Slavo Kukić: Zastava Republike Srpske u Predsjedništvu BiH značila bi priznavanje RS kao države

Opći izbori 2018. godine u Bosni i Hercegovini su završeni, a trenutno se radi na prbrojavanju, provjeravanju i validiranju glasova građana. Prema djelomičnim informacijama, na osnovu 90 posto obrađenih biračkih odbora, u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine naredne četiri godine sjedit će Šefik Džaferović, Željko Komšić i Milorad Dodik. Značajn uspjeh na entitetskim nivoima napravile su SDA i SNSD. Sociolog Slavo Kukić za Interview.ba komentarisao je djelomične izborne rezultate. Govorio je o reakcijama susjednih zemalja na izbore u BiH, mogućnostima blokada HDZ-a BiH, Dodikovim željama, uspjehu SDP-a, odnosno neuspjehu SBB-a, kao i mogućim koalicijama.

USPJEH SDA NEOČEKIVAN! „Osobno držim da ljudi iz SDA za to mogu zahvaliti onome što je činio Dodik, još više onome što je činio Čović. Njihova politika je izazvala novo etničko homogeniziranje koje je išlo u prilog SDA. Vjerujem, potom, da je vjetar u leđa Izetbegoviću i njegovu timu bilo i djelovanje hodža i imama kao što djelovanju Katoličke i Pravoslavne crkve dio svoga uspjeha mogu zahvaliti Čović i Dodik“.

INTERVIEW.BA: Jeste li očekivali da će građani BiH izabrati Džaferovića, Komšića i Dodika?

KUKIĆ: Zadnjih nekoliko mjeseci sam uporno ponavljao kako je u sastavu novog Predsjedništva neupitan jedino Dodik. Bilo je, potom, izvjesno da će se utrka za člana Predsjedništva iz reda Bošnjaka svesti na tercet Džaferović, Bećirović, Radončić. Najiskrenije, ovakav pad Radončića nisam očekivao. U zadnjih godinu dana, uostalom, on se okružio izvjesnim brojem javnosti jako prepoznatljivih lica. Vjerovao sam da bi ta činjenica za posljedicu mogla imati rast utjecaja SBB, ali i njega osobno. Dogodilo se, međutim, sasvim suprotno – sunovrat koji se teško moglo i pretpostaviti. Bio sam, na koncu, od starta uvjeren da će se glavna borba za člana Predsjedništva iz reda Hrvata voditi između Komšića i Čovića. Vjerovao sam, međutim, da će biti utijesno i da će za prolazak biti dovoljno 120-130 tisuća. I stoga sam javno podržao Komšića kako bi utjecao barem da dio glasačkoga tijela kod kojega moje mišljenje ima težinu, pa i u odluci za koga glasovati. Broj dobivenih glasova je, međutim, debelo premašio moje prognoze. S druge strane, Komšić je dobio veći broj glasova no što je itko mogao pretpostaviti. Razlog tome, da se razumijemo, nije posebna sklonost prema lideru DF-a, na što, među inim, upućuje i broj glasova DF-a, nego strah od Čovića. A njega se može zahvaliti onome što je lider HDZ-a činio prethodne četiri godine, posebice njegovim dilovima s Dodikom, ali i upetljavanju Hrvatske u izbore u BiH, čime je polučila efekte potpuno suprotne onima koje je željela izazvati.

INTERVIEW.BA: SDA se negdje pokazala kao najdominantnija stranka u Federaciji BiH, dok je SNSD u Republici Srpskoj. Da li se to negdje i prognoziralo?

KUKIĆ: Rezultat SNSD je očekivan. Rezultat SDA je, međutim, što se mene tiče, izvan svakog razumskog očekivanja. Prethodni mandat njezina vladanja, prije svega, nije bio preporuka da joj se ponovo dade povjerenje. S druge strane, prethodne dvije godine su godine tektonskih potresa u SDA. Podsjetimo se, u zadnjih godinu dana iz nje su nastale čak četiri političke partije, iza kojih stoje ljudi koji su jamčili poprilično osipanje simpatije za njihovu bivšu partiju. Rezultat SDA je na razini onog od prije četiri godine što graniči s nevjerojatnim i tjera na pitanje gdje je razlog tome? Osobno držim da ljudi iz SDA za to mogu zahvaliti onome što je činio Dodik, još više onome što je činio Čović. Njihova politika je izazvala novo etničko homogeniziranje koje je išlo u prilog SDA. Vjerujem, potom, da je vjetar u leđa Izetbegoviću i njegovu timu bilo i djelovanje hodža i imama kao što djelovanju Katoličke i Pravoslavne crkve dio svoga uspjeha mogu zahvaliti Čović i Dodik.

