Inicijativa se odnosi na pokretanje izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama i/ili integrisanja predloženih izmjena u Prednacrt Zakona o javnim nabavkama koji je u fazi konsultacija sa zainteresovanim stranama, a u skladu sa Direktivom EU
Piše: R. ČENGIĆ
Fondacija INFOHOUSE iz Sarajeva i Fondacija Lara iz Bijeljine, uz finansijsku podršku Evropske unije u Bosni i Hercegovini, implementiraju projekat “Međusektorsko partnerstvo za ljudska prava i rodnu ravnopravnost na tržištu rada” u periodu 2023-2025.
U fokusu ovog projekta su ljudska prava na tržištu rada, posebno ljudska prava zaposlenica, a glavni cilj je doprinijeti procesu smanjenja diskriminacije žena na tržištu rada kroz promociju i zaštitu ekonomskih i socijalnih prava žena, te kroz jačanje procesa EU integracija.
U svrhu postizanja ovog cilja u okviru projekta između ostalih aktivnosti ove organizacije razvile su i podnijele nadležnima tri originalne inicijative te podržali još jednu (četvrtu) organizacije Sarajevski otvoreni centar, inače članice neformalne koalicije NVO i Sindikata osnovane u okviru ovog projekta pod nazivom “Inicijativa za poštivanje ženskih ljudskih
prava na tržištu rada”.
* Inicijativa za integrisanje rodne perpsektive u sistem javnih nabavki u BiH
U junu 2025. kroz ovaj projekat je podnešena Inicijativa za integrisanje rodne perspektive u sistem javnih nabavki u BiH Komisiji za ostvarivanje ravnopravnosti polova Parlamentarne skupštine BiH i Agenciji za javne nabavke Bosne i Hercegovine.
Inicijativa se odnosi na pokretanje izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama i/ili integrisanja predloženih izmjena u Prednacrt Zakona o javnim nabavkama koji je u fazi konsultacija sa zainteresovanim stranama, a u skladu sa Direktivom EU
2014/24,2014/25,2009/81,2007/66.
Inicijativom se između ostalog zagovara da:
Član 9 (Rezervisani ugovori) (1) izmjeni i dopuni sa slijedećim tekstom:
(Rezervisani ugovori) (1) Ugovorni organ može u planu nabavki definisati postupke javne nabavke rezervisane samo za kandidate, odnosno ponuđače koji zapošljavaju ranjive grupe poput osoba sa invaliditetom, žene i/ili većinski žensku radnu snagu ili su u vlasništvu žena, a djelatnošću odgovaraju potrebama javne nabavke.
Također postojeći Član 45. (Lična sposobnost) o ispunjenu uslova od strane ponuđača da se dopuni sa:
Izuzeti ponuđače ugovaranja po okončanom postupku javne nabavke ukoliko nisu u mogućnosti osigurati dokaz da se protiv njih ne vodi postupak po odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova BiH i/ili Zakona o zabrani diskriminacije u BiH.
Zašto je važno integrisati rodnu jednakost u javne nabavke?
U BiH se godišnje putem javnih nabavki troši blizi 5 milijardi KM javnih sredstava, ili oko 10% BDP, i ovi pokazatelji imaju trend rasta.
Prema podacima iz Strategije javnih nabavki za 2024-2028. godinu u BiH, konkurentnost u procesu javnih nabavki relativno je niska i u 2022. godini bila je 2,14 ponuda po konkurentskom pozivu.
– U procesu javnih nabavki nizak je udio malih i srednjih preduzeća, a relevantni državni izvještaji ne obezbjeđuju ni minimum podataka o ugovaračima razvrstanih po polu – kazala je Radmila Žigić, direktorica Fondacije LARA iz Bijeljine i dodaje: – Također, u postupku analize procesa javnih nabavki ne koristi se rodno osjetljiva procjena učinka plasiranih javnih sredstava i ne mjere uticaji na ovaj način distribuirane javne potrošnje na muškarce i žene, odnosno dječake i djevojčice. U procedure konkursa za javne poslove putem javnih nabavki nisu integrisani uslovi koji obavezuju ponuđače, pravna lica koja su potencijalni ugovarači, na ispunjavanje uslova koji se tiču ravnopravnosti polova i/ili procjenu učinka djelatnosti koju obavljaju na ravnopravnost polova, tako da ni zvanični izvještaji ne mogu obezbijediti informacije o rodnoj perspektivi u pristupu javnim resursima (sredstvima) koji su dostupni kroz javne nabavke – upozorava Žigić.
Bosna i Hercegovina je ratifikovala Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) , a 2003., donošenjem Zakona o ravnopravnosti polova u BiH definisala je i zakonske pravce djelovanja za umanjenje diskriminacije i nejednakosti žena u svim sferama društva. Među oblastima koju Zakon o ravnopravnosti polova izdvaja su rad i zapošljavanje i pristup javnim resursima (Član 15. Zakona), zbog čega su javne nabavke veoma važna oblast
u koju je važno integrisati rodnu perspektivu.
