Andrea Rauber Saxer: Vrijeme je za promjenu pristupa Međunarodne zajednice prema BiH

Trogodišnji mandat švajcarske ambasadorice Andrea Rauber Saxer u Bosni i Hercegovini obilježili su mnogi projekti unapređenja ekonomskog i socijalnog statusa građana/ki BiH, naročito marginaliziranih grupa društva. Švajcarska već skoro 25 godina pruža pomoć Bosni i Hercegovini u iznosu većem od 1 milijarde KM. Pomoć pružaju i Evropska unija i druge države ali ipak, situacija u BiH je i dalje napeta. Napredak je iznimno slab, država je okovana u korupciju i organizovani kriminal, a mladi odlaze iz države u ogromnom postotku…Stoga smo razgovarali sa gđom Rauber Saxer o stepenu sigurnosti u državi, beskrajnoj strpljivosti bh. građana/ki, starim i novim vladama, još starijim pričama o ratu, te da li je međunarodna zajednica potrebna u BiH …

INTERVIEW.BA: Ambasadorice, dok razgovaramo u Vašem sarajevskom uredu, ovaj grad i BiH potresaju efekti posljednjih protesta građana protiv korupcije u pravosuđu koje predvodi upravo državni ministar sigurnosti. Da li bi takva situacija bila moguća u Švicarskoj?

RAUBER SAXER: Ministar je također građanin, tako da se tu radi o građanskim pravima. Moram reći da sam fascinirana koliko su bh. građani strpljivi, mislim da bi u mnogim drugim svjetskim zemljama bilo mnogo više takvog bunta. U mojoj državi ljudi imaju pravo glasati o mnogim problemima u okviru referenduma četiri puta godišnje, kao i tokom izbora svake četiri godine. Ali isto tako kada su ljudi nezadovoljni pokazuju to na ulici. U toku su nenasilni studentski protesti protiv klimatskih promjena. Studenti su izvršili veliki pritisak da sve političke stranke u Švicarskoj uključe zaštitu okoliša u svoje programe, što je naročito važno u svjetlu predstojećih izbora u oktobru. Mislim da su ovakvi građanski protesti dobri jer potiču politički dijalog.

INTERVIEW.BA: Da li je riječ o strpljivosti ili strahu, ako imamo u vidu da se u ovoj državi svake dvije do tri godine povlače stare priče o ratu, kao da su opet devedesete?

RAUBER SAXER: Moguće da je i strah, ali koji god razlog bio to je loše za zemlju koja želi da se pridruži EU. De facto nema naznaka da bi mogao biti novi rat, ali strah je razumljiv jer su bh. građani/ke prošli već kroz to. Švicarska nije dio EU, ali imamo bliske veze sa zemljama članicama, dijelimo slične vrijednosti, stoga podržavamo BiH na tom putu jer je vidimo kao dio evropske porodice. Nadamo se da će se sprovesti reforme i da će nestati i taj strah kod ljudi.

INTERVIEW.BA: Prošle sedmice smo dobili izvještaj Evropske komisije o 14 zahtjeva koje BiH mora uraditi kako bi postala dio EU. Vi razgovarate sa diplomatskim korom i ambasadorima – da li ste primijetili neke pozitivne ličnosti ili pokrete među političarima koje bi nam pomogle da ispunimo ovih 14 prioriteta?

RAUBER SAXER: Mislim da individualno postoji mnogo njih koji bi to mogli uraditi. Kada bi udružili svoje napore, BiH bi mnogo brže stigla do EU.

INTERVIEW.BA: Imate li preporuku za te pozitivne individualce, kako da se ujedine?

RAUBER SAXER: Pristupanje EU je jedna tema koja ujedinjuje sve, u tome su svi saglasni. To je i moja želja, da se svi fokusiraju na zajedničke nominatore, umjesto na razlike. I to je ono što se mora uraditi ukoliko se želi napredak zemlje: reći „u redu, ne slažemo se u određenim pitanjima, ostavimo ih po strani i fokusirajmo se na ono što nam je prioritet i što svi priželjkujemo, te napravimo korake koji se trebaju poduzeti“. Volim ovu zemlju. Imate sjajnih ljudi i eksperata i u stvari ne trebate nas, međunarodnu zajednicu, da govorimo šta trebate uraditi jer imate dovoljno ljudi koji to znaju. Boli me kad vidim potencijal koji nije shvaćen i iskorišten, a znam da BiH može bolje. Smatram to najvećim nedostatkom.

INTERVIEW.BA: Možemo primijetiti da su na posljednjim izborima u BiH građani „stidljivo“ dali povjerenje pokojoj ljevičarskoj vladi, npr. u Kantonu Sarajevo – većinom su potvrdili svoje ranije izbore, no imajući u vidu kako popularnost desničarskih stranaka raste i na evropskom nivou, možda to i nije veliko iznenađenje?

RAUBER SAXER: To je svjetski ciklus i fenomen. Mislim da ljudi samo nisu zadovoljni sa politikama koje su im ranije prezentirane. Bez obzira o kojem se rješenju radi, mora se voditi računa da je u interesu građana/ki, društva i u skladu sa univerzanim vijednostima koje ima većina država, poput vladavine prava, demokratije, ljudskih prava. Mislim da to moraju biti zvijezde vodilje svih vlada, bez obzira kako su orijentirane.

INTERVIEW.BA: Šta mislite o novoj vladi Kantona Sarajevo?

