Postupak širenja šetališta uz desnu obalu Vrbasa u Banjaluci odvija se bez neophodnih dozvola zbog čega je vodni inspektorat reagovao i zabranio radove, ali niti to nije zaustavilo gradsku upravu u nelegalnim postupcima
Piše: Ljupko MIŠELJIĆ
Destrukcija desne obale Vrbasa u Banjaluci ne prestaje. Tokom prošlog mjeseca počela je nova faza “uređenja”. Plan je spojiti još jednu dionicu novog šetališta duž obale pa su u skladu s ambicijama građevinske mašine ušle u korito rijeke i do pet metara, uništile stabla i sedru.
Postupak se odvija bez neophodnih dozvola zbog čega je vodni inspektorat reagovao i 4. jula zabranio dalje radove. Ni protivljenje građana ni protivljenje civilnog sektora nije zaustavilo gradsku upravu u nelegalnim postupcima pa je već sutradan bager nastavio s radom. Intervencija policije, izlazak na teren policijskog inspektora, a potom i verbalni obračun s bageristom prethodio je povlačenju bagera s lokaliteta.
Ko je projektant “uređenja”, ko su izvođači radova, ko je odgovorni nadzor, koliko ti radovi koštaju građane Banjaluke – to zvanično ostaje nepoznanica. Na gradilištu nema podataka o radovima, rokovima, odgovornim licima, građevinskoj i vodnoj dozvoli.
Vlast se brani šutnjom
Gradska uprava služi se šutnjom administracije na pitanja novinara i civilnog društva o izmjeni regulacionog plana, provođenju javne rasprave o uređenju obale, transparentnosti i otvorenosti postupka nabavke radova, izradi elaborata, postupku revizije i o mnogim drugim ključnim pitanjima. Kažu da su podnijeli zahtjeve ali da pozitivan odgovor nisu dobili. Kažu da su dozvole tražili, priznaju da ih nisu dobili, ali ne kriju planove za nastavak ilegalnih radova.
Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, priznao je 8. jula da nema potrebnu dokumentaciju i da svakako planira nastaviti s radovima čak i bez dokumentacije. Na pitanja o devastiranju obale rekao je da mu je već prilično muka od građana i aktivista koji su protiv uređenja i izgradnje šetališta, da ne razumije ko može biti protiv šetališta, da je pobuna građana zapravo spin političkih oponenata.
– Razmišljam čak da okupim radnike gradske uprave, da mi napravimo protest i da se okupimo tamo da nastavimo s radom – rekao je Stanivuković suočen sa zabranom nastavka radova.
On dalje tvrdi da neophodne dozvole nije dobio zbog toga što su kadrovi Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na rukovodećim mjestima u institucijama koje izdaju dozvole.
Iako je Vrbas zimus potopio veći dio novoizgrađenih šetališta koja su građani platili u milionskom iznosu, gradska uprava nije imala sluha za kritiku svojih postupaka. Niti je razmišljala o posljedicama do kojih može dovesti izlivanje rijeke, niti se potrudila da to preduhitri. Umjesto povlačenja odluka o devastaciji, nastavili su sa realizacijom programa takozvanih javnih investicija koji su započeli još u prošlom mandatu. Ovog puta to se dešava u jeku kupačke sezone na Vrbasu, kada mnoštvo građana koristi priliku da uživa u prirodnom okruženju, na plažama u najstarijoj cjelini urbanog gradskog tkiva.
Nema potrebe graditi na silu
Dok jedan dio građana opravdava ove ideje tvrdeći da se godinama nije ulagalo u sređivanje obale, dio građana zaprepašten je populističkom mjerom koja se realizuje na krajnje sumnjiv način, pogodujući komforu i interesima malobrojnih pojedinaca.
– Nema riječi o tome da šetalište nije potrebno kao i zelene površine, ali isto tako potrebno je to uraditi smišljeno, planski i strateški – kaže Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.