Integrisanje rodne perspektive u potpunosti korespondira i doprinosi većem broju strateških prioriteta utvrđenih Strategijom javnih nabavki 2024-2028, među kojima su uvođenje zelenih i društveno odgovornih javnih nabavki, jačanje transparentnosti, integriteta i kvaliteta procesa javnih nabavki i jačanje pristupa MSP tržištu javnih nabavki u BiH.
** Inicijativa za detaljnije definisanje obaveza i načina ispunjenja obaveza poslodavaca (Javni i privatni poslovni subjekti)
Nositeljice projekta predale su također u junu 2025 “Inicijativu za detaljnije definisanje obaveza i načina ispunjenja obaveza poslodavaca (javni i privatni poslovni subjekti)” Agenciji za ravnopravnost spolova BiH/Ministarstvo za ljudska prava BiH kojom se traži precizno definiranje efikasnih mjera poslodavaca u cilju sprečavanja uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja i diskriminacije po osnovu spola u radu i radnim odnosima u formi podzakonskih akata i uputstava o načinu kreiranja i provedbe ovakvih mjera u javnim i privatnim poslovnim subjektima.
Inicijativom se zagovara izrada “Uputstva (Vodiča) o sprečavanju uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja i diskriminacije po osnovu spola u radu i radnim odnosima u javnim i privatnim poslovnim subjektima.”
Predložena Inicijativa se naslanja na:
– postojeći zakonski okvir, naročito čl.13 stav 2. Zakona o ravnopravnosti spolova BiH (“Službeni glasnik BiH” br. 32/10) (2) Poslodavac je dužan preduzeti efikasne mjere u cilju sprečavanja uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja i diskriminacije po osnovu spola u radu i radnim odnosima utvrđenim stavom (1) ovog člana, te ne smije preduzimati nikakve mjere prema zaposleniku/ci zbog činjenice da se on/ona žalio/la na uznemiravanje, seksualno uznemiravanje i diskriminaciju po osnovu spola.
– pozitivnu praksu Agencije za ravnopravnost spolova BiH (odnosi se na objavljeni “Vodič za poduzimanje efikasnih mjera za sprečavanje uznemiravanja na osnovu spola i seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu u institucijama BIH”);
– zaključak Upravnog odbora za koordinaciju provođenja Gender akcionog plana BiH 2023-2027. godine (Službeni glasnik BiH, broj 58/24) od dana 11. 10. 2024. godine koji je prihvatio zaključak Savjetodavnog odbora projekta “Međunarodno partnerstvo za ljudska prava i rodnu ravnopravnost na tržištu rada” o potrebi za detaljnijom razradom obaveza i načina ispunjenja obaveza poslodavaca a na osnovu argumentacije iz “Analize pravnog okvira za ravnopravnost spolova u BiH zasnovana na odrednicama EU Direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje“.
Dženana Alađuz iz Fondacije INFOHOUSE ističe da ih je na ovu inicijativu ponukalo i pozitivno iskustvo u radu sa javnim i privatnim poslovnim subjektima na izradi mehanizama osiguravanja rodne ravnopravnosti i sprječavanja uznemiravanja na osnovu spola i seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu u periodu 2023-2024 u okviru dva međunarodna projekta: “Međunarodno partnerstvo za ljudska prava i rodnu ravnopravnost na tržištu rada” finansiranog od strane Evropske unije i “„ Jačanje ravnopravnosti spolova na tržištu rada” podržanog od strane Fonda za lokalne inicijative Kanade (CFLI).
– Poslovni subjekti koji su prošli naš proces definiranja potrebnih mjera i smjernica za sprječavanje i zaštitu od uznemiravanja na osnovu spola i seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu su 21 respektabilne institucije, javne i privatne firme: Sport Vision, JP Međunarodni aerodrom Sarajevo, GS Tvornica mašina Travnik, Kantonalna javna
ustanova za zaštićena prirodna područja Sarajevo, Srednjoškolski centar Hadžići, Telemach doo, Zavod za zapošljavanje Brčko Distrikta, Vodovod i kanalizacija Bijeljina, Lukavac Cement, Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo, JU Srednja građevinska škola Mostar, Solana Tuzla, JU Dom Zdravlja Šamac, KJP “Sarajevo šume” doo Sarajevo, JU Osnovna škola “Dositej Obradović” Doboj, JU Medicinska škola Zenica, JU Srednja politehnička škola Mostar, KJU “Porodično savjetovalište”,Grad Mostar, MIRA d.o.o. i Mikroelektronika A.D. – kazala je Alađuz i dodala: – Kvalitet rada i izrade mehanizama ocjenjen je pozitivno i od strane Agencije, podsjećanja radi Agencija za ravnopravnost spolova BiH/MLJPBiH dala je pozitivno Mišljenje na “Plan ravnopravnosti” i “Smjernice za poduzimanje efikasnih mjera za sprječavanje i zaštitu od uznemiravanja na osnovu spola i seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu” Zavoda za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH koji su izrađeni upravo u okviru našeg projekta podržanog od strane EU.
