Prema odluci Vijeća EU, uvoz ruskog gasa će biti zabranjen od 1. januara 2026, uz održavanje prelaznog perioda za postojeće ugovore. Konkretno, kratkoročni ugovori sklopljeni prije 17. juna 2025. mogu se nastaviti do 17. juna 2026, dok dugoročni ugovori mogu trajati do 1. januara 2028
Interview.ba
Bosna i Hercegovina ostaje u cijelosti ovisna o ruskom prirodnom plinu i neće moći pratiti planove Europske unije da se uvoz ruskog plina u cijelosti prekine do kraja 2027. godine, jer se još uvijek ništa ne radi na projektu južne interkonekcije odnosno povezivanju s plinskom mrežom u Hrvatskoj.
– U ovom trenutku nemoguće je prekinuti taj proces, barem do kraja 2027. godine, kada je, prema planu Europske unije REPowerEU predviđeno potpuno zaustavljanje uvoza ruskog plinovodnog i ukapljenog prirodnog plina – rekao je medije stručnjak za energetiku Nihad Harbaš.
Zakon o plinovodu Južna interkonekcija koji bi plinsku mrežu BiH povezao s onom u Hrvatskoj pravcem od središnje Bosne preko Hercegovine i išao do čvorišta u Zagvozdu, parlament Federacije BiH usvojio je u siječnju ove godine no nakon toga nisu poduzeti nikakvi koraci kako bi se on počeo provoditi.
Zakon je usvojen uz angažman tadašnjeg američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja jer je za SAD riječ o projektu od strateškog značaja u kontekstu nastojanja da se smanji ovisnost Europe o ruskim energentima odnosno plinu i nafti.
Nekim dijelovima zakona snažno se protivio HDZ BiH jer on sadrži odredbu prema kojoj će Južnom interkonekcijom upravljati tvrtka BH Gas sa sjedištem u Sarajevu, što su u Mostaru vidjeli kao ugrožavanje nacionalnih interesa hrvatskog naroda pa su stoga tražili uspostavu nove tvrtke u kojoj bi hrvatski kadrovi imali značajnu ulogu.
Usvajanje zakona koji je trebao osigurati energetsku neovisnost BiH tako su zasjenili politički prijepori. Zbog toga do danas nema naznaka da bi gradnja novog plinovoda mogla početi što izaziva sve veću zabrinutost jer postoji mogućnost da Rusija u svakom trenutku prekine isporuke plina za BiH, u slučaju da istu mjeru donese i za Srbiju od siječnja sljedeće godine.
Alternativni energentio – struja i kruta goriva
Nakon spora o vlasništvu nad Naftnom industrijom Srbije (NIS) i sankcija koje je toj tvrtki nametnuo SAD, Rusija je isporuku prirodnog plina Srbiji zajamčila samo do 31. prosinca. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić smatra to nekom vrstom ucjene jer Moskva ne želi vidjeti da se njezin većinski vlasnički udio u NIS-u dovodi u pitanje.
Jedini plinovod kojim BiH dobavlja plin iz Rusije ide upravo preko Srbije pa bi se eventualni spor Moskve i Beograda lako mogao odraziti i na tržište u BiH.
Dogodi li se to, u BiH će morati posegnuti za alternativnim energentima prije svega električnom energijom, no postojeća elektroenergetska mreža u zemlji to ne bi mogla izdržati pa bi neminovno uslijedio njezin kolaps.
Grijanje na kruta goriva istodobno bi prouzročilo značajan porast razine onečišćenja zraka u gradskim centrima, s čim BiH ionako desetljećima ima velike probleme.
Ima uvjeta, nema vremena
Uvoznik plina iz Rusije je sarajevska tvrtka Energoinvest, a njezin direktor Mirza Ustamujić kazao je kako je u takvim uvjetima povezivanje s plinskom mrežom u Hrvatskoj odnosno EU postalo najvažnijim pitanjem jer nije riječ samo o sigurnoj opskrbi nego i potrebi jačanja dobavnih kapaciteta.
Kako je pojasnio, BiH trenutačno preko Srbije dobiva oko 200 miliona prostornih metara plina, a treba znatno više.
– Za izgradnju Južne interkonekcije postoje svi uvjeti, ali da danas krenemo treba nam od pet do sedam godina. Recimo, donese li se 2027., to je za dvije godine, odluka da ruski plin više ne može ulaziti, a za Južnu interkonekciju treba pet godina, što će se dogoditi? Pa, može doći do energetskog kolapsa zemlje – upozorio je Ustamujić.
