UJEDINJENJE LJEVICE? Specifično me pitate za fašizam u redovima socijaldemokrata. Ne izjašnjavajući se o vašoj kvalifikaciji, ja mogu samo reći da je jedna od značajnih prepreka bolje saradnje među strankama lijevo od centra upravo to što se retorika pojedinih, vrlo istaknutih članova stranaka koje sebe smatraju ljevicom, po sadržaju ne razlikuje od retrogradne retorike nacionalista i ratničkih pokliča populista.
INTERVIEW.BA: Da li ćete podržati kandidaturu Željka Komšića za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine?
KOJOVIĆ: Mi smo se o tome oglasili prije možda skoro godinu dana, dakle i prije nego je bio poznat ijedan kandidat za člana Predsjedništva BiH upravo kako bi smo preduprijedili ovo što se događa od kandidature Komšića. Nažalost, sve se događa upravo na način na koji smo ih pokušali upozoriti da izbjegnu. Kratak odgovor je – ne.
INTERVIEW.BA: Stranke ljevice imaju na stolu ponudu Komšića i za ujedinjenje. Kakav je vaš lični stav, ali i stav stranke o tome?
KOJOVIĆ: Razočaran sam što se Željko Komšić nije držao dogovora koji smo imali, a koji je bio vrlo jednostavan: imena potencijalnih kandidata za člana Predsjedništva BiH ćemo interno razmjeniti, usaglasiti i onda zajedno javnosti predstaviti. Nakon Komšićeve kandidature SDP je, takođe nenajavljeno, napustio dogovor izjavom da će oni imati kandidata iz reda bošnjačkog naroda. Time je i za nas dogovor prestao da važi.
Sve nakon toga, uključujući i poziv za formalno-pravno ujedinjenje u novom političkom subjektu je zapravo početak predizborne kampanje Komšića koja će, sada je to očigledno biti bazirana isključivo na konfliktu sa Čovićem i iluziji da se radikalni nacionalizam i separatizam mogu pobjediti retorikom koja je sličnija radikalno desnoj nego lijevoj političkoj retorici u zemlji koja priželjkuje kandidatski status za EU.
Ukoliko sam ja u krivu, onda je objašnjenje još poraznije od ovog. Da se referiram na Komšićevu metaforu, utakmica za Bosnu se ne može dobiti sa 2:1. Rezultat za BiH, mora biti 3:0 jer mora odgovarati svim narodima i velikoj većini građana.
INTERVIEW.BA: Koliko je onda realna i ozbiljna ponuda za ujedinjenje ljevice dva mjeseca prije raspisivanja izbora? Šta je, prema Vašem mišljenju, trenutno bolje – ujedinjenje ili jedna vrsta koordinisanog zajedničkog nastupa stranka ljevice?
KOJOVIĆ: Iako su i SDP i DF iz naše perspektive bogate stranke, koje posjeduju nekretnine i mogu platiti najbolje advokate i notare, formalno-pravno ujedinjenje (čak i da se dogovore oko novog imena, novog Statuta i kadrovskih rješenja) se čini praktično neizvodivo u vremenu koje je preostalo do izbora. Mi smo, na primjer, u Tuzli pokušali koordinisati sa SDP-om i DF-om jednu ideju koju je predložio naš Selim Bešlagić a koja bi rezultirala tuzlanskom, kantonalnom, vladom u sjeni. Mi bi smo na taj način građanima Tuzle jasno poručili da glasajući za ove tri stranke u oktobru glasaju za ove ljude u izvršnoj vlasti. I jedni i drugi su bili spremni to raditi s nama, ali ne i međusobno.
Medijski dijalog koji se vodi između stranaka lijevo od centra ovih sedmica sasvim sigurno ne budi entuzijazam među građanima koji se nadaju da su velike promjene u oktobru moguće. Nemojte da građanima obećavamo iluzije, to rade nacionalisti.
