Zagađenje zraka nije karakteristično samo za Bosnu i Hercegovinu, s ovim problemom suočavale su se brojne države na različitim geografskim područjima. I svaka od njih je pronalazila adekvatne načine da za zagađenje pronađu rješenje ili ako ništa da ga barem pokušaju staviti pod kontrolu, dok se u našoj državi nalaze isključivo izgovori bez ideja i rješenja.
Evropski sud pravde nedavno je odlučio da gradovi Evrope moraju poduzeti mjere ako se prekorače limiti za zagađenje na samo jednoj lokaciji, a ne na osnovu prosjeka u regiji, što je samo jedna od nedavno uvedenih mjera protiv zagađenja vazduha.
Građani Makedonije su protestvovali i uspjeli u tome da se zatvori termoelektrana u Tetovu, što je uzrokovalo smanjenje broja djece oboljele od dišnih puteva. Slovenija ulaže i promoviše biciklizam kao najjeftiniji i najzdraviji način kretanja građana, dok vozila u Parizu moraju imati vinjete koje označavaju koliko ispušnih plinova emitiraju.
Predstavnica Centra za životnu okolinu Majda Ibraković za Interview.ba rekla je da u BiH mogu se sprovesti lokalne mjere i one na državnom nivou, te je pozitivan primjer Grada Tuzla koji putem fonda daju sredstva kako bi građani prešli na toplotne pumpe.
Napomenula je kako je u našoj zemlji energetski sektor jedan od glavnih uzročnika zagađenja vazduha.
Isti problem su imali i stanovnici Tetova u Makedoniji zbog zagađenja iz termoelektrane, zbog čega su protestvovali tri godine, te se ona napokon i zatvorila 2016. godine. Organizacija Eco Guerilla iznijela je podatak da se broj djece oboljele od dišnih puteva skoro duplo smanjio kroz dvije godine.
– U Banjaluci je eko-toplana, prema mom mišljenju, negativno utjecala na zagađenje vazduha zbog cijena i neefikasnog grijanja, pa je dosta ljudi prešlo na druge energente, odnosno na ugalj – pojasnila je.
Navodi i kako se građanima ne može zabraniti da koriste pojedini način grijanja, jer se mora uzeti u obzir i ekonomska situacija, te bi lokalni nivo tj. grad, u tim situacijama trebao omogućiti stimulans.
Slovenija promoviše biciklizam
Vinjete označavaju količinu štetnih ispušnih plinova, a u Parizu su od nedavno obavezne za sva vozila motocikla, automobile, kombije, vozila javnog prevoza i komunalne usluge, pa i automobile stranih registracija. S druge strane, neke od uvedenih mjera u BiH su „par-nepar“, za koju Ibraković smatra da nije donijela pozitivne rezultate, a slični rezultati su se pokazali i u Francuskoj.
– Kao neke od mjera koje bi se trebale uvesti, izdvojila bih poboljšanje javnog saobraćaja, uvođenje češćih autobuskih i tramvajskih linija, recimo u Sarajevu, te prijedlog da se uvede i stimulans za korištenje javnog prevoza u vidu besplatnih karata kada je veće zagađenje, te uvođenje vozila na plin – rekla je.
Navodi kako je i sama korisnik bicikla, za koji uz šetnju, smatra da je jedan od najboljih načina da se smanji broj automobila, te je praktičnije i omogućava bolji protok kroz urbanu zonu.
Vlado Babić, predstavnik Grada Ljubljane koji je 2016. godine proglašen zelenom prijestolnicom Evrope, za Interview.ba rekao je kako se u Sloveniji promoviše biciklistički saobraćaj kao najjeftiniji i najzdraviji način kretanja ljudi po gradovima.
– Mi najviše promovišemo biciklistički saobraćaj kao najjeftiniji i najzdraviji način kretanja ljudi po gradovima. Ukoliko imate neku dobru ideju, ukoliko neku ulicu dodelite, te od dvosmerne preusmerite u jednosmerni saobraćaj, ukoliko neke ulice zatvorite za motorizovani saobraćaj otvarate više prostora ljudima, više prostora za trotoare, za uređeni pešački prostor i više biciklističkih staza. Sa jednim kilogramom boje možete stotinjak metara biciklističke staze jednostavno jednom linijom obezbediti. Mere koje su na području biciklizma su jednostavne i jeftine, a donose puno koristi – napominje on.
Navodi primjer da su neki gradovi izračunali da za svaki euro uložen u bilo koji oblik biciklizma ili obrazovanje, grad dobija od tri do 10 eura.
– Ulaganja se vrate kroz bolje zdravlje ljudi, kroz veću efikasnost i produktivnost ljudi. Znači, gradovi koji investiraju u biciklizam zarađuju na tome. I višestruko im se to vraća, posredno i direktno. Svaki euro koji uložite u ceste ili automobilski saobraćaj grad samo košta i donosi štetu uz zagađenje vazduha, tla, voda itd. Jedan održivi razvoj je nešto što je pozitivno i što poboljšava zdravlje ljudi i čini grad prihvatljivijim i prijatnijim za život u njemu, podiže kvalitet života u gradovima – dodaje on.
Gradovi imaju odgovornost prema građanima
Krajem juna ove godine, lokalni francuski sud je donio presudu da je Francuska odgovorna za zagađenje zraka u regiji Ile-de-France oko Pariza. Zaključeno je da, iako vlasti mogu izabrati gdje će uzimati uzorke, to mora uključivati najzagađenije lokacije, te prosječne razine izmjerene u različitim dijelovima grada ne pokazuju izloženost onečišćivačima.
Ibraković kaže i kako nisu jasni načini na koje se biraju lokacije mjerenja u Banjaluci, te nisu dovoljne da bi se napravila kvalitetna i šira slika. Ipak, danas i građani pomoću IT lokacija mogu za nisku cijenu kupiti svoje uređaje i priključiti ih na sistem aplikacija, te tako vidjeti mjerenja zagađenja vazduha.
– Naš Grad nam to ne omogućava i možemo vidjeti tek „post“ (op.a. kasnije), a nemamo ništa od toga kao građani – napomenula je.
Kaže da građani „u sve više slučaja izrevoltirani i nepovjerljivi prema lokalnim vlastima uzimaju stvar u svoje ruke što je za svaku pohvalu“.
– A što imamo više takvih individualnih mjernih stanica, možemo imati argumente na svojoj strani da možemo reći „u zoni u kojoj ne mjerite je najopasnije zagađenje“. Grad ima veliku odgovornost prema građanima da ima svoja mjerenja i da ona budu vidljiva, ne samo na internet sajtu, nego i na displeju u gradu da svi građani imaju u bilo kojem momentu pristup tome, ne samo oni kojima ne internet dostupan – smatra predstavnica Centra.
Zabrana gradnje visokih zgrada
Zabrana gradnje visokih zgrada koje blokiraju protok vazduha je također jedna od mjera koje i sama Ibraković predlaže.
– Većina naših većih gradova je u kotlini pa treba kontrolisati izgradnju novih objekata. Imam informaciju da je u Banjaluci izdato oko 50 novih dozvola za objekte – pojasnila je ona, te poručila da je potrebno paziti na lokacije i tipove objekata koji se grade.
Smatra da je jedna od najžalosnijih mjera preporuka građanima da ne izlaze iz kuće ako ne moraju, te ona savjetuje ne boraviti na otvorenom rano ujutru i navečer, kada je saobraćaj aktivniji i češće loženje, te što više boraviti van grada.
– Ovo je problem koji zahtjeva strateški dugoročan pristup, a ne da se svake sezone priča o tome – napomenula je ona.
(
