U ovoj godini građani Sarajeva svjedočili su desetoj godišnjici od ubistva Denisa Mrnjavca, kao i novom napadu na mladića Hajrudina Zulfića, koji je branio jednog od sugrađana od napada. Da je Sarajevo postalo mjesto opasnog življenja, odavno je to jasno. Vodič za preživljavanje u Sarajevu odlučili smo napraviti s dugogodišnjim trenerom za samoodbranu Darkom Trajkovićem, kako bismo građanima ovoga grada ukazali na to kako se mogu sami odbraniti u određenim situacijama. Trajković je za Interview.ba govorio o samoodbrani u konkretnim situacijama, ali je također ukazao na važnost treninga i osposobljavanja kada je riječ o samoodbrani.
NEKO ĆE DRUGI! “Studije su pokazale da što više ljudi gleda da se nad nekim vrši nasilje, manje su mogućnost da će neko prići da pomogne. Zato što svi gledaju i svi misle „neko će drugi“. Na kraju niko ne priđe i ne pomogne. To se dešava svugdje”.
INTERVIEW.BA: U situaciji da hodate ulicom i neko vas napadne palicom, kako da se zaštitite, navedite nekoliko metoda saooodbrane?
TRAJKOVIĆ: Najvažniji elementi samoodbrane su prevencija, svjesnost i samopouzdanje. Najvažnije je to samopouzdanje, jer svi kriminalci i napadači traže lake žrtve, koje karakteriše nepravilno postavljena kičma, spuštena brada i spori pokreti. Treba raditi sve suprotno od toga, kičma nam treba biti ravna, brada vodoravna, pogled smiren i dostojanstven i važno je da ne pričamo previše brzo ni previše sporo. Ako neko izvuče nož, palicu ili bilo koje oružje, teško da se osoba može odbraniti koja nije trenirala borilačke vještine. Čak i osoba koja je trenirala borilačke vještine ne mora značiti da će biti u stanju da se odbrani, ali su veće mogućnost. Postoji više načina na koje možete reagovati kada vas neko napada: osoba može pobjeći, torbicom blokirati nož ili palicu, može se izmaknuti ili ako napadač nije prišao može ga zaustaviti prednjim udarcem nogom. Treba koristiti okruženje. Postoji puno načina, ali za sve to treba trening!
INTERVIEW.BA: Situacija dva: vozite se tramvajem, nekom je ukraden novčanik, džeparoš je još u tramvaju, šta biste vi uradili?
TRAJKOVIĆ: Napadači u tramvaju idu češće da ukradu, nego da napadnu. Oni kada napadaju vrlo dobro koriste gužve. Često budu njih dvojica i vrlo su uigrani. Jedan se sudari s vama i izvinjava se, dok je drugi već izvukao mobitel. Oni su toliko vješti da noktima uhvate novčanik i nečujno ga izvuku. Sve stvari koje su vrijedne, kada smo u tramvaju, držimo ispred sebe da su nam vidljive, jer napadači koji kradu oni će uvijek gledati da ukradu s nivoa leđa, jer mi vidimo do nivoa uha, sve što ide iznad nivoa uha ne vidimo, osim ako nismo specijalno istrenirani. Ako vidite da u tramvaju neko drugi kreće nekome da ukrade novčanik, možete da vičete „eno ga krade“! Ovim potezom ćete probuditi sve i oni će biti fokusirani na lopova. Glas treba da bude autoritativan i u vidu komande, jer i glas može da uplaši napadača i da privuče druge ljude koji bi vam mogli pomoći.
Kako prepoznati nečije namjere!
Kada neko prilazi i drži ruku iza leđa može značiti da osoba drži pištolj. Isto tako ako zavlači ruku u džep može značiti da izvlači neko oružje.
Ako neko dok vam prilazi gleda lijevo-desno može značiti da posmatra da li ima svjedoka.
Ukoliko neko postavlja tijelo bočno znači da se priprema za udarac. Također, nagli uzdah simbolizira energetsku priprema.
Ako vas neko stalno gleda ili trči prema vama i to je znak da bi vas neko mogao napasti.