Banjaluka decenijama vapi za izgradnjom kolektora, a ova administracija, kao i prethodna, već godinama priča kako će konačno riješiti taj problem, kaže naš sagovornik.
Istovremeno, građani već pet godina čekaju da se ispune uslovi za izradu studije izvodljivosti za projekat kolektora koja košta milion i po maraka, upozorava on. Dok ta sredstva uprava navodno nema, očigledno ima milion i po za kilometar i po betonskog šetališta, opominje naš sagovornik.
– Rješavanje pitanja otpadnih voda je veoma važan strateški projekat koji će omogućiti i dalju izgradnju kanalizacione mreže i prečišćavanje otpadnih voda koje upravo sada na potezu šetališta završavaju u samom Vrbasu. Na mnogim mjestima ovo betonsko šetalište se upravo pravi preko kanalizacionih ispusta. Bilo bi logično da se kolektor u pojedinim dijelovima uradi prvo na mjestu gdje se grade dijelovi šetališta, pa da se poslije uradi šetalište koje bi bilo praktičnije ali i vizuelno ljepše – kaže Topić.
Vrlo je važno da se ovome pristupi studiozno i da postoji i Studija izvodljivosti, jer riječ je o najvrijednijem području u gradu, ističe naš sagovornik. Nema potrebe na silu graditi ako jednostavno nema prostora, upozorava on.
– Sa sve toplijim godinama usljed klimatskih promjena dešavaju se i suše, kao što je slučaj intenzivno zadnje tri godine u kontinuitetu, a to se veže i za protok vode, pa tako imamo i situaciju da je vode u Vrbasu sve manje. Prošle godine je bio skoro pa na rekordnom minimumu kada se gleda prosjek zadnjih decenija. Manje vode u Vrbasu znači i veći problem sa otpadnim vodama, a to dovodi i do većih problema u procesu autopurifikacije, to jest prečišćavanja od strane samog Vrbasa. Uz to, pojačava se i potencijalni zdravstveni problem stanovništva i intenzivira se neugodan miris na području kanalizacionih ispusta – kaže Topić.
Da bi spriječila ovakve i slične zahvate gradske uprave u urbano tkivo i životnu sredinu, Građanska inicijativa “Za plan” prikupila je zimus za sedam dana preko 1500 potpisa građana Banjaluke koji traže da se onemogući izmjena regulacionih planova sve do usvajanja novog Urbanističkog plana Banja Luke.
– Bitno je da ne pokušavamo da utičemo na izgled urbanističkog plana, ni regulacionih planova, nego zahtijevamo da to uradi struka u interesu svih građana – rekao je Aleksandar Jokić, pravnik i koordinator Građanske inicijative, najavljujući prikupljanje potpisa.
Neplanska gradnja
Sanda Vukojević iz Inicijative podsjetila je tada da u posljednjih 30 godina nema urbanističkog plana, da nijedna vlast od 1995. godine do danas nije ušla u taj postupak, da je gradnja zadnjih 30 godina bila neplanska i na ivici zakona, što obiluje negativnim posljedicama.
Gradska skupština odlučila je da raspravlja o ovoj inicijativi u trećoj sedmici juna ali je Inicijativu odbila, vjerujući da bi mogla usporiti razvoj grada i zaustaviti gradnju u kojoj lokalni odbornici ipak vide šansu za prosperitet.
Dok traje devastacija desne obale Vrbasa praćena kriminalnim djelovanjem gradske uprave u planu su intervencije i u drugim dijelovima grada, a posebno na lijevoj obali. Ne bude li rasprave o planovima, studijama izvodljivosti, projektantskim rješenjima, ne budu li uvažene primjedbe stručnjaka i građana, Banjaluka će ući u novu krizu ili potpuni kolaps upravljanja. Prekasno sprečavanje ovih problema i izazova moglo bi postati modus operandi nadležnih organa što je u ovom slučaju imalo izrazito negativan ishod.
(Portalnovosit.com)
