Za Interview.ba govore Dušanka Majkić i Denis Hadžović
U periodu od izbora do formiranja vlasti u BiH ne postoji civilni nadzor sigurnosnih službi, tvrdi Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije, koji je autor Alternativnog izvještaja o parlamentarnom nadzoru nad sigurnosnim sektorom Bosne i Hercegovine 2017 i upozorava bh. vlasti da to moraju promijeniti. Zašto nadzor nad sigurnosnim službama nije prioritet broj 1 odgovara za interview.ba Dušanka Majkić, članica zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost.
BEZ NADZORA SIGURNOSNIH SLUŽBI „Često parlamentarci kontrolišu samo ona tijela u kojima nisu predstavnici njihovih političkih partija(…)To može jako loše završiti. Helikopteri ne mogu da lete u vrijeme elementarnih nepogoda velikih padavina zimi ili požara ljeti. Tri puta propada tender za remont helikoptera(…) Ne daj Bože da nam se nešto dogodi.“
Pitali smo Denisa Hadžovića!
INTERVIEW.BA: Šta ste utvrdili tokom rada na Alternativnom izvještaju o parlamentarnom nadzoru nad sigurnosnim sektorom za prošlu godinu?
HADŽOVIĆ: Nadzor je mogao biti mnogo bolji, posebno to vidimo u zajedničkoj Komisiji za nadzor rada Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA). Imaju puno problema, smijenjen je predsjedavajući, isteklo je i privremeno imenovanje predsjedavajućeg, tako da ne održavaju sjednice, odnosno ne obavljaju svoju funkciju nadzora nad ovom, izuzetno bitnom agencijom za sigurnosni sektor BiH. U odnosu na Komisiju za odbranu i sigurnost također vidimo da ima dosta problema. Jedan dio predstavnika i članova ne dolazi na sjednice Komisije, jedan se iz političkih razloga povukao iz te Komisije, tako da nemamo punu funkcionalnost te Komisije i nije u dobroj mjeri obavljen njihov plan za ovu godinu, plan kojeg su sami napravili.
INTERVIEW.BA: Šta u praksi znači odredba da se u periodu od izbora do formiranja vlasti ukidaju mandati članovima komisija za nadzor sigurnosnih službi?
HADŽOVIĆ: U 2010. godini čekali smo skoro četrnaest mjeseci da se uspostavi Dom naroda. U tom periodu dakle nije bilo parlamentarnog nadzora. U praksi to znači da nema donošenja novih zakona u oblasti sigurnosti, pošto svaki zakon mora proći komisijsku proceduru, da imamo velikih problema sa usvajanjem zakona i analizom finansijskog poslovanja tih institucija, da nećemo moći pozvati na odgovornost u slučaju nepravilnosti koje se dogode u sigurnosnom sektoru, što im je svakako u nadležnosti, a i građani će biti u značajnoj mjeri uskraćeni za ono što se dešava u tom sektoru. Nakon izbora prestaje mandat postojećih komisijama po automatizmu, dakle do izbora novih članova imamo vakuum, koji se može negativno odraziti na ono što se dešava: izostanak jedinog civilnog i demokratskog nadzora nad u sigurnosnim sektorom. To je ozbiljan problem, koji ne nailazi na pažnju političara.
INTERVIEW.BA: Da li je tokom tih 14 mjeseci dok je trajalo uspostavljanje vlasti zabilježen primjer loše prakse ili zloupotrebe, i da političari nisu vodili računa o tome šta se dešava u sigurnosnom sektoru?
HADŽOVIĆ: U periodu od 14 mjeseci se svašta dešava, imajući u vidu kontekst Bosne i Hercegovine, gdje nadzorna tijela nisu u kompletnoj funkciji i nisu neovisni. Tako da je ovo jedini vid nadzora koji nam ukazuje i otvara mogućnost javnosti da vidi šta se tačno dešava. Bosna i Hercegovina treba usvajati što više zakona i usaglašavati ih sa standardima Evropske Unije.
INTERVIEW.BA: Šta je potrebno učiniti da se riješi taj problem?
HADŽOVIĆ: Moraju, ako ništa drugo, izmjeniti pravilnik po kojem rade ove agencije.
