Zinaida Babović je menadžerica korporativnih poslova i komunikacija u JTI za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Mekedoniju, Albaniju i Kosovo. Babović za Interview.ba govori o ilegalnom tržištu duhana i duhanskih proizvoda u BiH koje je, kako kaže, vidljivo na svakom koraku u Bosni i Hercegovini. Građani se bez ograničenja snabdjevaju ilegalnim proizvodima na pijacama, štandovima postavljenim na ulicama, pa čak i u pojedinim kioscima u kojima je moguće kupiti proizvode bez plaćenih poreza.
SUZBIJANJE CRNOG TRŽIŠTA: Problem trgovine nelegalnim duhanskim proizvodima je očigledan, moguće je da posljedice po društvo i građane nisu na jednak način i u potpunosti jasne svima. za suzbijanje crnog tržišta duhana potrebno mnogo spremnosti i konkretnog zajedničkog djelovanja nadležnih organa, od donositelja zakona do agencija i institucija za njegovo provođenje. BiH unazad desetak godina povećava poreske stope na duhanske proizvode, svake godine, da bi se približila direktivi Evropske Unije o minimimalnoj akcizi, zanemarujući kupovnu moć stanovništva kao i činjenicu da ova direktiva nije obavezujuća za zemlje koje nisu članice EU.
INTERVIEW.BA: Nedavno ste objavili informaciju da je BiH na crnom tržištu duhana samo u 2018. izgubila 500 miliona KM – na čemu zasnivate tu tvrdnju? Ukupan prihod po osnovu PDV-a i akcize za duhan i prerađevine je u 2018 oko 800 miliona KM.
BABOVIĆ: U skladu sa podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, iznos od 800 miliona konvertibilnih maraka je projekcija iznosa samo od akcize na duhan i duhanske proizvode, bez poreza na dodanu vrijednost. Mi ove podatke stavljamo u odnos sa našim projekcijama o udjelu ilegalnog tržišta u legalnom od oko 54%, te na taj iznos dodamo i prihode od PDVa i dolazimo do izgubljenih 500 miliona konvertibilnih maraka poreskih prihoda na duhan i duhanske proizvode, u 2018. godini. Prateći projekcije i ostvarivanje prihoda Uprave, po osnovu izdatih akciznih markica, Uz naše interne analize dolazimo do iznosa od čak 1,3 milijarde KM izgubljenih poreskih prihoda u posljednje tri godine, koji su trebali završiti u budžetu BiH.
INTERVIEW.BA: Šta ovi podaci zapravo govore, o kakvim posljedicama je ovdje riječ kada je u pitanju ukupni ekonomski razvoj naše zemlje?
BABOVIĆ: Udio crnog tržišta duhana u odnosu na legalno iznosi visokih 54 posto, i kao takav je ubjedljivo najveći u odnosu na širu regiju. Ako ove gubitke postavimo u kontekst infrastrukturalnih i ekonomskih projekata, dobit ćete gubitke izražene u vrijednosti 30 kilometara autoputa, samo u 2018. godini.
INTERVIEW.BA: Kako kao državljanin BiH koji plaća porez vidite ovakav odnos vlasti prema jednom dijelu crnog tržišta u BiH?
BABOVIĆ: Problem crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda je eskalirao do te mjere da je ilegalna prodaja premašila legalnu. Ko su gubitnici: država i državni budžet namijenjen javnoj potrošnji, legalni biznis – svi u lancu proizvodnje, distribuciije i prodaje, te građani na dva načina: prvo jer nestaje novac koji bi podizao standard života i drugo jer su izloženi nekontroliranim proizvodima. U BiH su potrebne sveobuhvatne aktivnosti borbe protiv sive ekonomije i ilegalne trgovine što bi uključilo pojačanu kontrolu nelegalnog prometa u trgovinama kroz tržišne i poreske inspekcije, kontrole policije na graničnim prelazima, prometnim tačkama i pijacama kao i druge mjere koje će dovesti do značajnog povrata poreskih prihoda. Prije svega, potrebna je promjena postojeće akcizne politike, koja bi jednim dijelom omogućila stabiliziranje tržišta.
INTERVIEW.BA: Kako izgleda to sivo ili crno tržište duhana – ko prodaje, kako, odakle dolazi taj duhan?