INTERVIEW.BA: Hrvatski političari nisu zadovoljni odlukom građana da Željko Komšić u Predsjedništvu BiH zastupa interese Hrvata, a neki su i kazali da bi se Komšić trebao proglasiti personom non grata u Hrvatskoj. Kakav će sada biti odnos Hrvatske i Bosne i Hercegovine? Da li će suradnja biti narušena?

KUKIĆ: Komšićeva pobjeda je, prije svega, čista kao suza. S druge strane, on nije zastupnik Hrvata u Predsjedništvu nego njegov član iz reda Hrvata. Sukladno tome, njegova ustavna i zakonska obveza nije zastupanje interesa Hrvata nego djelovanje za interes svih građana. I nadam se da će on to i činiti. Ako bi tražio savjet od mene, preporučio bih mu da sljedeće četiri godine bude više s građanima, posebice na prostorima na kojima su frustracije njime izraženije nego drugdje. Ne vidim, recimo, razloga da ga, puno više nego do sada, ne bude u Hercegovini, zapadnoj posebice. Pri tome se, dakako, mora računati i s ponekom neugodnošću. Ali susretanje s njima je najefikasniji način da se tim ljudima pokaže da niste protiv njih nego za njih i da su pokušaji da vas se predstavi u drugačijem svjetlu rezultat samo gnusnog djelovanja političke konkurencije kojim se želi osigurati pozicija člana Predsjedništva za sebe, nikako i vaše netrpeljivosti prema jednom kraju i ljudima koji tamo žive. Plenkovićeve izjave u vezi s tim ne zaslužuju komentar. Osim da one svjedoče pojačanu ambiciju susjedne države da se ponovo petlja u poslove BiH kao i u prvoj polovici devedesetih. S tim u vezi mislim da je postizborna reakcija Komšića na HRT da Hrvatska mora znati gdje je granica BiH, i da se na njoj mora zaustavljati, reakcija koja ga potvrđuje kao državnika i koja zaslužuje aplauz.

INTERVIEW.BA: Da li će HDZ BiH sada više insistirati na principu legitimnosti, odnosno blokadama u Domu naroda Parlamenta FBiH, koje se odnose na delegatske pozicije?

KUKIĆ: Ne znam što će se tu događati. Blokade, dakako, ne treba isključivati kao mogućnost. Nadam se da će tim ljudima doteći pameti i da se u to neće upuštati, ali da su na strah od blokada igrali u predizbornoj kampanji, jesu. Uostalom, u to sam se i sam mogao uvjeriti jer su me zvali moje sarajevske kolege za savjet što da čine. Glasovali bi, kažu, za Komšića ali ih je strah onoga što bi nakon izbora mogao činiti Čović. Svaki put bi im govorio, čemu strah? Ako se nešto mora dogoditi, neka se dogodi. Ako se iz straha zbog nekakva događanja moramo pred jednom agresivnom ideologijom stalno povlačiti, pitanje je gdje je kraj? Dakle, moramo se s tim susresti – bolje danas, nego sutra, jer te blokade, ili ono što bi mogao činiti Dodik, mogu biti poticaj centrima svjetske moći da se konačno umiješaju u ono na što ih i Dayton obvezuje i da BiH nametnu rješenja, ustavna i zakonska, pa i rješenja u vezi s političkim djelovanjem, koja bi mogla konačno biti stabilizirajući faktor.

INTERVIEW.BA: Iako još nije zvanično ušao u Predsjedništvo BiH Dodik je jučer kazao kako želi zastavu Republike Srpske u ovoj instituciji. Šta još možemo očekivati od Dodika u Predsjedništvu BiH, te da li će ozbiljno shvatiti zakletvu koju će morati izreći kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine?

KUKIĆ: U zadnjih šest mjeseci on je govorio da u Sarajevo neće ni dolaziti već da se sjednice Predsjedništva mogu održavati video-linkom. Sada, vidite, kaže da će u Sarajevu ipak biti. Dakle, ne treba Dodiku svaku shvatiti bukvalno. Zadnjih dvadesetak godina, uostalom, on je doživio nekoliko metamorfoza, pa ne treba isključivati da će se to dogoditi i ovaj put. Ne dogodi li se, pak to, i bude li Dodik istrajavao na zahtjevima poput ovog, to će za rezultat imati dalje kompliciranje političke zbilje. Jer, ne zaboravimo, zastava RS-a u Predsjedništvu znači priznavanje konfederalne strukture zemlje, a iz toga, onda, i RS-a kao države.

