Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović Hadžiabdić smatra da je procenat nositeljica na kandidatskim listama na Opštim izborima 2018. godine u Bosni i Hercegovini bio nedovoljan, iako je veći za 4% nego na prethodnim, kada je bilo 12% žena nositelja liste. Za Interview.ba Filipović Hadžiabdić govori o inicijativi za izmjene i dopune Zakona o Vijeću ministara BiH kojim bi se propisala ravnopravna zastupljenost oba spola u sastavu Vijeća ministara BiH, te zašto političke stranke na funkcije većinom postavljaju muškarce.
BH. POLITIČKA KULTURA DOMINANTNO PATRIJARHALNA „U Bosni i Hercegovini postoji veliki broj obrazovanih, sposobnih, kompetentnih i jakih žena koje žele i mogu da kreiraju politike i donose odluke, koje mogu biti uzori (role modeli) za nove generacije političarki. Ponavljam, zbog složenog političkog sistema u smislu velikog broja političkih partija i kompleksne situacije ženama je teže i nemaju dovoljno prostora da se izbore za pozicije koje često pripadnu muškarcima.“
INTERVIEW.BA: Na ovim Općim izborima u BiH na kandidatskim listama je bilo znatno manje žena nego muškaraca, tek 16% svih nositelja listi činile žene. Kako to komentarišete?
FILIPOVIĆ- HADŽIABDIĆ: Učešće žena na kandidatskim listama je propisano Izbornim zakonom BiH, naime prema Izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH jednaka zastupljenost postoji kada je jedan od spolova zastupljen sa 40% od ukupnog broja kandidata i kandidatkinja na listi. Pored obaveznog postotka i kvota uveden je i obavezni poredak pri rangiranju. Kvota uspostavljena Izbornim zakonom u BiH je obavezna, tako da Centralna izborna komisija BiH ima pravo odbiti listu stranke u slučaju da ona ne poštuje pravilo o kvotama.
Procenat nositeljica na kandidatskim listama na Opštim izborima 2018. godine je bio nedovoljan, iako je veći za 4% nego na Opštim izborima 2014. godine, kada je bilo 12% žena nositelja liste.
Analize koje je provela Agencija za ravnopravnost spolova BiH pokazuju da, iako je Izborni zakon u potpunosti usklađen sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u BIH biračko tijelo je itekako spremnije da svoj glas češće povjeri muškim kandidatima. Ovo jeste između ostalog posljedica odsustva političarki sa mjesta odlučivanja, ali i šireg konteksta i stereotipa o položaju žena i muškaraca u našem društvu. Ovakav izborni sistem kakav je u Bosni i Hercegovini, a naročito sistem sa otvorenim kandidatskim listama, ne ide u prilog ženama koje su često nevidljive u svojim političkim partijama, ali i u medijima što doprinosi i njihovoj nevidljivosti kod birača.
INTERVIEW.BA: Od 1997. do 2014. godine bile su samo četiri ministrice u Vijeću ministara, a nikada nijedna žena nije bila predsjedavajuća ili zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara, zbog čega je to tako?
