za sve zaposlene.

INTERVIEW.BA: Da li je to možda viši stepen socijalne osjetljivosti?

FORTO: Nije! Uporedite plate za iste poslove u različitim sektorima djelovanja: vozač ili računovođa u Domu zdravlja ili «Vojnoj bolnici» s istom pozicijom u obrazovanju ili recimo visoka stručna sprema u socijalnim institucijama ili zdravstvu s Domom zdravlja… Pa mi smo dali registar s platama i nevjerovatno je da niko nije napravio analizu, niko nije uporedio recimo Dom zdravlja, socijalnu ustanovu, obrazovanje i neku firmu. Da je neko napravio te analize vidjela bi se razlika. Tvrdim da plate jesu niske i sindikat treba da traži bolje uslove, ali u poređenju s drugim strukama – oni nisu u nepovoljnijem položaju i to treba da se zna, a odbiti platu za stručni kadar pozivajući se na popularnost je van pameti. Mi smo sada sa Sindikatom osnovnog obrazovanja potpisali izmjenu Kolektivnog ugovora iako nismo završili pregovore oko svega i ispravili smo nepravde gdje su ljudi za isti posao bili drastično različito plaćeni zbog različitih diploma – neujednačenosti oko više pedagoške, mastera i slično – to smo popravili i potpisali i približili smo ih i to je koštalo oko milion KM na nivou godine. Takve vrste ispravki gdje bi pomogli ljudima, kao naprimjer dežure u domovima zdravlja koje se ne plaćaju nego ravnaju satnicama, to nisu nikada tražili, a mi bismo to odmah uradili. Oni su štrajkovali bez želje da se dogovore i to je rezultiralo ovim petomjesečnim štrajkom.

INTERVIEW.BA: Jeste li zadovoljni urađenim u obrazovanju – mnogo ste obećali u kampanji? Da li ste možda Vi lično ipak trebali biti na strani ministrice Zinete Bogunić u njenom «sukobu» s predsjednikom stranke Narod i pravda koja je nju delegirala na to mjesto?

FORTO: Ministrica Bogunić se nije usprotivila samo predsjedniku jedne političke partije, nego predsjedniku partije koja je nju delegirala ili imenovala, to je velika razlika. Politike za koje se ta partija bori daju legitimno pravo predsjedniku da traži da se provodi ono za šta se zalaže. Ali to je politički uklon, a postoji i operativni dio u samoj Vladi gdje smo mi shvatili da je sve teže raditi s ministricom Bogunić iz razloga koje ja ne znam.

INTERVIEW.BA: Zašto ste uopšte pristali da NiP dobije obrazovanje ako je Damir Marjanović ušao u NS s pričom o obrazovanju?

FORTO: On je prije ulaska u vlast i pregovora eksplicitno rekao da neće biti ministar, to je i Damir iskomunicirao dovoljno puta. Pregovori i kako je koji resor dodijeljen su prošlost i dodijeljeni su tako kako jesu.

INTERVIEW.BA: Da li je ovo sve oko Medicinskog fakulteta usporilo sve u sektoru obrazovanja?

FORTO: Iskreno, mislim da je cijela priča oko kočenja u resoru obrazovanja uzrok da je iz nekog razloga izgubljena politička volja šestorke, govorim o svih šest partija, nismo imali dovoljno snage da preokrenemo situaciju na Univerzitetu u pravcu potpune integracije što bi značilo prebacivanje snage i odlučivanje u Rektorat na uštrb dekana, sve u skladu sa zakonom koji to jasno propisuje. Time bi moć upravljanja prešla na Rektorat, ali relacija između Rektorata i Medicinskog fakulteta je proizvela političku volju s kojom se ministrica Bogunić složila – da ne treba ići u pravcu konsolidacije Univerziteta dok se ne riješi to pitanje oko Medicinskog fakulteta i zbog toga je veliki broj procesa vezanih za Univerzitet je zakočen zbog toga, rekao bih sada, političkog sukoba.

INTERVIEW.BA: A koliko su trpjeli i trpe drugi nivoi obrazovanja?

FORTO: Sve ovo što vidite… da, moglo se mnogo više, kada smo počeli pričati o izmjenama Zakona o visokom obrazovanju s aspekta Medicinskog fakulteta – nastupio je kratki spoj i sve je stalo.

INTERVIEW.BA: Istinomjer je objavio analizu koja pokazuje da imate mali broj obećanja izvršenih u cijelosti, ali skoro pola obećanih ste počeli izvršavati. Imate li vi svoju analizu rezultata u prvoj godini?

FORTO: Analiza je objavljena na dan kada je bila puna godina od kako smo imenovani, mogu je svi pogledati, svaki resor je analizirao svoje rezultate, a Istinomjer ima svoju metodologiju, ali su koristili i naše informacije. Ministar Amel Kovačevič je u jednom od medijskih istupa rekao da smo mi potpisali ugovor na četiri godine, a ne na jednu, a osim toga – veliki broj procesa ide znatno sporije nego bi mi voljeli i nemoguće je da sve riješimo za godinu, ali način na koji smo počeli pokazuje da ne radimo proforme: budžeti su usvojeni, pripreme napravljene, međunarodni sporazumi potpisani, projekti započeti, javnost pripremljena… Sve smo radili sistemski da se stvari dogode.