BABOVIĆ: Ilegalno tržište duhana i duhanskih proizvoda je vidljivo na svakom koraku u Bosni i Hercegovini. Građani se bez ograničenja snabdjevaju ilegalnim proizvodima na pijacama, štandovima postavljenim na ulicama, pa čak i u pojedinim kioscima u kojima je moguće kupiti proizvode bez plaćenih poreza. Bitno je napomenuti da su nelegalni proizvodi mnogi jeftiniji, pa samim tim i pristupačniji kupcima, od legalnih. Zbog neprimjereno visokog akciznog opretećenja na cigarete, jedna paklica legalnih cigareta skuplja je od ilegalne dva do dva i po puta. Osim toga, ilegalni proizvodi ne prolaze kontrole kvaliteta, te kao takvi predstavljaju opasnost za potrošače. Što se tiče drugog dijela Vašeg pitanja, odgovor trebate potražiti kod agencija, institucija i inspekcija nadležnih za provođenje zakona.
INTERVIEW.BA: Ko bi po vašem mišljenju trebao da provodi kontrolu trgovine ili da preformulišem – šta to kontrolne i inspekcijske vlasti u BiH ne prepoznaju kako problem?
BABOVIĆ: Problem trgovine nelegalnim duhanskim proizvodima je očigledan, moguće je da posljedice po društvo i građane nisu na jednak način i u potpunosti jasne svima. Ranije sam objasnila da je za suzbijanje crnog tržišta duhana potrebno mnogo spremnosti i konkretnog zajedničkog djelovanja nadležnih organa, od donositelja zakona do agencija i institucija za njegovo provođenje. BiH unazad desetak godina povećava poreske stope na duhanske proizvode, svake godine, da bi se približila direktivi Evropske Unije o minimimalnoj akcizi, zanemarujući kupovnu moć stanovništva kao i činjenicu da ova direktiva nije obavezujuća za zemlje koje nisu članice EU. Osim toga, nerijetko možemo čuti obrazloženja da se visokim akcizama na duhanske proizvode utiče na smanjenje pušenja. Ova tvrdnja teško opstaje u realnosti u kojoj je crno tržište cigareta i duhana dostupna alternativa potrošačima.Dakle, potrebna je spremnost da se analizira i riješi problem sistemski i u korijenu.
INTERVIEW.BA: Kako ili zašto su trgovci/šverceri i legalni trgovci i znanjem i sposobnostima ispred kontrolnih /inspekcijskih organa? Jasno je da imaju interes, ali i inspekcijski organi imaju interes i obavezu da pune budžete?
BABOVIĆ: Nadležni organi se nažalost nisu fokusirali na borbu protiv šverca duhana i to je očiti problem jer se šverc dešava na javnim mjestima, tržnicama. Potrebna je sveobuhvatna akcija policija i inspekcija na svim nivoima u državi kojom bi se presjekli ilegalni kanali snabdijevanja i prodaje. Također, susjedne zemlje su uspješno sprovodile kampanje koje su za cilj imale uvezivanje svih nadležnih organa u borbu protiv crnog tržišta kao i podizanje svjesnosti javnosti o njegovim posljedicama.
INTERVIEW.BA: Šta očekujete u ovom kontekstu u narednoj godini – cigarete će opet poskupjeti, parlament ne usvaja trogodišnji moratorij na akcize?
BABOVIĆ: Duhanski proizvodi, tačno je, pretrpjet će jos jedno akcizno povećanje u 2019. godini, u skladu sa postojećim Zakonom. U pravcu rješavanja problema i sprječavanja daljnje erozije legalnog tržišta, a samim tim i državnih prihoda Vijeće ministara je nedavno usvojilo moratorijum na daljnji rast akciza na duhanske proizvode. Međutim, da bi ova mjera postala pravosnažna, potrebno je da je usvoji Parlamentarna Skupština BiH, a to u ovoj godini nije moguće. Naša očekivanja proizilaze iz svega što je ranije rečeno u vezi sa ključnim problemima sa kojima se susreće duhanska industrija u BiH: revizija i promjena neprilagođenih poreskih stopa ekonomskom razvoju zemlje i kupovnoj moći stanovništa, te s tim povezan procvat crnog tržišta. I jedno i drugo je neophodno hitno rješavati u cilju sprječavanja daljneg pada prihoda i rasta ilegalne trgovine. Kao predstavnici legalnog biznisa očekujemo sveobuhvatnu akciju svih nadležnih organa u pravcu vraćanja potrošača u legane tokove i rast poreskih prihododa.