Naša stranka, za KS recimo, ima pripremljeno nekoliko zakona koje želimo implementirati u već prvoj godini učešća u izvršnoj vlasti. Voljeli bismo čuti šta SDP i DF misle o tim našim prijedlozima, ali i vidjeti koji će to biti prioriteti SDP-a i DF-a, u kojem bi pravcu išla njihova zakonska rješenja i da li su kompatibilna sa našim prijedlozima. Naravno, korisno bi bilo i potvrditi neke naše osnovne principe o napuštanju dosadašnje prakse da se javne ustanove i finansije tretiraju kao stranački postizborni plijen i da se državni organi koriste za međustranačke pa i unutarstranačke obračune. I SDP i DF su tu praksu preuzeli od SDA i praktikovali je kad su bili u vlasti. Ako su SDP-u i DF-u obećanja izvršnih i drugih pozicija krucijalan način da se ljudi motivišu da rade za stranku ili u kampanji…onda, da ne pravimo svadbu ako se nećemo ženit, kako kaže poslovica. Umjesto o svemu ovome, vrijeme smo potrošili i potrošićemo reakcijama i kontrareakcijama stranka ljevice.
Ko je naredni predsjednik stranke?
INTERVIEW.BA: Prošle godine stranku je napustilo nekoliko članova, među kojima je i Dennis Gratz, bivši predsjednik stranke i poslanik u Parlamentu Federacije BIH. Tada ste u medijskim istupima govorili da je u stranci reorganizacija- šta se trenutno dešava?
KOJOVIĆ: Iza nas jeste jedan turbulentan period. Rapidan rast stranke, potreba za jačom, profesionalnijom organizacijom nas je neminovno uvelo u proces reorganizacije. S druge strane, odlasci koje spominjete su izvorno uzrokovani ličnim odnosima i ličnim odlukama, ali su se dogodili u isto vrijeme i doprinjeli da tranzicija bude mnogo teža nego što je morala biti. Protekom vremena i odsustvom direktne komunikacije pravi razlozi su metastazirali u nešto sasvim drugo. Moram priznati da mi je to sve izuzetno teško palo jer sam vezan za te ljude ne samo politički, svjetonazorski nego i lično, emotivno. Ali danas mogu reći da je stranka i u tome pokazala svoju snagu. Tu prije svega mislim na članstvo, na ljude koji sjede i vode naše lokalne odbore i predsjedavaju stranačkim organima. Kriza nas je natjerala da se bolje upoznamo, da shvatimo koliko je važno povjerenje i direktna komunikacija i mislim da smo sada složni i čvrsti kao stisnuta pesnica.
INTERVIEW.BA: U vašoj stranci žene su najčešće potpredsjednice, ali ne i predsjednice. Kada će se na čelu partije biti žena?
KOJOVIĆ: Kada je Kongres izabere. Mi u stranci, već par godina, imamo projekat koji se zove Inicijativa 50% i koja ima za cilj dostizanje potpune spolne ravnopravnosti u Našoj stranci. Sastav naših stranačkih tijela, naše kandidatske liste su rezultat tog našeg opredjeljenja. Međutim, ono na šta sam posebno ponosan i ne propuštam priliku da to svaki put ponovim, i opet impresioniram naše kolege iz evropskih liberalnih partija, je da mi imamo 43% izabranih kandidatkinja. Na drugom mjestu, iza nas je HDZ sa, čini mi se, 12 ili 13% izabranih žena. Nastala je čak i šala da će se projekat u budućnosti baviti osiguravanjem najmanje 50% pozicija za muškarce. A onda se to i dogodilo na prošlim izborima kada smo iz Tuzle dobili listu na kojoj je bilo manje od, čini mi se, 30-tak posto muškaraca. I ja bih volio da sljedeći predsjednik stranke bude žena.
Bh.politička scena i kraj predstave
INTERVIEW.BA: Nesumnjivo je da je govor mržnje, koji nekad poprima i oblike fašizma prisutan u javnom prostoru Bosne i Hercegovine. Nije stran ni političarima, pa čak ni onima koji dolaze iz stranka čiji nazivi sadrže riječ socijaldemokratija. I nije samo riječ o govoru mržnje, već i o odlukama koje se donose. Šta mislite koliko je fašizam prisutan u socijaldemokratskim strankama?
