U toku je ponovljeni tender za novi sistem automatske identifikacije putem otisaka prstiju (AFIS). Među ponuđačima se spominje i ime ruskog Papillona, kojem je ovaj posao u BiH “za dlaku” izmakao 2022. godine
Piše: Amil DUČIĆ
Prema istraživanju koje je proveo portal Fokus.ba, vrlo lako bi se moglo desiti da Bosna i Hercegovina bude jedna od nekolicine država u svijetu koja će upravljanje bazama podataka, izrazito bitnih za policijske agencije i istrage, praktično, predati Rusiji!
Kako saznajemo, u toku je provođenje tendera za nabavku sistema automatske identifikacije putem otisaka prstiju i dlanova (AFIS), softvera koji treba da modernizuje postojeći, zastarjeli sistem, osigura efikasniju razmjenu podataka između bh. policijskih agencija, ali i onih s Evropom i svijetom, te koji će značajno unaprijediti rad policije u istragama protiv kriminala i korupcije.
Papillon, IDEMIA, Thales…
Riječ je o ponovljenom tenderu čija sredstva iz IPA fondova osigurava Evropska unija u vrijednosti od 10 miliona eura. EU je provođenje tendera povjerila austrijskoj organizaciji ICMPD, koja ima ispostavu i u Sarajevu. Prema saznanjima do kojih je došao Fokus i igri za odabir ponuđača spomenutog softvera su velike kompanije poput britanskog Thalesa, francuske IDEMIA-e, ali u ruskog Papillona.
A upravo je ruski proizvođač AFIS-a Papillon bio nadomak ruke da posao instaliranja ovog sistema u Bosni i Hercegovini dobije na tenderu koji je poništen 2022. godine. Naime, na spomenutom tenderu na kojem je učestvovalo niz svjetskih proizvođača AFIS-a, prvorangirani ponuđač koji je zastupao ruski Papillon bila je firma MRG Export-Import Banja Luka.
No, Ministarstvo sigurnosti BiH tada na čelu sa Selmom Cikotićem tražilo je od Delegacije EU u BiH da se poništi ovaj tender, što je i učinjeno.
Fokus se, nakon prikupljenih informacija o novom tenderu i realnim mogućnostima da Rusi ponovo dobiju ovaj posao, obratio nadležnim institucijama u BiH. Iz Ministarstva sigurnosti BiH, koje je opet implementator projekta, kazali su nam da uspostavljeni radni tim, na čelu s pomoćnikom ministra sigurnosti Mladenom Mrkajom, a koji treba da provodi ovaj tender, još uvijek nije potpuno upoznat sa ICMPD-ovim pravilima po kojima će se raditi nabavka novog AFIS-a.
– Prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH u predmetnom postupku će biti da se za ponuđeno AFIS rješenje traže reference ili instalacije u zemljama EU, čime bi se garantovala kompatibilnost i usklađenost ponuđenog AFIS rješenja s regulativom i standardima EU. S ciljem uspješne implementacije Projekta i nabavke novog AFIS-a, ICMPD je angažovao međunarodnog AFIS eksperta koji pomaže AFIS radnom timu u izradi tehničke specifikacije – rekli su nam iz državnog ministarstva.
Uloga Mladena Mrkaje
Osim Mrkaje, koji je šef Informatičko-komunikacionog sektora Ministarstva sigurnosti BiH, u spomenutom radnom timu se nalaze i predstavnici MUP-ova RS i FBiH. Sam Mrkaja je, kako su nam potvrdili u Ministarstvu, imenovan i u Upravni odbor ovog projekta, što nije nezanemariv detalj budući da se jedna te ista osoba nalazi u dva tijela usko vezana za nabavku AFIS-a.
No, zašto je ruski Papillon kojeg je zastupala spomenuta firma MRG Export-Import iz Banje Luke uopšte bio prvorangirani ponuđač na tenderu 2022. godine? Prema nezvaničnim informacijama, zahvaljujući snažnom lobiranju iz MUP-a RS, te činjenici da predstavnici Federalnog MUP-a u radnom timu tada nisu imali ništa protiv.
BiH je već na mapi Papillona!
Zanimljivo je da je Papillon sa sjedištem u Moskvi na svojoj zvaničnoj internetskoj stranici Bosnu i Hercegovinu već uvrstio među države u kojima imaju instalirane AFIS-e?! Ako zanemarimo ovu “grešku”, budući da posao u BiH još nisu dobili, vidljivo je da među ostalim nabrojanim državama gdje imaju AFIS, osim Poljske, nema nijedne iz EU.