Smjernice koje su izrađene u okviru projekta uključivale su slijedeće elemente koje ove fondacije smatraju da trebaju biti osnova i predmetnog uputstva:
– Definisanje uznemiravanja na osnovu spola i seksualno uznemiravanje
– Uloga poslodavca u prevenciji seksualnog uznemiravanja i uznemiravanja na osnovu spol
– Obuka:
– Mehanizmi zaštite od seksualnog uznemiravanja i uznemiravanja na osnovu spola na radnom mjestu
– Podnošenje zahtjeva/prijave za pokretanje disciplinskog postupka
– Postupanje poslodavca u slučajevima seksualnog uznemiravanja i uznemiravanja na osnovu spola na radnom mjestu
Zašto je ova Inicijativa važna?
Uprkos postojanju zakona i propisa protiv rodne diskriminacije, te činjenice da je radno zakonodavstvo u visokoj mjeri usklađeno sa domaćim i međunarodnim standardima za ravnopravnost spolova, uključujući i zakonom dozvoljene privremene posebne mjere, žene na poslu ili prilikom zapošljavanja su, kako se navodi u Gender akcionom planu BiH 2023-
2027, često suočene sa nedosljednostima i nepravilnostima koje otežavaju implementaciju ovih zakona, kao što je pravo na porodiljsko odsustvo, manja plaća za rad jednake vrijednosti i nemogućnost napredovanja, zbog čega su ARS BiH MLJPI i entitetski gender centri u više navrata provodili ispitivanje povreda ZORS-a, upućivali javne preporuke i djelovali sistemski
kroz učešće u izradi regulative kojom se želi prevazići takvo stanje.
Kako nam je kazao Zafir Šišić, projektni koordinator iz Fondacije INFOHOUSE žene moraju duže čekati na svoj prvi posao, a uobičajena je nemogućnost pronalaska posla u starijoj dobi zbog promjena na tržištu rada („Izvještaj o stanju ženskih ljudskih prava u BiH”, ARS BiH MLJPI, oktobar 2020., str. 8.)
– Također je prisutan i problem uznemiravanja na osnovu spola i seksualnog uznemiravanja. Na radnom mjestu žene od kolega i šefova doživljavaju brojne oblike seksualnog uznemiravanja. Prema izvještaju o rodno zasnovanoj diskriminaciji u oblasti rada u BiH, većina sudskih postupaka u ovoj oblasti vodi se u skladu sa entitetskim zakonima o radu, što ukazuje na nedovoljno razumijevanje i i implementiranje Zakona o zabrani diskriminacije BiH i ZoRS BiH te uopšteno na disparitete sa zakonima o radu. Osim toga, žrtve su obeshrabrene da prijave rodno zasnovanu diskriminaciju na radnom mjestu imajući u vidu duge procese. Izvještaj također navodi da gotovo nepostojeća sudska praksa predstavlja dodatni izazov u
procesuiranju slučajeva diskriminacije – ističe Šišić.
Analiza zakonskih propisa koja je provedena u okviru projekta “Međunarodno partnerstvo za ljudska prava i rodnu ravnopravnost na tržištu rada” jasno je ukazala na činjenicu da su brojne zakonske odredbe definisane u formi obaveze poslodavaca, ali bez jasnih uputa na koji način bi trebala biti propisana primjena odnosno bez kaznenih odredbi u slučaju
nepridržavanja. S tim u vezi, nedostaju bitne karike sistema od jasnih postupaka provedbe zakonskih odredbi, do usklađivanja s ostalim relevantnim propisima, opredjeljenja koji subjekti su obvezni primjenjivati odredbe i razvoja seta afirmativnih mjera kojima bi se pravne osobe potaknule samoinicijativno uskladiti svoje poslovanje.
Žene rijetko učestvuju u postupcima javnih nabavki
Prema podacima iz istraživanja “Rodno odgovorne javne nabavke u BiH: Stanje i perspektive” (EDA 2025) u Bosni i Hercegovini, žene preduzetnice i firme u vlasništvu žena rijetko učestvuju u postupcima javnih nabavki.
Prema istraživanju žene čine oko 30% vlasnica ili suvlasnica poslovnih subjekata u BiH ali njihov prosječan udio u procesima javnih nabavki u 12 analiziranih lokalnih zajednica iznosi manje od 18%!
Ova neravnoteža je često posljedica strukturalnih prepreka, uključujući manji pristup resursima, nedovoljnu informisanost i kompleksne administrativne procedure
