Hazim Begagić: Dobar repertoar zadržava publiku u pozorištu

Dolaskom Hazima Begagića 2010. godine na mjesto direktora Bosanskog narodnog pozorišta u Zenici ova pozorišna kuća doživljava renesansu. Za sebe kaže da je „samo“ profesionalac koji je znao okupiti ekipu dobrih saradnika i poboljšati repertoar, uspostaviti dobru saradnju sa medijima i institucijama i time vratiti publiku u pozorište.

Direktor BNP Zenica Hazim Begagić nedavno je u Sarajevu učestvovao na skupu „Uzavreli gradovi – Evropska prijestonica kulture u BiH“ gdje je, između ostalog, razgovarano i o kandidaturi Zenice za Evropsku prijestonicu kulture. Jedino zeničko pozorište, koje bilježi snažan razvoj posljednih pet godina, priprema se da bude važan dio ovog procesa. Do tada, sigurno vraća staru slavu koju je imalo 80-ih godina na području bivše Jugoslavije. Osim direktorske pozicije, Begagić je i predavač na Akademiji dramskih umjetnosti u Tuzli, ali i poznati voditelj emisije TV Bingo.

INTERVIEW.BA: Vašim dolaskom na poziciju direktora BNP Zenica došlo je do svojevrsnog procvata ove pozorišne kuće. Kako se to desilo u vrijeme kad pozorište baš i nije interesantan sadržaj?

BEGAGIĆ: To je jedna od najstarijih pozorišnih kuća u Bosni i Hercegovini. BNP Zenica ima svoju tradiciju, mi se na tu tradiciju oslanjamo na neki način. Šezdeset sedma sezona upravo je u toku. Mislim da je ključna stvar okupiti ekipu dobrih saradnika. Ovo pozorište ima svoje iskustvo, ima svoj zlatni period iz 80-ih godina kad je apsolutno dominiralo jugoslavenskom pozorišnom scenom. To je bio neki period koji smo mi pokušali na određen način obnoviti, vratiti. Ključni dio strategije i vizije razvoja BNP Zenica u mojoj perspektivi bilo je podizanje te neke nacionalne vidljivosti i vidljivosti izvan granica BiH, usklađeno sa resursima koje smo posjedovali.

INTERVIEW:  Prošla sezona u BNP Zenica je jedna od uspješnijih u posljednjih nekoliko godina, postigli ste i regionalni uspjeh predstavom „Sveto S“ u režiji Tanje Miletić Oručević?

 BEGAGIĆ: „Sveto S“, „Mi smo oni na koje su nas roditelji upozoravali!’. Sad radimo kratku rekapitulaciju prošle godine, odnosno ove, 2016. godine: 21 nagrada, gotovo svi značajniji regionalni festivali. To je jako bitno. Naravno, važno je da se obraćamo lokalnoj publici, ali također, nijednog trenutka ne zanemariti nacionalnu i međunarodnu komponentu kulturne produkcije.

INTERVIEW.BA: Kako ste vratili zeničku publiku u pozorište, o kakvoj kulturnoj strategiji se radi?

BEGAGIĆ: Nije lako, naročito ne u borbi sa novim medijima, digitalnom televizijom, mobilnim telefonima, sve većim mogućnostima interneta, prvenstveno mlađu populaciju. Mislim da je velika odgovornost na samim institucijama i na dobroj saradnji sa medijima te na dobroj repertoarskoj politici. Mi smo jedino pozorište u gradu. Imamo dječiju/omladinsku lutkarsku scenu, praktično, pozorište u pozorištu i upravo preko tih elemenata kojima raspolažemo pokušavamo širiti krugove publike, i ono što je važnije, zadržati ih. To možete uraditi jedino dobrim repertoarom i nekim inovativnim rješenjima.

INTERVIEW.BA: Dokle ste došli sa planom formiranja kluba prijatelja BNP-a, kako zadržati publiku, odnosno kako ne tretirati publiku samo kao osobe koje kupuju ulaznice na blagajni pozorišta?

BEGAGIĆ: Membership program je nešto bitno, nešto što je uobičajena menadžersko -kulturna praksa u drugim zemljama i to je jedan od načina kako institucije mogu zadržati svoju publiku. Naravno, klub prijatelja BNP Zenica postoji.

INTERVIEW.BA: Angažirani ste i u nastavnom procesu na Akademiji dramskih umjetnosti u Tuzli, na Odsjeku za produkciju, kao viši asistent na predmetima Pozorišna produkcija, Menadžment u kulturi i Kulturne politike. Uspijevate li se odazvati glumačkom pozivu i angažmanu?

BEGAGIĆ: Ne. Mislim da je to direktni sukob interesa da neko ko vodi pozorište u isto vrijeme sam sebi dodjeljuje uloge i na sličan način, tako da sam u jednom trenutku shvatio, lično posmatrajući i analizirajući razvoj svoje karijere, da bi glumački angažman u trenutku kad vodite jednu ozbiljnu umjetničku organizaciju naprosto previše oduzimao moga angažmana, a onda ne bismo ozbiljno mogli imati projekciju razvoja naše kuće. S druge strane, nedostaje mi gluma.

INTERVIEW.BA: S obzirom na to da se bavite kulturnim menadžmentom, kulturnim politikama i fenomenima savremene umjetničke produkcije, kako doživljavate kulturnu politiku u BiH, da li se dovoljno ulaže u nju?

BEGAGIĆ: Mi imamo taj jedan praktično disperzirani sistem. Kulturnu politiku provodimo na 12 različitih razina, deset kantona, Brčko Distrikt, Republika Srpska, plus neka koordinirajuća uloga Federalnog ministarstva i Ministarstva civilnih poslova BiH. Tako da teško možemo govoriti o jedinstvenoj kulturnoj politici. Možemo govoriti o nizu kulturnih politika koje se provode bez ikakve koordinirajuće aktivnosti. Nije jednostavno. Uglavnom, sve se svodi na pojedince i na političke elite kojima kultura redovno nije na listi prioriteta.

INTERVIEW.BA: Šta očekuje Zenicu kao prvi bh. grad koji je zvanično najavio kandidaturu za Evropsku prijestonicu kulture (EPK)?

BEGAGIĆ: Očekuje nas veliki posao. To nije jednostavna stvar. Aplikativni proces prijave je vrlo ozbiljan. Ono što je prvi korak svih uslova je izrada strategije kulturnog razvoja grada Zenice. Na tome Gradska uprava trenutno radi. Budući da su gradovi nositelji aplikacija, mi smo se, zaista, ponudili, kao najveća gradska institucija kulture, institucija koja dominira kulturnom scenom srednje Bosne, da stavimo na raspolaganje sve naše raspoložive resurse, prvenstveno kadrovske, kreativne i produkcijsko/tehničke, tehnološke, prostorne i slično. Veseli me da se institucija kojom rukovodim nalazi u jednom gradu koji je prepoznao značaj, vrijednost i potencijale koje nudi najznačajniji kulturni projekat Evropske unije, a to je Evropska prijestonica kulture. Gradska uprava Grada Zenice je prva usvojila inicijativu zvanično i ona je trenutno u fazi izrade. 

Prethodna vijest

Bratislav Savić: Sreća u životu je stvar odluke!

Naredna vijest

Zvonimir Nikolić: Odakle vam više snaga za mržnju?