Imamo u proceduri novi zakon o parlamentarnom nadzoru, koji ipak ne tretira ovo pitanje, ali će zahtjevati da se kroz podzakonske akte, među kojima su svakako pravilnici oba doma po kojima funkcionišu te komisije definišu.To je jedini put da se preduprijedi mogućnost da Bosna i Hercegovina u vrijeme implementacije izbornih rezultata ne upadne u taj problem.
Pitali smo Dušanku Majkić!
INTERVIEW.BA: Izborna je godina. Stručnjaci upozoravaju da nam se ne smije ponoviti 2010. godina kada smo čekali 14 mjeseci da se uspostavi nova vlast, a svo to vrijeme nije bilo parlamentarnog nadzora nad radom sigurnosnih službi. U proceduri je novi zakon o parlamentarnom nadzoru, koji i dalje ne tretira ovo pitanje. Zašto?
MAJKIĆ: Često parlamentarci kontrolišu samo ona tijela u kojima nisu predstavnici njihovih političkih partija. Svuda u svijetu obavljati parlamentarni nadzor na tako značajnim službama kao što su odbrana i bezbjednost i rad na obavještajno – bezbjednosnom agencijom spada u sam vrh prioriteta parlamentarnih radnih tijela. A mi imamo situaciju da Zajednička komisija za nadzor nad radom OSA-e odavno već nije u funkciji. Ona ne funkcioniše. Šta se dešava to niko ne može da pretpostavi. Zašto se stvari ne mijenjaju? Očito imamo previše problema i poslanici se bave drugim stvarima. Pomene se povremeno da nema parlamentarnog nadzora i da se komisija ne sastaje i ništa se ne dešava. U zajedničkoj komisiji za odbranu i bezbjednost koja je nekada znala biti veoma oštra u svojim stavovima, i veoma zahtjevna u odnosu i prema bezbjednosnim agencijama i prema Ministarstvu odbrane BiH, također je nastalo neko zatišje.
Tako da kad biste pitali da li u ovom momentu postoji parlamentarni nadzor, bez obzira što ima još dosta vremena do izbora, teško da bih mogla da odgovorim potvrdno.
INTERVIEW.BA: Vi ste dugogodišnja članica Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost PSBiH. Kakvi problemi mogu nastati ako nakon vašeg mandata ne bude brzo imenovana nova komisija?
MAJKIĆ: To što komisija za odbranu i bezbjednost ne radi dobro vidi se već godinama po revizorskim izvještajima. Najlošiji revizorski izvještaji su za Ministarstvo odbrane, koji je najveći budžetski korisnik. Ništa se ne mijenja. Drugo, postoji bezbroj problema, u tom sektoru, revizija je rekla i u 2016. godini, niko ne poštuje Zakon o javnim nabavkama. Sama organizacija unutar tih institucija je toliko loša i toliko ima primjedbi… pa dovoljno je pročitati izvještaj vojnog povjerenika šta se dešava unutar Oružanih snaga, ali i agencija. Teško da ima čime da se pohvale iako Komisija i ne usvaja neke izvještaje. Nije samo rad komisije održati sjednicu. Samo pogledajte koliko traju te sjednice, svi samo čekaju da se to usvoji i sjednica završi…
INTERVIEW.BA: Šta je rješenje?
MAJKIĆ: Kad bi sve političke partije bile spremne da se uhvate u koštac sa problemima. To može jako loše završiti. Helikopteri ne mogu da lete u vrijeme elementarnih nepogoda velikih padavina zimi ili požara ljeti. Tri puta propada tender za remont helikoptera. Nije to slučajno, revizija je tačno napravila reviziju učinka- šta znači rad na tom poslu i šta treba promjeniti unutar javnih nabavki da da se te stvari ne bi dešavale. Ali očito u Ministarstvu niko ništa ne poteže, niko neće unutar Komisije da to pomene i onda svi prihvate to k znanju da su upoznati ali niko na tome ne istrajava. Zašto postoji nazadovanje u ispunjavanju revizorskih preporuka?! Kako to da ne postoji nikakva odgovornost, ni politička, ni krivična, ni materijalna da bi obavezala ljude koji se bave tako odgovornim poslovima da to i rade? Mnogo toga se treba promijeniti. Sad smo ušli u izbornu godinu, sad kad svako gleda kako će da skuplja poene, niko ne razmišlja da obavlja posao zbog kojeg je izabran, tako da je to veoma loša poruka. Ne daj Bože da nam se nešto dogodi.