Nabrojane države koje imaju AFIS-e, osim Rusije, još su Azerbejdžan, Albanija, Bangladeš, Bjelorusija, Vijetnam, Gruzija, Zambija, Indija, Kazahstan, Kuba, Latvija, Mongolija, Nigerija, Srbija, Tadžikistan, Turkmenistan, Turska, Ukrajina, Uzbekistan, te Južna Koreja. Nabrojali su i Abhaziju koju smatraju državom iako je ona nepriznata.
U Srbiji, u kojoj više od dvije decenije koriste AFIS proizveden u Moskvi, svoje sjedište ima “majka firma” MRG Export-Import Banja Luka, a to je MRG Export-Import Beograd. Beogradski MRG je osnovan 1992. godine, a banjalučki 1999. Oba je osnovao Milun Grbović, koji je u međuvremenu preminuo. Prema podacima iz registara, odgovorno lice kako za banjalučki, a tako i za beogradski MRG je Tijana Grbović-Kropfl.
U opisu djelovanja firme iz Banje Luke navedeno je da su se bavili i uvozom i prodajom sigurnosnog papira za novčanice i lične dokumente, te da sarađuju s ruskim Papillonom. Fokus se zvaničnim upitima s nekoliko pitanja obratio firmi MRG Export-Import Banja Luka kao i Papillonu, ali do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovore. Ako ih dobijemo, naknadno ćemo ih objaviti.
Riječ eksperta
Direktor Centra za sigurnosne studije (CSS) Denis Hadžović u izjavi za Fokus kaže da danas na geopolitičkoj sceni imamo velika previranja što, kako ističe, dodatno usložnjava situaciju te stvara dileme o tome na kojeg se proizvođača osloniti u slučaju nabavke novog AFIS-a.
– Trend je da se nastoji putem novih elektronskih sistema osigurati upliv u podatke koji nisu striktno vezani uz djelokrug samog sistema. S obzirom da smo oslonjeni na EU s kojom imamo brojne ugovore, prirodno bi bilo da se oslonimo i na tehnologiju koja se koristi u evropskim zemljama. Dakle, da s jedne strane imamo i kompatibilnost, ali i zaštitu od upliva nekih trećih strana – kazao je Hadžović, aludirajući na uveliko prepoznate uplive Rusije u sigurnosnim sistemima širom svijeta.
Prema pisanju Buzzfeeda, portala američke kompanije za digitalne medije, ruska kompanija Papillon se u svojim publikacijama hvali bliskom saradnjom s raznim ruskim ministarstvima, kao i Federalnom sigurnosnom službom – obavještajnom agencijom poznatom kao FSB, koja je nasljednica KGB-a iz sovjetskog doba i umiješana je u druge hakerske napade na američke ciljeve.
Šta je otkrio Buzzfeed
U 2017. godini, prema pisanju Buzzfeeda, otkriveno je kako softver za analizu otisaka prstiju koji koristi FBI i više od 18.000 drugih američkih agencija za provođenje zakona sadrži kod koji je kreirala spomenuta ruska firma s bliskim vezama s Kremljom. To je izazvalo zabrinutost da bi ruski hakeri mogli dobiti pristup osjetljivim biometrijskim informacijama o milionima Amerikanaca putem tajnih vrata ili čak ugroziti šire računarske sisteme nacionalne sigurnosti i provođenja zakona.
Velika francuska kompanija Safran, koja je također proizvođač AFIS-a, tada je od FBI-a, sakrila činjenicu da je kupila ruski kod koji je Safran licencirao od ruskog Papillona.
Prema informacijama koje smo pronašli u dokumentu Evropske komisije “Podrška EU za uspostavljanje AFIS-a”, postojeći AFIS u BiH ranije je bio u vlasništvu kompanije Pritrak koja je pripadala američkoj Motorolli. U međuvremenu je došlo do promjene, te je bh. sistem pripao spomenutom Safranu u kojoj francuska vlada ima 11,6% vlasništva.
U navedenom dokumentu Evropske komisije ističe se da su ovaj sistem tehnički problemi i kvarovi pratili godinama. Istaknuto je i kako je zabrinjavajuća činjenica da za postojeći sistem već godinama nema adekvatnu sigurnosnu kopiju.
Inače, kada je riječ o postojećem AFIS-u instaliranom u bh. policijskim agencijama, za rubriku “vjerovali ili ne” zvuči informacija koja je Fokusu potvrđena i u Ministarstvu sigurnosti BiH, a to je da je navedeni sistem star 21 godinu, te da je praktično neupotrebljiv!
