Građani su već prošle sedmice imali priliku susresti se s novim nametima i povećanjem cijena goriva na benzinskim pumpama za dodatnih pet feninga. Poduzetnici rast cijena goriva u našoj zemlji pravdaju istim stanjem na svjetskom tržištu, koje su, prema posljednjim navodima, dosegle najviši nivo od novembra 2014. godine. Političarima je, s druge strane, ovo odlična prilika za predizborna prepucavanja. Sve to ponovo trpe građani. Vozači kao odgovor na novo, treće po redu poskupljenje, odlučili su svaki dan u 17 sati obustaviti saobraćaj. Zašto dolazi do poskupljenja, da li je država jedan od krivaca? Na ova ali i druga pitanja koja trenutno zanimaju građane, za Interview.ba odgovorio je ekonomski analitičar Admir Čavalić.
NIJE SVE U NOVCU, KOLIKO ĆE GA BITI U KILOMETRIMA? „Zakon o akcizama je dio krnje Reformske agende. (…) Mislim da je to samo lobiranje, ta tvrdnja da akcize donose nešto dobro u BiH. Ono što mi građani konkretno možemo tražiti od tih 250 miliona KM jeste odgovor na pitanje koliko će kilometara autoputa ili nekih drugih puteva biti završeno od našeg novca.
INTERVIEW.BA: Cijene naftnih derivata u BiH su po treći put u porastu. Da li su jedino akcize „krive“ za novo poskupljenje?
ČAVALIĆ: Kada govorimo o formiranju cijene na bh. tržištu ne možemo jasno kazati da postoji povezanost između određenog faktora konkretno u slučaju akciza, a da zanemarimo ostale faktore. Prije svega mislim na cijenu na globalnom tržištu. Pored toga imamo faktore konkurentnosti u maloprodaji i veleprodaji, ali istina, akcize imaju dvojaku ulogu kada je u pitanju formiranje cijene nafte i naftnih derivata u BiH. Prije svega ima direktnu ulogu kroz ugrađivanje dodatnog nameta u datu, odnosno finalnu cijenu. S druge strane, akcize koje su zastupljene kroz interes javnosti, izazvale su određeni anticipirajući efekt, jer su dale političkim strankama prostora u formiranju cijene.
INTERVIEW.BA: Da li poskupljenje naftnih derivata, znači automatski da će porasti i cijene namirnica i drugih usluga?
ČAVALIĆ: To se već dešava. Imate transportne usluge, koje su prve na udaru. Taxi je već skupli, tu su i bus transporteri, jer su nafta i naftni derivati njihov bazni resurs za formiranje cijene. Ako ostanu ovakve cijene vrlo je vjerovatno da će doći i do povećanja cijena drugih roba i usluga. Zašto? Zato što sve manje-više zavisi od transportnih troškova, mali dio proizvoda imaju luksuz nezavisnosti od transportnih troškova.
INTERVIEW.BA: Ovo je novi udar na džep građana. Do kada će trajati ova nestabilna situacija? Da li je moguće da će se u narednom periodu smiriti stanje i da neće dolaziti do još većeg poskupljenje ili naprotiv?
ČAVALIĆ: Mi najviše zavisimo od dešavanja na svjetskom tržištu. Za prosječnog bh. potrošača je sada najbitnije šta će se dešavati na svjetskom tržištu. Hoće li će biti nekih političkih kriza kroz koje se mogu reflektovati ekonomska pitanja, konkretno da li će se povećati cijena nafte i naftnih derivata. Mi smo malo tržište, mala zemlja tako da ne možemo utjecati na globalno tržište. A nemamo ni ekonomskog potencijala, to znači da sumnjam da imamo izuzetno visoke naftne rezerve koje bi mogle u ovom trenutku da stabiliziraju cijene.
INTERVIEW.BA: Da li je država jedan od krivaca za ovo nestabilno stanje?
ČAVALIĆ: Da, ali kao što sam rekao trebmo pratiti globalno ekonomsko stanje. Ono što uvijek smanjuje ekonomsku cijenu jeste visoka konkurencija. Kada govorimo o BiH imamo zaista visoku konkurenciju kada je u pitanju maloprodaja, ali maloprodaja nije ta koja odlučuje o cijeni. Nažalost, mi imamo taj fenomen javnosti da obično kada raste cijena svi upere prstom u maloprodavce. Oni su otprilike 5 do 10 posto u ukupnoj cijeni nafte. Dosta važniji su ostali a to su veleprodavači, globalni veleprodavači i naravno država. Dakle, to su četiri najveća i najbitnija faktora za formiranje cijena. Kada govorimo o veleprodaji o našim globalnim distributerima tu nema neke posebne konkurencije.
INTERVIEW.BA: Da li možemo očekivati smanjenje cijena naftnih derivata?
ČAVALIĆ: Ja pratim svakodnevno dešavanja na svjetskom tržištu, u posljednjih nekoliko dana došlo je do blagog pada cijena nafte, naravno treba određeno vrijeme da se naše trgovinske aktivnosti stabiliziraju i adaptiraju na tu cijenu. Sve trenutno zavisi od poteza SAD-a, koliko će raditi sa članicama OPEK-a. To su neki faktori neovisni o našem tržištu.
INTERVIEW.BA: Ovih dana dešavaju se i protesti vozača, kako u BiH tako i u regionu, zbog porasta cijena goriva. Da li njihovi protesti mogu uroditi plodom?
ČAVALIĆ: To što ćemo stajati na ulicama svaki dan bez nekog konkretnog cilja neće ništa promijeniti. Ja ne vidim svrhu ni konačan cilj protesta. Trebamo ciljano izaći na ulice i protestvovati, odnosno možemo lobirati za nacrt Zakona o smanjenju ili zaleđavanju određenog dijela akciza bar privremeno. Također, možemo se zalagati za smanjenje učešća državnih nameta u okviru cijena nafte, a to se može postići za barem 0,05 pf. Ovo govorim zato što je značajno učešće države, odnosno državnih nameta u formiranju cijene. Možemo barem privremeno spustiti to državno učešće što bi primoralo maloprodavce da ostanu na istoj marži, a da spuste cijenu nafte.
INTERVIEW.BA: Da li usvajanjem Zakona o akcizama donosi ekonomski razvoj u BiH, da li je moguće očekivati porast prosječnih plata u BiH ili će ostati sve po starom (cijene nafte i naftnih derivata kao i cijene namirnica rastu, a plate i dalje iste)?
ČAVALIĆ: Zakon o akcizama je dio krnje Reformske agende. Ne vidim načina da će ekstrakcija do 250 miliona KM, koliko se predviđa da će se netom dobiti od akciza, nekom magijom donijeti blagostanje i prosperitet i da će donijeti ekonomski razvoj u BiH. Mislim da je to samo lobiranje, ta tvrdnja da akcize donose nešto dobro u BiH. Ono što mi građani konkretno možemo tražiti od tih 250 miliona KM jeste odgovor na pitanje koliko će kilometara autoputa ili nekih drugih puteva biti završeno od našeg novca.