RAUBER SAXER: Primjećujem da je ova vlada građanski orijentisana i želi raditi na problemima koje zaista brinu građane. To je ono što je zaista važno i što se očekuje od svake vlade. Prije sedmicu dana sam prvi put vidjela grupu ljudi kako zajedno čiste ulicu. Bila sam zbog toga toliko sretna da sam izašla i ponudila im švicarsku čokoladu. Pomislila sam da im neko treba zahvaliti jer je to nezahvalan, ali bitan posao. U Švicarskoj smo ponosni jer održavamo čiste ulice, ljudi su navikli da ne bacaju smeće na ulice. Nadam se da će to rezultirati i promjenama u drugim sektorima. Na primjer, dok planinarim ovim prekrasnim bh. planinama, tužna sam jer vidim smeće svuda. Turisti koji dođu u BiH žele uživati u lijepom pogledu, a ne u smeću i plastičnim bocama.

INTERVIEW.BA: Delegacija Evropske unije u BiH, Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH i OSCE uputili su nedavno pismo u kojem kažu da vladavina prava nije ispunjena u našoj zemlji, ali je izostala reakcija. Smatrate li da takva pisma pomažu ili je vrijeme za međunarodnu zajednicu da promijeni pravila?

RAUBER SAXER: To je dobro pitanje. I sama se povremeno pitam da li kao međunarodna zajednica radimo previše za BiH. Razlozi su jasni: radimo jer nam je stalo i podržavamo BiH još od kraja rata, ali s druge strane, možda je vrijeme za promjenu pristupa kako bi lokalne vlasti postale odgovornije i više se angažovale. To je naravno lakše reći nego uraditi jer ne želimo kazniti građane/ke. Recimo, ako stalno dajete nekoj osobi novac, kada god joj zatreba, onda ta osoba postaje jako ovisna o vama, zaboravlja i što je ranije znala.

INTERVIEW.BA: Kakva je danas situacija sa pravima žena u Švicarskoj? Pitam zato što znam da su žene u bivšoj Jugoslaviji osvojile pravo da glasaju mnogo ranije nego žene u Švicarskoj, ali im to danas ne pomaže mnogo – za razliku od 1985. godine kad je čak 25% žena bilo u vlasti bivše BiH, danas ih je svaga 11-14%! Da li su danas žene u Švicarskoj zaista ravnopravne?

RAUBER SAXER: Kada je riječ o političkim pravima, moram reći da se situacija drastično promijenila. U Švicarskoj nije jednak broj muškaraca i žena u politici, ali zavisno od nivo vlasti, broj je od 25 do 30%. Kad sam istraživala tu temu pronašla sam zanimljive podatke, recimo, od kad su žene dobile pravo glasa mnogi zakoni su se promijenili, njihov glas je učinio razliku. Nije lako biti aktivan u politici, jer oduzima vrijeme, posebno ukoliko imate porodicu, ali žene su napravile veliku razliku samo korištenjem svog prava glasa i zato je to bitno. I ovdje je odjeknula vijest da je prije nekoliko dana preko 100.000 Švicarkinja izašlo na ulice mnogih gradova kao i na centralni trg ispred Saveznog parlamenta u Bernu zahtijevajući svoja prava. S druge strane, lično smatram da sve počinje već u kući kad raspoređujete kućne poslove.

INTERVIEW.BA: Kako je biti žena u našoj diplomatiji? Kada razgovarate sa bh. političarima, da li vas tretiraju jednako kao muške ambasadore?

RAUBER SAXER: Mislim da, nisam primijetila razliku, tretiraju ambasadora koji predstavlja Švicarsku kao osobu, bez obzira da li je muško ili žensko.

INTERVIEW.BA: Postoje li neki projekti u BiH na koje ste posebno ponosni?

RAUBER SAXER: Ponosna sam na sve naše projekte, jer mislim da je naša namjera – učiniti da se razlika vidi – postignuta kroz sve njih. Naš najveći posao je da kontinuirano nadgledamo sve što se dešava i zahtijevamo stalne izvještaje od svih naših partnera, primjere i rezultate. Ulažemo dosta truda u sve što podržavamo, nismo tip donatora koji samo potpiše i plati i kaže „vidimo se za četiri godine“. Stalno komuniciramo i želimo učiniti da što više ljudi primijeti benefite, poput jednakosti muškaraca i žena. U naše projekte uključeni su i mladi ljudi ili socijalno isključeni ljudi, aktivni smo u profesionalnom educiranju. Zamislite kuhara koji ima diplomu, ali ne zna kuhati, kao što je to ovdje slučaj! U Švicarskoj ukoliko mladić ili djevojka ima diplomu da je kuhar, onda se podrazumijeva da zna i kuhati. Ukoliko požele da napreduju i postanu, recimo, kuhari restorana, to mogu uraditi sa svojom diplomom i doškolovati se, a mogu se vratiti u školu i naučiti, recimo, kako voditi hotel. To je način da se pomogne ljudima da se konstantno i kontinuirano usavršavaju.

Ovaj tekst nastao je uz podršku Heinrich Boll Stiftung organizacije u BiH. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost redakcije.

Prethodna vijest

ISTINOM U GLAVU Dragan Bursać: RS je inkubator terorizma

Naredna vijest

Koordinator Dražen Rozić: Plate IOM uposlenika u skladu s UN standardima