Osoba kada prilazi možete mu reći „stani, ne prilazi!“ Ako izvlači novčanik, on treba rukom doći do vas, međutim, njegovu ruku možete zaustaviti vlastitom rukom ili cijelim tijelom, ali suštinski najvažniji su udarci, koji zavise od distance. Ukoliko je napadač bliže onda se koriste udarci laktovima, koljenom i glavom. Međutim, ako je dalje onda se koriste udarce kao što su ubod prstima u vrat, oči, udarac stopalom ili petom. Pretežno se gađaju tri najosjetljivije tačke, a to su: genitalije, vrat ili oči. Osjetljive regije su i cjevanica, kičmeni stub, potiljak itd.
INTERVIEW.BA: Najteža situacija: svjedočite nasilju koje može imati i smrtne posljedice, šta poduzeti u toj situaciji ?
TRAJKOVIĆ: Studije su pokazale da što više ljudi gleda da se nad nekim vrši nasilje, manje su mogućnost da će neko prići da pomogne. Zato što svi gledaju i svi misle „neko će drugi“. Na kraju niko ne priđe i ne pomogne. To se dešava svugdje. Osoba koja vidi da se nad nekim vrši nasilje ona treba da procijeni da li je u stanju da tog napadača zaustavi, jer ako priđe napadač će i njega napasti. Moraju se procijeniti realne sposobnosti u odnosu na napadača. Osoba može fotografisati napadača, snimiti ga mobitelom, vrištati na njega, gađati ga cipelom ili ga udarati kišobranom. Ako zna kako, može mu prići iza leđa i udariti ga koljenom u glavu. Naravno da je važno pozvati i policiju.
INTERVIEW.BA: Koliko novca najviše ponesete u novčaniku kada idete u grad?
TRAJKOVIĆ: Ponesem onoliko novca koliko mi je potrebno za taj dan. Savjetujem svima ukoliko dođe do situacije da vam neko stavi nož pod vrat i traži novac, da to učinite, jer život je vrjedniji od bilo kojeg novca. Osim ako ste sigurni da ćete se 100 posto moći odbraniti od toga napada.
Savjeti kako se ponašati u prostorima gdje je velika gužva!
Kada stojite nećete u zadnjem džepu držati mobitel ili novčanik.
Novčanik ili mobitel trebate držati u prednjem džepu.
Ako je žena u pitanju, torbicu treba povući naprijed.
Slušalice i kapuljaču ne trebate nositi, jer ako vas neko napada s leđa vi to nećete čuti.
Ne trebate koristiti pretjerano mobitel i isključiti se iz svih ostalih dešavanja oko vas.
ANKETA – Građani o sigurnosti na sarajevskim ulicama
Salko Čorbo, po zanimanju slikar ističe da se osjeća sigurno na ulicama Sarajeva. „Često koristim usluge javnog prevoza i zadovoljan sam i siguran. Ima često kontrolora i time je obezbijeđen viši stepen sigurnosti“, rekao je on.
Penzioner Muhamed Hamza ističe da situacija u Sarajevu nije sjajna kada je u pitanju sigurnost na ulicama grada. Što se tiče prijavoza kaže da se ne vozi kasno, tako da ne zna šta se tada dešava.
„Nije situacija najsjajnija ali sam u suštini zadovoljan, naročito kada vidimo kakav je vakat. Noću se ne vozim kasno, e tad ne znam kakvo je stanje“, rekao je Hamza.
Studentica Džejlana Tiganja kaže da se na ulicama Grada Sarajeva ne osjeća sigurno, a kamoli u prijevoznim sredstvima, gdje lopovi koriste gužvu da ukradu vrijedne stvari od građana i da ih napadnu.
„ Prije svega zbog različitih osoba se ne osjećam sigurno. Zbog kriminalaca… Počnimo od 2008. godine, kada su oduzeli život Denisu Mrnjavcu, kako se od tog događaja iko može osjećati sigurno? Napadnu vas i oduzmu vam život dok svi ostali gledaju, uz izgovor da ne smiju prići, pomoći…“, kazala je Tiganj.
