Prvi pacijenti sa simptomima javili su se još 29. aprila. Uzrok leptospiroze nije voda, tvrde doktori
Piše: R. I.
Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo održao je danas konferenciju za novinare nakon što se pojavio veći broj slučajeva leptospiroze u Sarajevu.
Prvi slučajevi leptospiroze u sarajevskim naseljima Dobrinja i Aerodrom pojavili su se još krajem prošlog mjeseca.
Liječnicima su se tada počeli javljati pacijenti s povišenom temperaturom, groznicom i izraženim upalama. Pacijenti su većinom muškog spola, starosti između 20 i 55 godina, a infekcija se manifestirala visokom temperaturom i malaksalošću, naveli su danas iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.
“Imamo ovo što imamo”
Direktor Zavoda Zlatan Hamza, ustvrdio je da se pažljivo prate i analiziraju svi slučajevi te poduzimaju sve mjere kako bi se spriječilo širenje zaraze.
On je imao molbu i za građane:
– Molim i pozivam građane da ostanu smireni, nije ovo ta vrsta pandemije kakva nas je u prošlosti zadesila – kazao je.
Dr. Anisa Bajramović istaknula je da je najbitnije da liječnici prepoznaju oboljenje i da im se jave, kako bi bile preduzete mjere.
– Da ne bi došlo do epidemije, važno je da se provodi program deratizacije koji je propisan. Dva puta u toku godine se obavlja obavezna deratizacija koja svodi glodare na biološki prihvatljiv nivo – objasnila je.
Dodala je da u Kantonu Sarajevo pune dvije godine nije obavljana deratizacija. I zato, kazala je “imamo ovo što imamo“.
Istaknula je i kako gradski vodovod nije izvor leptospiroze, samim tim što hlor koji se stavlja u vodu ubija tu zarazu.
– Vodu, dakle, isključujemo – ustvrdila je dr. Bajramović.
Pojačati kolektivne mjere
Ispričala je kako je 29. aprila dobila poziv od doktorice iz Aerodromskog naselja, koja je rekla da joj se javilo više muškaraca s istim siptomima -temperatura, malaksalost itd. Isti dan je uputila i mail Infektivnoj klinici KCUS-a.
– Rekla sam da smo dobili tu informaciju tako da obrate pažnju da za svakog sljedećeg pacijenta izvrše laboratorijsko analiziranje. Poslije 15-ak dana dobijamo prve tri laboratorijske potvrde. Onda smo zajednički shvatili na šta bi to moglo upućivati. Bila su tri hospitalizirana slučaja, ali ni jedan nije bio težak. Naložili smo da se povećaju korektivne mjere, posebno u dijelovima gdje imamo ove slučajeve. Kontrolisat će se sve pijace, piljare, dali smo preporuke da se provjere svi stambeni objekti u Novom Gradu. Većina stambenih objekata ne radi deratizaciju. Ni trava se nije kosila. Smeće se mora redovno nositi, mora se voditi računa o higijeni okoliša. To će sve pomoći da se ovo prevaziđe i da se smanji broj glodara – navela je dr. Bajramović i dodala da ne postoji poseban izvor zaraze i da ništa na to ne upućuje.
Tri uzroka
Dr. Anes Jogunčić je istakazao kako leptospirozu prijavljuju gradovi i gradovi širom Europe i Sjedinjenih Država, te da naveo tri glavna razloga za širenje zaraze.
To su, veći period vlažnih dana, neredovan odvoz smeća i treća stvar je nedotjerana kanalizaciona mreža.
– U razgovoru sa pacijentima često su nam govorili da su podrumi njihovih zgrada poplavljeni, da su podrumi usljed ovih padavina imali neugodan miris. Neki su nam prijavljivali aktivnosti glodara oko zgrada tako da je glavnu urok nastanka povećanog broja oboljelih upravo aktivnost samih glodara – rekao je.
Napomenuo je da su, osim u ovim naseljima, slučajevi zaraze zabilježeni i na Alipašinom polju, Ilidži i Centru.
Prema posljednjim podacima dostupnim od Kliničke mikrobiologije Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), od 14. do 21. maja ove godine Zavodu za javno zdravstvo KS prijavljeno je 17 laboratorijski potvrđenih slučajeva leptospiroze.
Iz JU Domovi zdravlja KS testirano je osam pacijenata, dominatno iz DZ Novi grad, dok je sa Infektivne klinike KCUS testirano devet pacijenata, saopćeno je iz KCUS-a.
Povodom širenja zaraze, Zavod za javno zdravstvo KS zatražio proglašenje epidemije na ograničenom prostoru zbog pojave zaraze.
Inspektori na terenu
Leptospiroza je zaraza koja se prenosi sa životinja na ljude. Najčešći putevi prijenosa uključuju direktan kontakt sa urinom ili tkivom inficiranih životinja (najčešće glodara – miševa i pacova, ali i domaće stoke i divljih životinja), kao i indirektan kontakt s kontaminiranom vodom, zemljištem, hranom, predmetima ili kupanjem u zagađenim stajaćim vodama.
Na terenu su i inspektori Kantona Sarajevo koji u timovima, od 19. maja vrše pojačane i ciljane inspekcijske nadzore iz različitih oblasti i to sanitarne, inspekcije za hranu i tržišno-turističke inspekcije.
Posebno se kontroliraju gradske pijace, gdje je preporučeno spriječavanje sprečavanje pristupa glodarima do mjesta odlaganja organskog otpada i drugo, onemogućavanje pristupa glodara hrani…
Inspektori za hranu su izvršili devet inspekcijskih nadzora u trgovinama koje vrše promet voća i povrća, a koje se nalaze na području Dobrinje. Tu je konstatiran niz nedostataka – od neispravne deklaracije, loše higijene u prostorima gdje se rukuje s hranom, nedostatka sredstava za tekuću dezinfekciju, nepropisno izvršena deratizacija …
Poseban problem su i ulične prodaje voća i povrća, što je Dobrinji čest slučaj, pa su izrečeni prekršajni nalozi.
Prema instrukcijama i epidemiološkoj procjeni Zavoda, sanitarni inspektori su od danas započeli vršenje inspekcijskih nadzora kdo ViK-a, Rada, GRAS-a i Centrotransa.
Zatražena je i informacija od upravitelja o obavljenoj deratizaciji u zajedničkim prostorijama stambenih zgrada prema prebivalištu oboljelih.
Planiran je i inspekcijski nadzor na HECO pijaci, jer je većina trgovaca s Dobrinje istakla da upravo nabavlja robu na ovoj pijaci.