FILIPOVIĆ-HADŽIABDIĆ: U Bosni i Hercegovini postoji veliki broj obrazovanih, sposobnih, kompetentnih i jakih žena koje žele i mogu da kreiraju politike i donose odluke, koje mogu biti uzori (role modeli) za nove generacije političarki. Ponavljam, zbog složenog političkog sistema u smislu velikog broja političkih partija i kompleksne situacije ženama je teže i nemaju dovoljno prostora da se izbore za pozicije koje često pripadnu muškarcima. U našoj zemlji je kompleksnija situacija, nego u zemljama regije, međutim to nije opravdanje, ako uzmemo u obzir da u Bosni i Hercegovini žena nikad nije bila predsjedavajuća Vijeća ministara BiH ili zamjenica predsjedavajućeg. Jasno je kako je bosanskohercegovačka politička kultura dominantno patrijarhalna, te da će biti potrebno vremena, truda i inicijative da se takav koncept promijeni u korist većinske populacije, s obzirom da žene čine skoro 52% stanovništva u Bosni i Hercegovini. Generalni razlozi ovakvog stanja su brojni, patrijarhalnost društva, stanovište da je politika “muški posao”, ali najviše od svega nema demokratične kulture unutar političkih partija. Značajno je napomenuti da je mijenjanje svijesti nažalost dugotrajan proces ali ne znači da mediji i svi mi ne treba da utičemo i radimo na toj promijeni svijesti. Pored daljeg jačanja zakonskog i institucionalnog okvira u ovoj oblasti, potrebno je stalno raditi na podizanju svijesti, obrazovanju o pravima žena i njihovom značaju, a u cilju iskorjenjivanja štetnih predrasuda i stereotipa koji vode diskriminaciji i nasilju. Samo postojanje zakonskog okvira nije dovoljno za postizanje stvarnog napretka u oblasti ravnopravnosti spolova. Moramo stvoriti i političku volju, kulturno i društveno okruženje i uslove da se on može adekvatno ispuniti.
INTERVIEW.BA: Ponovo ćete pokrenuti izmjene Zakona o Vijeću ministara BiH s ciljem da se osigura najmanje 40 posto zastupljenosti oba spola u najvišem izvršnom tijelu u državi. To bi značilo da bi u foteljama sjedile najmanje četiri žene. Da li je to izvodivo?
FILIPOVIĆ- HADŽIABDIĆ: Na inicijativu nevladine organizacije Sarajevski otvoreni centar, Agencija za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog Doma PS BiH su 2016. godine pokrenuli inicijativu za izmjene i dopune Zakona o Vijeću ministara BiH kojim bi se propisala ravnopravna zastupljenost oba spola u sastavu Vijeća Ministara BiH (imenovanje najmanje 40% osoba manje zastupljenog spola). Prijedlog izmjena i dopuna ovog zakona, Predstavnički dom PS BiH je uputio Vijeću ministara BiH, međutim ova inicijativa nije prihvaćena.
Agencija će ponovo pokrenuti promijenjenu inicijativu za Izmjene i dopune Zakona o Vijeću ministara BiH, jer je prvobitni prijedlog sadržavao formulaciju koja je mogla potencijalno dovesti do blokade uspostave Vijeća ministara u poprilično složenom bosansko – hercegovačkom kontekstu. Tako da očekujemo da će ova inicijativa dobiti podršku i da će doprinijeti postizanju ravnopravne zastupljenosti žena u izvršnoj vlasti u BiH. Ravnopravno učešće žena i muškaraca u političkom i javnom životu je jedan od stubova demokratije, i s pravom se može reći da je društvo demokratično u onolikoj mjeri u kolikoj je postignuto da su ravnomjerno i muškarci i žene uključeni u donošenje odluka na svim nivoima vlasti.
INTERVIEW.BA: Iako se žene nalaze na kandidatskim listama, nakon izbora političke stranke na funkcije postavljaju muškarce, kako to komentarišete?
FILIPOVIĆ-HADŽIABDIĆ: Mnogobrojni su razlozi za ovakvo stanje. Jedan od razloga zbog kojeg političke stranke na funkcije postavljaju muškarce je nedovoljna demokratičnost unutar političkih stranaka i složenost bosansko-hercegovačke političke scene. Naime, samo mali broj stranaka vodi računa o zaista ravnomjernom učešću i raspodjeli funkcija, a i učešću žena u tijelima političkih stranaka. Pored toga, problem masovnijeg uključivanja žena u politički život je problem usklađivanja porodičnog i profesionalnog života, jer često pored profesionalnih obaveza, žene obavljaju i brigu o djeci i starim osobama. U proteklom periodu OSCE je radio analizu vezano za probleme žena unutar političkih partija. Inače, analize pokazuju i da su razlozi za nedovolјno učešće žena u političkom i javnom životu u samoj organizaciji rada i odnosa političkih partija prema pitanju ravnopravnosti spolova, a prije svega u nedovolјnoj podršci i vidlјivosti žena u političkim partijama, naročito u predizbornim kampanjama, kao i u izbornom procesu. Još 2014. godine Agencija za ravnopravnost spolova BiH imala je namjeru podsjetiti političke partije na obaveze iz Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH i izradila je „Izjavu o opredijeljenosti političkih partija za ravnopravnosti spolova“, koja definira osnovne pretpostavke za rad političkih partija na pitanjima ravnopravnosti spolova, i dostavila je političkim partijama na potpisivanje. Izjavu, koja predstavlja značajan korak u uspostavljanju modela direktne saradnje i komunikacije s političkim partijama na pitanjima ravnopravnosti spolova, potpisalo je devet parlamentarnih političkih partija.