INTERVIEW.BA: Imali ste i jaku podršku međunarodne zajednice, ali i tehničku pomoć britanske ambasade… Ta podrška kao da je utihnula kako su krenuli ove političke «razmjerice» na nivou šestorke?

FORTO: Podrška koju smo mi dobili je uvijek na raspolaganju svim vladama u BiH i samo je pitanje ko šta i kako iskoristi. Sada politički protivnici ove Vlade to naglašavaju kao lošu stvar, ali nama su se stavili na raspolaganje UNHCR, EBRD, britanska ambasada i drugi, praktično veliki broj njih, ali takvu pomoć je dobila sigurno i Vlada Fadila Novalića, a dobiće je i naredna Vlada KS, ako bude željela. Mi smo samo te ponude iskoristili na dobar način. Ponudili su nam neka savjetnička mjesta kao koja plaća međunarodna zajednica što Vlada FBiH ima od 2014. Oni ponude pomoć, a do vas je šta ćete iskoristiti.

INTERVIEW.BA: Jesu li oni radili kakve analize vaših rezultata, ugleda…?

FORTO: Oni rade istraživanja i radili su tri od čega su dva velika – jedno krajem šestog i početkom sedmog mjeseca i jedno sada početkom januara. Posebno su se ograničili na politička pitanja podrške strankama i Vladi i te podatke nemam, oni to koriste za svoje potrebe, ali imam podatke vezane za utiske građana kvalitetu života – kako ljudi gledaju Vladu, šta misle o tome kako radi, kako bi nas okarakterisali.., postavljena su ista pitanja ljetos i sada i moram vam reći da rast podrške koji smo mi vidjeli, a imali smo prezentaciju prije ovog našeg razgovora, je takav da mi nismo mogli da vjerujemo, a ne vjeruju ni oni, ni kuća koja radi istraživanje. Ovo je najveća podrška koja je data jednoj vladi možda mnogo šire od naše regije. Neobično je jer entuzijazam obično postoji na početku mandata, ali sada je znatno povećano povjerenje i podrška. Ljudi duboko vjeruju da se značajno radilo na podizanju kvaliteta javnog prevoza, čistoće, da smo transparentni, da pitamo građane.. da radimo neke male stvari koje čine život i mi smo vrlo ohrabreni.

INTERVIEW.BA: Kada govorite o korupciji znate da je par zastupnika govorilo da se ponašate gotovo identično kao vlade prije vas, da zapošljavate tetiće, zetove…

FORTO: Morao bih znati izvor.

INTERVIEW.BA: Pa zastupnik Fahrudin Pecikoza je gostujući na N1 govorio o tome i nabrajao….

FORTO: Pecikoza je u Skupštinu ušao kao SBB, pa je napustio, pa je bio nezavisni, pa je pravio novu stranku, pa je napustio, pa se vratio u SBB…

INTERVIEW.BA: Ali da li je bilo zapošljavanja i posredovanja, pogodovanja?

FORTO: Bio je jedan slučaj o kom se mnogo pričalo – zapošljavanje sestre jedne zastupnice i to smo apsolvirali, a inspekcijski nalaz i supervizor su pokazali da je primljen najbolji kandidat.

INTERVIEW.BA: Da li se kroz ovih godinu dana promijenilo vaše mišljenje o izvršenoj vlasti, politici, premijerskom poslu, mogućnostima funkcionisanja?

FORTO: Sve što sam mislio, a znao sam da je ovo težak posao, se pokazalo tačno, posebno kada obraćate pažnju na pritisak javnosti, medija i političkih protivnika. Ako dozvolite da vas zavedu medijski napisi koji su često tendenciozni, politički motivisani i netačniizgubićete fokus na posao. Izuzetno sam se borio da smo svi fokusirani na rezultate i ono što radimo i da se ne uplićemo u političke priče i previranja, da se ne bavimo politikom i mislim da je to dalo rezultate i da to pokazuje i ovo istraživanje u kom su nas građani ocijenili.

INTERVIEW.BA: Čime ćete se vi lično baviti ako dođe do smjene Vlade? 

FORTO: O tom po tom. Vjerujem i moram vjerovati da mi moramo raditi u punom kapacitetu dok ne bude imenovana nova vlada jer KS ne smije biti bez vlade. Kada dobijemo novu vladu – vidjeću šta ću, ali hoće li to biti do kraja februara, kako tvrdi «Petak 13ti» ili za tri godine – vidjećemo.

INTERVIEW.BA: Koliki utjecaj na odluke Vlade KS i vaše lične odluke je imao Elmedin Konaković, predsjednik NiP i predsjedavajući Skupštine KS – znate da se često može čuti da je on mnoge odluke donio umjesto vas?

FORTO: To je teza iz stranaka koje su napustile ovu koaliciju, ali pošto se radi lično o meni – predlažem da pitate ministre koji su sa mnom radili svakodnevno. Uplitanje Konakovića u rad Vlade KS ne postoji.

Intervju je urađen uz podršku Heinrich Boell Fondacije. Sadržaj isključiva odgovornost Interview.ba portala. Svako preuzimanje teksta mora se potpisati.

Prethodna vijest

U BiH gradimo kako je EU gradila 90-ih godina, dok se svaka čestica zagađenog vazduha zadržava u organizmu

Naredna vijest

Zenica danas najzagađenija, u Sarajevu i Tuzli zrak nezdrav za osjetljive grupe