KOJOVIĆ: Slažem se s vama da je jezik mržnje postao svakodnevan i nažalost ne samo kod nas nego i globalno. Mi smo prije više od godinu dana, Dennis Gratz ga je uradio, predložili zakon koji bi sankcionisao negiranje genocida, Holokausta, zabranio veličanje ratnih zločinaca i trivilizaciju ratnih zločina. Nakon mnogo truda, nacrt je usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. I od tada, od tog nacrta, nema ni traga ni glasa. Nestao je u ladicama vladajuće većine u federalnom parlamentu i nikad se nije ni pojavio na Domu naroda. Toliko o želji SDA da zaštiti dignitet žrtava i preživjelih. Ne mogu, a da ne spomenem da je tokom pregovora o usvajanju ovog nacrta SDA smatrao da bi njegovo donošenje moglo ugroziti slobodu govora. Zamislite! Pitao sam ih, “da li je za vas Njemačka država dovoljno demokratska”, kažu “jeste, zašto?” “Otiđite u Berlin, podignite na sred ulice ruke na nacistički način ili vičite živio Hitler. Ako ne završite u zatvoru, mi ćemo povući ovaj prijedlog”.
Naravno, nisu imali hrabrosti da otvoreno glasaju protiv tog zakona jer im nesankcionisano vrijeđanje žrtava odgovara – tad se oni onda pojavljuju kao verbalni zaštitnici svog naroda.
U vašem pitanju specifično me pitate za fašizam u redovima socijaldemokrata. Ne izjašnjavajući se o vašoj kvalifikaciji, ja mogu samo reći da je jedna od značajnih prepreka bolje saradnje među strankama lijevo od centra upravo to što se retorika pojedinih, vrlo istaknutih članova stranaka koje sebe smatraju ljevicom, po sadržaju ne razlikuje od retrogradne retorike nacionalista i ratničkih pokliča populista.
INTERVIEW.BA: Vi ste javno osudili postrojavanje pripadnika Ravnogorskog četničkog pokreta iz Srbije i Bosne i Hercegovine u Višegradu, no od drugih političara se ne čuju osude. Zašto?
KOJOVIĆ: Od nacionalista nismo čuli, nit ćemo čuti išta, jer to za njih nije problematično. To je za njih scenografija ispred koje se vole slikati. Parade, kokarde, slova U na saobraćajnim znakovima i ustaštvo kao vikend hobi, ili natpisi na kancelarijskim vratima da ih samo pozdrav selam otvara ili zastave ISIL-a na ulicama Sarajeva su samo sramežljiva prezentacija onoga što oni stvarno misle i žele. Facebook je redovno preplavljen selfijima rukovodstvava državnih organa i partija sa ratnim zločincima. Uz iskrene osmijehe, svih na slici. Drugi, stranke lijevo od centra, ako nisu reagovali to je zato što su reagovali već toliko puta da više možda i ne vide svrhu. Ja ipak osjećam obavezu da reagujem i trudim se da na sve reagujemo kao stranka, mada nam sigurno nekad nešto i promakne, a ne bi smjelo.
INTERVIEW.BA: Ostalo je nekoliko mjeseci do izbora – kako ocjenjujete atmosferu na političkoj sceni, ali i ponašanje političkih aktera?
KOJOVIĆ: Uglavnom predvidljivo. Nacionalisti su krenuli sa kreiranjem međuetničkih tenzija koje će ovaj put, po prirodi stvari, biti ekstremnije od prošlih. U augustu će većina građana imati osjećaj da se zemlja nalazi na ivici rata. Ako se taj recept i ovaj put pokaže uspješnim na vlasti će biti isti ili lošiji ljudi i živjećemo isto ili lošije nego do sada. Hoće li ili ne isprepadani građani i ovaj put glasati instinktom, pod uticajem egzistencijalnog straha, a ne razumom, hoće li biti hipnotisani režiranim sukobom etničkih elita – ja ih molim, apelujem i nadam se da neće. Svakoj, pogotovo lošoj, predstavi mora jednom doći kraj, pa će valjda i ovoj nacionalističkoj u oktobru.