– Postojeći AFIS u BiH je uspostavljen donacijom EU putem EU CARDS programa 2004. godine. Memorandum o uspostavljanju AFIS-a u BiH su pored Ministarstva sigurnosti BiH potpisale sve nadležne policijske institucije u BiH (Državna agencija za istrage i zaštitu, Granična policija BiH, MUPRS, Federalna uprava policije, Policija Brčko Distrikta i kantonalni MUP-ovi). Postojeći AFIS je bez ugovora o održavanju od 2020. godine i sve komponente sistema su već odavno bez podrške proizvođača (End of Support) te ih je nemoguće nabaviti – kazali su nam u Ministarstvu sigurnosti.
Šta su ustanovili revizori?
Ova zabrinjavajuća informacija zasigurno je dobra vijest za kriminalce, jer umnogome ograničava policijske agencije da se efikasnije i brže suprotstave kriminalnim aktivnostima na tlu BiH. I ne samo to.
– AFIS je u periodu nakon isteka Ugovora o održavanju više puta prestajao s radom, ali je zahvaljujući izuzetnim naporima zaposlenih u IKT sektoru vraćan u funkciju. S obzirom da je podrška proizvođača za AFIS davno istekla, te da se nabavka novog AFIS-a procjenjuje na više miliona eura, Ministarstvo sigurnosti BiH kao vlasnik sistema se u proteklom periodu više puta obraćalo EU molbom da podrži nabavku novog AFIS-a – rekli su nam u ovom ministarstvu.
Državni revizori već godinama u izvještajima o radu Ministarstva sigurnosti BiH upozoravaju na zastarjelost AFIS-a, a od 2020. godine napominju da je postojeći sistem bez održavanja.
– U proteklom periodu prijavljen je veći broj problema korisnika u funkcionisanju postojećeg AFIS-a, čime se dovodi u pitanje funkcionisanje spomenutog sistema – navodi se u nalazu revizora iz izvještaja za 2022. godinu, dok se u izvještaju za 2023. godinu ističe da trenutno sistem ne funkcioniše u punom kapacitetu.
Kada je riječ o provođenju aktuelnog tendera, Fokus se obratio i austrijskoj organizaciji ICMPD. Od njih smo ostali uskraćeni zvanične informacije o tome ko se sve prijavio na tender, ali su nam odgovorili na druga pitanja.
– Projekat je upravo završio svoju početnu fazu. ICMPD ne može pružiti detaljne informacije o odabiru i zapošljavanju stručnjaka ili potencijalnih ponuđača za nabavke, jer bi to bilo protivno utvrđenim ICMPD procedurama. Međutim, imajte na umu da ICMPD rigorozno primjenjuje optimalne nivoe transparentnosti i pravičnosti u ovim pitanjima i da je organizacija s pozitivnim ocjenama stubova. To znači da je formalno ocijenjen i priznat od Evropske komisije (EK) kao ispunjavajući najviše standarde finansijskog upravljanja, odgovornosti i interne kontrole propisane članom 154(4) Finansijske uredbe EU i članom 29(1) Finansijske uredbe Evropskog fonda za razvoj (EDF) – istaknuli su u ICMPD-u.
ICMPD i drugi projekti
Kada je riječ o ICMPD-u, ova organizacija već duže radi s Ministarstvom sigurnosti BiH, a između ostalog i na projektu EU unapređenja sistema biometrijske identifikacije stranaca.
Na osnovu Fokusovih istraživačkih tekstova o malverzacijama tokom implementacije ovog projekta, Tužilaštvo BiH, kao i Evropski ured za borbu protiv prevara (OLAF), pokrenuli su istragu o ovom slučaju, dok je prvi čovjek ICMPD-a Michael Spindelegger pokrenuo istragu u ispostavi ove organizacije u Sarajevu u okviru koje je suspendovano nekoliko uposlenika.
Dok smo iz MUP-a RS ostali uskraćeni za odgovor na pitanje u kojoj mjeri im otežava rad trenutno situacija oko zastarjelog AFIS-a, iz Federalnog MUP-a su nam kazali kako priznaju da je postojeći sistem star, “ali je još uvijek funkcionalan u okvirima tehnoloških mogućnosti za period kada je nabavljen”.
“Ovaj sistem je doniran još u vremenu vizne liberalizacije za BiH, a od tada je prošlo skoro 20 godina. Možete samo zamisliti koliko je tehnologija od tada do danas napredovala. A mi još idemo, kolokvijalno rečeno, “pješke” u ovom sistemu. Ovo je zasigurno nešto što opterećuje i rad naših policijskih stuktura. Osim toga, potpisali smo i međunarodne obaveze i saradnju s INTERPOL-om, EUROPOL-om, EUROJUST-om, FRONTEX-om. Svi oni od svake zemlje potpisnice, pa tako i od BiH, očekuju da ima adekvatan sistem”, stav je eksperta za sigurnosna pitanja u BiH Denisa Hadžovića.