INTERVIEW.BA: Na koji način zaštiti žene u politici, koji su to mehanizmi?
FILIPOVIĆ-HADŽIABDIĆ: U BiH je ravnopravno učešće u kreiranju politika i donošenju odluka na svim nivoima organiziranja vlasti i dalje jedno od glavnih prioriteta u cilju prevazilaženja diskriminacije na osnovu spola. Za zaštitu žena u politici postoji niz mehanizama, svakako jedan od najznačajnijih načina je zakonska regulativa koja omogućava ravnopravno učešće žena na mjestima odlučivanja. Na primjer, Agencija za ravnopravnost spolova BiH, prilikom davanja mišljenja na zakone, podzakonske akte, strategije, politike i programe sugeriše mjere za promociju i postizanje ravnopravne zastupljenosti u donošenju odluka – najveći dio tih preporuka budu i usvojene. Iako je na snazi zakonski okvir koji je usklađen s međunarodnim standardima, potrebno je donositi i interne pravilnike kojima će se uticati na povećavanje učešća žena, ali i provoditi kampanje i edukacije koje će doprinijeti promjeni svijesti, a samim tim i povećavanju učešća i zaštiti žena u politici. Kao primjer kampanje podizanja svijesti, najveću kampanju Agencije za ravnopravnost spolova Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine s ciljem povećavanja učešća žena na mjestima odlučivanja u kontekstu Opštih izbora 2018. godine. Slogan kampanje je bio: „Žene u Bosni i Hercegovini čine više od polovine stanovništva – a koliko ih je u vlasti? Mi predstavljamo kandidatkinje – vi birate!“ Ova kampanja bila je najnovija u nizu napora Agencije za ravnopravnost spolova da utiče na javno mnijenje, da počne mijenjati percepciju o ženama-političarkama i, uopšte, ulogu žene u društvu. Poziv za sudjelovanje u kampanji poslan svim političkim strankama registrovanim za Opšte izbore 2018, te su kandidatkinje koje su zastupljene u ovoj kampanji odabrane od strane političkih stranaka koje su se odazvale našem pozivu. Ovom kampanjom pokušalo se uticati na povećanje broja žena na mjestima odlučivanja jer je neophodno je da svi akteri, uključujući političke partije i medije učestvuju u afirmaciji žena kao ravnopravnih nositeljica političkih funkcija na svim nivoima vlasti u BiH. Međutim, promoviranje žena nije dovoljno vršiti samo u toku predizborne kampanje, nego je važno da se kontinuirano promovirati programe, mjere i aktivnosti za ostvarivanje ravnopravnosti spolova kroz medijske kampanje. Jedan od mehanizama za zaštitu žena u politici je i uspostavljanje kvota i uvođenje zatvorenih lista što je u susjednoj Srbiji dovelo do povećanja žena u zakonodavnoj vlasti na 37%. Zakoni o imenovanjima u izvršnoj vlasti na svim nivoima koji bi uveli kvotu za imenovanje žena, predstavlja također jedan od načina za povećavanje učešća žena u politici. Primjena svih ovih mehanizama je značajna dok se ne dođe potpune promjene svijesti političkih partija i javnog mnijenja i razumijevanja zašto je potrebno više žena jer povećanje učešća žena predstavlja dobrobit za cijelo društvo.
