U Bosni i Hercegovini sve je manji broj vakcinisane djece. Prema posljednjim statistikama iz 2017. godine koje se odnose na prvu dozu MMR vakcine tek 69 posto djece je vakcinisano, što je u odnosu na 2012. godinu manje za 25 posto, kada je bilo 94 posto vakcinisane djece. Dok razvijene evropske države bilježe postotak imunizacije čak do 96 posto, u našoj državi postotak je u stalnom padu. Specijalistkinja za zdravlje i nutricionizam UNICEF-a Fatima Čengić za Interview.ba govorila je o tome koje su vakcine zakonom obavezne te koje su kazne za nevakcinisanje djece, kao i o tome koji su rizici vakcina.
RIZIK OD VAKCINE MANJI OD KORISTI „Proizvodnja vakcine je proces koji traje oko dvije godine. Tijekom tog procesa, 70 posto vremena se provede u kontroli kvaliteta i svaka doza vakcine se testira oko sto puta. Proizvođač garantuje da je vakcina u okviru propisanog standarda, koji je mnogo viši nego za većinu lijekova. Rizici postoje, ali oni su minimalni. Koristi od vakcine su neuporedivo veće od bilo kakvog rizika od vakcine.“
INTERVIEW.BA: Kakve vakcine postoje i kako one mogu djelovati na organizam čovjeka?
ČENGIĆ: Postoje razne vakcine za prevenciju raznih bolesti međutim one koje su obavezne su: difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječije paralize, ospica, rubeole, zaušnjaka, tuberkuloze, hepatitisa B i bolesti uzrokovanih haemophilus influenzom tip b.
INTERVIEW.BA: Mišljenja su oprečna, neki građani vakcinišu djecu, dok drugi ne, šta je ispravno?
ČENGIĆ: Sva djeca koji nemaju apsolutnu kontraindikaciju, treba da se vakcinišu. Imunizacija je najsigurnije sredstvo zaštite od preventabilnih bolesti, naročito bolesti kojoj su djeca sklona. Neke od ovih bolesti mogu imati opasne komplikacije, poput morbila, a neke su smrtonosne, poput difterije ili dovode do trajne nesposobnosti, kao poliomijelitis. Prirodno je da roditelji imaju pitanja jer svaki roditelj želi samo najbolje za svoje dijete, ali je također veoma važno da roditelji koriste provjernu literaturu i traže informacije koje su zasnovane na naučnim dokazima.
INTERVIEW.BA: Šta nam govore statistike, kakav je omjer vakcinisane i nevakcinisane djece u BiH?
ČENGIĆ: Situacija nije dobra i statistike nam pokazuju pad procijepljenosti djece u BiH. To dosta zavisi i od toga o kojoj vakcini pričamo. Na primjer, prva doza MMR vakcine u 2012. godini je iznosila 94 posto dok je stopa procijepljenosti u 2017. godine pala na 69 posto što je veoma ozbiljan problem. Kao što već znamo, početkom ove godine u nekim gradovima naše zemlje je proglašena epidemija morbila što je direktno vezano za nisku stopu procijepljenosti MMR vakcinom.
INTERVIEW.BA: Prema Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Naredbi o programu obaveznih imunizacija, u FBiH je obavezno vakcinisanje protiv 10 zaraznih bolesti. Koliko se poštuje ovaj zakon?
ČENGIĆ: Ako zaista gledamo statistike vezane za imunizaciju, onda je očigledno da svi roditelji ne poštuju zakon. Idealno bi bilo da su roditelji uvjereni u dobrobiti vakcina te vakcinišu zaista zato što vjeruju da su vakcine tu da zaista zaštite njihovu djecu.
INTERVIEW.BA: Koje su kazne za roditelje ako ne vakcinišu djecu? ČENGIĆ: Kazne su zakonom propisane i ovise o kantonu/entitetu iz kojeg roditelji dolaze. Vjerujem da se kreću od 100 do 1000 KM. INTERVIEW.BA: Da li je vještačka imunizacija prijeko potrebna kako bi se spriječilo oboljenje i umiranje od teških bolesti?
ČENGIĆ: Vakcine su žrtva svog uspjeha. Mnoge bolesti kojih smo se nekad plašili i od čega smo umirali, danas ne vidimo jer smo uspjeli da ih kontrolišemo vakcinama. Stoga je veoma teško vidjeti koje otkriće i uspjeh su vakcine donijele našem čovječanstvu jer se rijetko susrećemo s bolestima koje smo nekada dobro poznavali. Ako ne želimo da ponovo vidimo bolesti koje smo uspjeli da kontrolišemo, prijeko je potrebno da održavamo procijepljenost između 90-95 posto jer samo tako možemo da osiguramo da smo zaštićeni kao populacija.
INTERVIEW.BA: Koje vakcine nose najveći rizik i zašto?
ČENGIĆ: Proizvodnja vakcine je proces koji traje oko dvije godine. Tijekom tog procesa, 70 posto vremena se provede u kontroli kvaliteta i svaka doza vakcine se testira oko sto puta. Proizvođač garantuje da je vakcina u okviru propisanog standarda, koji je mnogo viši nego za većinu lijekova. Rizici postoje, ali oni su minimalni. Koristi od vakcine su neuporedivo veće od bilo kakvog rizika od vakcine.
INTERVIEW.BA: Šta je s najrazvijenijim europskim državama, koliko one vakcinišu djecu?
ČENGIĆ: Zavisi o kojim zemljama pričamo, ali u prosjeku BiH, Rumunija i Ukrajina u regiji imaju najniže stope vakcinisanja djece. S obzirom na to da sam spomenula da je pokrivenost prvom dozom MMR vakcine u BiH u 2017. godini bila 69 posto, stopa pokrivenosti u drugim zemljama Evrope u 2017. godini je bila sljedeća: Austrija 96 posto, Hrvatska 89 posto, Francuska 90 posto, Finska 94 posto, Švicarska 95 posto. Prema ovome možemo vidjeti da druge zemlje ove regije imaju puno veću stopu imunizacije nego naša zemlja stoga je njihova populacija puno bolje zaštićena od naše.
