Omer Ibrahimagić o Izbornom zakonu BiH: Ili dogovor ili bonske ovlasti

Izborni zakon BiH i njegove izmjene, tema su broj jedan u Bosni i Hercegovini u proteklom periodu. Dogovora političkih stranaka nema mjesecima unazad, pa je došlo vrijeme da se u cijelu priču uključi i Venecijanska komisija. Dok jedni čvrsto vjeruju da bez izmjena, rezultati izbora koji su zakazani za oktobar, neće biti provodivi, drugi tvrde da nema nikakvih prepreka. Jedan o njih je i profesor ustavnog prava, Omer Ibrahimagić. Za Interview.ba, profesor govori o današnjem sastanku predstavnika stranaka i Venecijanske komisije te o tome da je vrijeme da reaguje predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko.

MIR, MIR, MIR, NIKO NIJE KRIV “Međunarodna zajednica je znala da je ugradila određene odredbe u Ustavu u članu 4 i 5, gdje je država organizovana i vlast u njoj na etničkom principu. Tako da su oni unaprijed znali da će biti problema s provođenjem jednog takvog ustava. Zato su u aneksu 10 Mirovnog sporazuma predvidjeli su kancelariju visokog predstavnika i da on interveniše u slučajevima kada je neophodno da se nešto uradi ili na zakonodavnom ili izvršnom planu, svejedno, pa čak i na sudskom planu da bi stvari funkcionirale. Može se očekivati njegova intervencija ako bi bilo kakvih smetnji kada bi se dovelo održavanje izbora.” 

INTERVIEW.BA: Predstavnici pet stranaka danas su se sastali s ekspertima Venecijanske komisije kako bi razgovarali o izmjenama Izbornog zakona BiH. Kakva su vaša očekivanja od ovog sastanka – da li je on zaista put ka rješenju ili samo kupovina vremena?

IBRAHIMAGIĆ: I jedno i drugo. Venecijanska komisija je čitav problem svela na primjenu odluke Ustavnog suda u vezi sa sastavom Doma naroda iz reda hrvatskog naroda. Danas imaju sjednicu, ne znam šta su odlučili. Ali neće se ništa više mijenjati. Ako bi se nešto promijenilo onda bi se morao promijeniti i Ustav Federacije, jer je odredba o državnom Izbornom zakonu preuzeta iz Ustava Federacije. Konačna norma, tako da kažem jeste Ustav Federacije. Prema tome morala biti ista ili slična odredba Ustavu Federacije.

INTERVIEW.BA: Zašto je i da li je svaki dan upitan za održavanje izbora u BiH?

IBRAHIMAGIĆ: Nije ni jedan dan upitan. Izbori se mogu održati i po zakonu koji je važeći. Te odredbe o izboru Hrvata itd., ne mogu biti prvo provedene na državnom nivou dok se ne izvrši izmjena Ustava Federacije. Prema tome, izbori će se održati. 

INTERVIEW.BA: Mnogi analitičari i pravnici bili su skeptični vezano za Izborni zakon, jer su vladajuće stranke bile sve vrijeme pasivne prema obavezi implementacije Odluke Ustavnog suda BiH. Kako to vi komentarišete?

IBRAHIMAGIĆ: Nije u pitanju Izborni zakon BiH, u pitanju je politička volja.  

Tako je od 2009. godine kada je donesena presuda u slučaju Sejdić-Finci protiv Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 4 i 5 Ustava BiH, da se za člana Predsjedništva BiH ne mogu kandidovati iz reda Ostalih. Te odredbe su dovedene u pitanje od strane Evropskog suda za ljudska prava. Prema tome, evo od 2009. do danas, ima  osam godina kako mi nismo proveli tu odluku. Ima 18 godina kako HDZ BiH u kantonima sa hrvatskom većinom nije proveo odluku Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti Srba. 

Prema tome, šta je bilo sa ovim izborima u proteklih 18 godina, svi su provedeni i svi su se smatrali legitimnim.  I ovi će, također, biti legitimni i sprovedeni u skladu sa propisima.

INTERVIEW.BA:  Ukoliko se ipak ne postigne dogovor, da li je krajnje vrijeme da se upotrebe čuvene bonske ovlasti?

IBRAHIMAGIĆ: Ako se ne postigne dogovor tu je visoki predstavnik. Međunarodna zajednica je znala da je ugradila određene odredbe u Ustavu u članu 4 i 5, gdje je država organizovana, kao i vlast u njoj, na etničkom principu. Oni su unaprijed znali da će biti problema s provođenjem jednog takvog ustava. Zato su u aneksu 10 Mirovnog sporazuma predvidjeli kancelariju visokog predstavnika i da on interveniše u slučajevima kada je neophodno da se nešto uradi na zakonodavnom ili izvršnom planu pa čak i na sudskom planu da bi stvari funkcionirale. Može se očekivati njegova intervencija ako bi bilo kakvih smetnji ili kada bi se dovelo u pitanje održavanje izbora. 

INTERVIEW.BA: Venecijanska komisija kao savjetodavno tijelo Vijeća Evrope bavi se ustavnim, izbornim pitanjima itd. Da li ste upoznati sa nekim sličnim slučajem oko izbora u nekoj drugoj zemlji?

IBRAHIMAGIĆ: Trebalo bi to izučavati. Kada je riječ o BiH ovo je posljedica agresije na BiH i posljedica Dejtonskog sporazuma takvog kakav je. BiH je uređena tako da su  izborne jedinice Republika Srpska i Federacija. Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj ne mogu se kandidovati na funkcije na nivou države. Također, Srbi u Federaciji ne mogu se kandidovati na funkcije na nivou države. 

Mi u ustavu nemamo političkog građanina, mi imamo građanina Federacije i građanina RS-a, a nemamo građanina Bosne i Hercegovine. On je razvlašćen sa takvim entiteskim, odnosno etničkim osnovama vlasti. Tu je problem. Iako su građani spomenuti u memorandum Ustava na jednom mjestu zajedno sa narodima u BiH, ali o njima nema riječi u normativnom dijelu ustava.

 

Prethodna vijest

Amir Agić, otac Selme Agić: Ima pravda i nad sudijom i nad tužiteljicom

Naredna vijest

Indira Bajramović: Ugovoreni brakovi romske populacije su „javna tajna“ u BiH