Postepena zabrana uvoza gasa
Podsjećamo, Vijeće EU danas se usuglasilo oko pregovaračke pozicije u vezi sa nacrtom uredbe o postepenom ukidanju uvoza ruskog gasa.
Kako je saopćeno, ova Uredba predstavlja ključni element EU strategije REPowerEU za okončanje zavisnosti od ruske energije, nakon što je Rusija iskoristila gas kao oružje i višestruko prekidala isporuke gasa EU, što je imalo značajan utjecaj na evropsko energetsko tržište.
– Predložena uredba uvodi pravno obavezujuću, postepenu zabranu uvoza gasa putem cjevovoda i ukapljenog prirodnog gasa (LNG) iz Rusije, pri čemu će potpuna zabrana stupiti na snagu 1. januara 2028. Vijeće je zadržalo ovaj rok, čime se šalje ambiciozna poruka o spremnosti da se fazno ukidanje realizira. Ova mjera doprinosi cilju postizanja otpornog i nezavisnog energetskog tržišta EU, uz očuvanje sigurnosti snabdijevanja – saopćeno je iz Vijeća EU.
Istaknuto je da je energetski nezavisna Europa znači jača i sigurnija Europa, te su dodali da je Dansko predsjedništvo osiguralo ogromnu podršku evropskih ministara za energiju za zakonodavstvo koje će trajno zabraniti uvoz ruskog gasa u EU.
Prema odluci Vijeća EU, uvoz ruskog gasa će biti zabranjen od 1. januara 2026, uz održavanje prelaznog perioda za postojeće ugovore.
Konkretno, kratkoročni ugovori sklopljeni prije 17. juna 2025. mogu se nastaviti do 17. juna 2026, dok dugoročni ugovori mogu trajati do 1. januara 2028.
Izmjene postojećih ugovora biće dozvoljene samo za strogo definisane operativne svrhe i ne mogu dovesti do povećanja količina, osim za određene specifične fleksibilnosti za članice bez izlaza na more, pogođene nedavnim promjenama u rutama snabdijevanja.
Procedure za uvoz gasa
Vijeće je također pojednostavilo carinske obaveze, uspostavljajući lakše zahtjeve za dokumentaciju i procedure za uvoz gasa koji nije iz Rusije. To nači da se dokumentacija se mora dostaviti nadležnim vlastima prije nego gas uđe na carinsko područje EU, dok se za uvoz ruskog gasa tokom prelaznog perioda traži više informacija (uključujući datum i trajanje ugovora, ugovorene količine i eventualne izmjene ugovora).
Vijeće je uključilo zahtjev da obje kategorije uvoza gasa budu podložne režimu prethodnog odobrenja kako bi se osiguralo da zabrana funkcioniše u praksi:
- Za ruski gas i uvoz u prelaznom periodu, informacije potrebne za odobrenje moraju biti dostavljene najmanje mjesec dana prije ulaska.
- Za gas koji nije iz Rusije, dokazi se moraju dostaviti najmanje pet dana prije ulaska.
- U slučaju mješovitih LNG pošiljki, dokumentacija mora dokazati udjele ruskog i neruskog gasa u mješavini, pri čemu samo neruske količine smiju ući u EU.
Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, države članice su se dogovorile da ova procedura prethodnog odobrenja neće važiti za uvoz iz zemalja koje ispunjavaju kriterije navedene u predloženoj uredbi.
Na taj način, samo uvoz koji je najrelevantniji za kontrolu bit će podložan prethodnom odobrenju. Prema dogovorenom tekstu, Vijeće zadužuje Komisiju da sastavi listu izuzetih zemalja u roku od pet dana od stupanja uredbe na snagu.
Dodatni mehanizmi praćenja i obavještavanja uvedeni su kako bi se spriječio ulazak ruskog gasa u EU putem tranzitnih procedura (npr. gas koji prolazi kroz EU na putu ka drugoj destinaciji, bez ulaska na tržište EU).
Pregovori s Europskim parlamentom
Predložena uredba zahtijeva od svih država članica da dostave nacionalne planove diversifikacije, u kojima će navesti mjere i moguće izazove u diversifikaciji snabdijevanja gasom. Vijeće je odlučilo izuzeti one članice koje mogu dokazati da više ne primaju direktan ili indirektan uvoz ruskog gasa.
Isti zahtjev za podnošenje nacionalnog plana diversifikacije odnosi se na članice koje još uvijek uvoze rusku naftu, s ciljem prestanka tog uvoza do 1. januara 2028.
Predsjedništvo Vijeća EU će započeti pregovore s Europskim parlamentom s ciljem postizanja dogovora o konačnom tekstu uredbe, nakon što Parlament usvoji svoju poziciju.
