Nadzor stanovništva i manipulacija izborima putem društvenih mreža su neka od sredstava koje koriste vladini dužnosnici širom svijeta te tako usmjeravaju tehnologiju ka digitalnoj diktaturi, pokazuje izvještaj za 2019. godinu Freedom House-a. Ovo su prilično zabrinjavajući podaci, s obzirom da 3,8 milijardi ljudi u cijelom svijetu ima pristup internetu. Koliko je prisutan trend da politički akteri zapošljavaju pojedince kako bi oblikovali online mišljenja u BiH, razgovarali smo sa Vahidinom Đalturom, IT ekspertom koji više od 20 godina radi u sferi informacionih tehnologija, zaštiti IT sistema i sigurnosti elektronskih podataka. On je i sudski vještak za informacijsko – komunikacijske oblasti (digitalna forenzika) i predavač na Američkom Univerzitetu BiH. Razgovarali smo i o umjetnoj inteligenciji i biometrici, ali i svim mogućim posljedicama korištenja interneta, a kojih ni sami građani (odavanjem svojih podataka) nisu ni svjesni.
INTERVIEW.BA: Nedavno objavljeno istraživanje Freedom House-a o slobodi interneta za 2019. godinu kaže kako su politički akteri u čak 38 (od analiziranih 65 zemalja) zapošljavali pojedince kako bi oblikovali online mišljenja. Da li ovakav trend možemo primijetiti i u Bosni i Hercegovini i na koji način funkcioniše? Kako političke opcije mogu iskoristiti društvene mreže?
ĐALTUR: Kao što ste i sami naveli, zapošljavanjem stručnih osoba koje će svojim djelovanjem putem web portala, kreirati i iznositi informacije koje odgovaraju toj političkoj strukturi. Nažalost, ljudi koji to čitaju, ne provjeravaju više izvora informacija, već se po pravilu podrazumijeva da to što je napisano dolazi od kredibilnih osoba i u biti postaje izvor daljnjeg prenošenja i širenja informacija, te na taj način dopiru do svih slojeva društva.
INTERVIEW.BA: Hapšenja zbog objava na društvenim mrežama (zbog prijetnji upućenim političarima i sl.), postaju svakodnevica u nekim svjetskim zemljama, ali u zemljama regiona. Da li su bh. građani svjesni opasnosti kada svoja mišljenja (ali i podatke) dijele na društvenim mrežama?
ĐALTUR: Uvjeren sam da većina građana nije svjesna da objavljivanjem takvih prijetnji bilo kojoj osobi, može dovesti do hapšenja i procesuiranja počinioca. Pa čak i kada anonimno šalju emailove u kojima se nalazi sadržaj zbog kojeg se mogu pokrenuti istražne radnje, a koje će istražitelje dovesti do osobe koja je poslala taj email.
INTERVIEW.BA: Umjetna inteligencija i biometrika se u BiH čine kao neka nestvarna budućnost, ali postoji ozbiljna opasnost da bi mogle narušiti i slobode na internetu. Koji su neki od izazova u oblasti zaštite ljudskih prava na internetu s kojim bi se mogli suočiti?
ĐALTUR: Ne bih se složio s konstatacijom da su neka nestvarna budućnost. Naime, mi svakodnevno koristimo biometriju kako bismo otključali naše elektronske uređaje (otisak prsta, prepoznavanje lica). Umjetna inteligencija je sastavni dio operativnih sistema i različitih programskih alata u elektronskim uređajima (pametni telefoni, pametni ručni satovi) koji prate naše aktivnosti, obavještavaju nas da je vrijeme da se istegnemo jer previše dugo sjedimo na jednom mjestu, mjere naše vrijeme spavanja, otkucaje srca itd. Opasnost se ogleda u tome da neko može hakirati takve uređaje i dobiti jako puno hronološki poredanih informacija o našem kretanju (GPS lokacije), o našim navikama itd.
INTERVIEW.BA: U našoj zemlji više od tri miliona ljudi aktivno koristi internet i broj je u stalnom porastu. Oni sigurno nisu svjesni utjecaja botova, kontrole podataka, online nasilja i ostalih problema, već samo nekih pozitivnih aspekata korištenja interneta. Koje su neke smjernice koje biste savjetovali?
ĐALTUR: Prije svega, internet je osmišljen da olakša svakodnevne poslovne aktivnosti i približi ljude sa udaljenih geografskih lokacija na način da u realnom vremenu mogu razgovarati putem video linka, i mnogo drugi stvari. Međutim, kao što ste spomenuli, postoji i ona loša strana. Krađe identiteta, ucjene, objavljivanje privatnih podataka i zlostavljanje su samo jedan dio loših stvari za koje se danas internet koristi. Bitno je biti svjestan da na internetu ne postoji stopostotna zaštita. Preporučene smjernice su da korisnik treba zaštiti svoj računar nekim od antivirusnih programskih alata, da ne treba otvarati Emailove od nepoznatih osoba. Pa čak i ako otvorite, nemojte „kliknuti“ na svaki link ili slikicu koja se nalazi u tom emailu. Na taj način ćete vjerovatno skinuti zlonamjerni program na vaš uređaj. Takvi programi mogu preuzeti kontrolu nad vašim kamerama i mikrofonima, tj mogu gledati i slušati sve što je u „vidokrugu“ pametnog telefona ili laptopa, a da to korisnik nije svjestan. Koristite lozinke koje sadržavaju najmanje 10-15 karaktera od kojih je poželjno kombinovati velika i mala slova, bojeve i specijalne karaktere npr. “DzezvA2075&=!“