INTERVIEW.BA: Iz Srbije nije bilo posebnih reakcija kada su u pitanju Opći izbori 2018. godine u BiH. Da li je to negdje znak zadovoljstva izborom građana Republike Srpske?

KUKIĆ: Beograd doista nema specijalnih razloga za reakcije tko god je u RS pobijedio. Temeljem onoga što se dalo čuti, i vlast i oporba tamo su jedinstveni u vezi s pitanjima odnosa Beograda i Banja Luke. Za Beograd je najvažnije da na talasanje s ovu stranu Drine može računati kad god mu je ono u funkciji stabilizacije unutarnje političke scene, u vezi s Kosovom posebice. No, to nije i jedino. Ne vjerujem da je od RS-a kao mogućeg plijena Vučić i definitivno odustao i da mu ta mogućnost nije sve bliže moždanim centrima za strateške političke odluke. Pozitivan ambijent za to on, objektivno, ima na političkoj sceni ovog dijela zemlje i što se pobjednika i što se poraženih na posljednjim izborima tiče.

INTERVIEW.BA: Zašto je HDZ BiH doživio ovakav pad, da li je bošnjački dio stanovništva shvatio da su Dodik i Čović potencijalna opasnost u Predsjedništvu BiH?

KUKIĆ: Ne bih se složio. Naprotiv, HDZ može biti nezadovoljan neizborom Čovića, nikako i rezultatima koje je polučila stranka. Po svemu sudeći, uostalom, HDZ bi u zakonodavnoj vlasti u sljedeće četiri godine mogao imati više zastupnika nego u prethodnom mandatu. Da je, međutim, svijest o opasnosti od Dodika i Čovića po ovu zemlju sve manifestnija, posebice među građanima bošnjačke nacionalnosti, ali i svima ostalima, to uopće nije sporno. Vjerujem kako bi to, u doglednoj budućnosti, mogao biti i razlog njihova političkog pada.

INTERVIEW.BA: SDP se ponovo vratio u igru, dok je SBB ispao iz igre. Šta je utjecalo da se u oba slučaja desi ovakav preokret?

KUKIĆ: Pad SBB je izvjestan. I mislim kako je poprilično visok stupanj vjerojatnosti da će on imati sve manji utjecaj na političkoj sceni i da bi se to moglo vidjeti već na sljedećim izborima. Što se, rasta SDP tiče, on je krajnje upitan. O rastu se, istina, može govoriti komparira li se broj osvojenih glasova s 2014. godinom. Ali, komparira li se s vremenom lokalnih izbora iz 2016. godine, priča izgleda drugačije. Jer, na lokalnim izborima SDP je, prisjetimo se, osvojio oko 150 tisuća glasova. Pitanje je, međutim, hoće li tu brojku dostići sada. To, nažalost, nije stanje koje je za BiH poželjno. Jer, ono upućuje na zaključak kako su etničke podjele i dalje toliko snažne da ne dopuštaju probijanje europskih vrijednosti i da smo još daleko od europske BiH. Je li tome, eventualno, kumovao i sam SDP, sasvim je drugo, i nimalo nevažno pitanje, kojim bi se SDP morao pozabaviti puno detaljnije no što je do sada to činio.

INTERVIEW.BA: Koje koalicije je realno očekivati ako gledamo preliminarne rezultate?

KUKIĆ: Republika Srpska nije sporna, jer će vlast u njoj i sljedeće četiri godine imati oni koji su je i do sada imali. Što se Federacije i države tiče, moguće su različite kombinacije, da imamo strukturu koja je prethodne četiri godine blokirala Federaciju uzduž i poprijeko, ali i da imamo kombinaciju građansko-etničke kohabitacije. Pita li se, recimo, mene, tal SDA i HDZ mi se čini puno vjerojatnijim od kohabitacijske vlasti. Koliko god se oni svađali, jedni drugima su prirodni saveznici. Za razliku od toga, kohabitacija s građanskim filozofijama nisu pri srcu ni SDA-u ni HDZ-u. A bez građanskih filozofija one mogu formirati vlast. Dogodi li se to, sličnu priču se može očekivati i na razini države. Pitanje je samo hoće li Dodik biti spreman zažmiriti Izetbegoviću za istiskivanje iz državne vlasti u proteklom mandatu, i bude li spreman, koja je cijena koju će Izetbegović i SDA za to morati platiti. Je li, recimo, zastava RS-a u Predsjedništvu, dio baš te cijene?

Prethodna vijest

IZ ĆORSOKAKA Zlatko Dizdarević: Do Sokrata nije sigurno

Naredna vijest

ISTINOM U GLAVU Dragan Bursać: Glas mrtve majke