Nažalost, dok ja ovdje stojim, mnoge majke plaču u Ukrajini, Palestini i na drugim mjestima. Svijet šuti, ništa ne radi. Često, mi majke kažemo da svijet i Evropa nisu ništa naučili. Poslije holokausta, svi su rekli – nikad više – kazala je majka Srebrenice Munira Subašić
U Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari danas je obilježena 29 godišnjica genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone UN-a” Srebrenica.
Vječnih smiraj našlo je 14 nevinih žrtava – Hasib (Uzejir) Efendić, rođen 1931. godine, Ćamil (Uzejir) Efendić, rođen 1928. godine, Mehmed (Daut) Krdžić, rođen 1961. godine, Sabrija (Asim) Omić, rođen 1966. godine, Mušan (Ramo) Šiljković, rođen 1956. godine, Sakib (Ragib) Harbaš, rođen 1975. godine, Beriz (Omer) Mujić, rođen 1978. godine, Ahmet (Ismet) Jašarević, rođen 1971. godine, Nevres (Mehmed) Salihović, rođen 1970. godine, Ibrahim (Muharem) Salkić, 1935. godine, Midhat (Adem) Bašić, rođen 1973. godine, Hajdin (Kadrija) Mustafić, rođen 1959. godine, Latif (Arif) Mandžić, rođen 1964. godine i Hamed (Ibrahim) Salić, rođen 1927. godine.
Ispraćaj najmilijih
Mnogobrojni članovi porodica ubijenih, prijatelji, rodbina iz cijeloga svijeta došli su da isprate svoje najmilije, a njima su se pridružile visoke delegacije iz Bosne i Hercegovine i svijeta.
Posebno je ovaj dan težak za preživjele, za one koji su kao i prethodnih godina od ponedjeljka krenuli skoro sto kilometara dugom rutom Marša spasa. Istim putem kojim su ranjeni, izgladnjivani, progonjeni, našli put od Nezuka do slobodne teritorije tog jula 1995. godine.
Prikrivanje i negiranje genocida
Predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Srebrenica Hamdija Fejzić i danas je podsjetio kako politika prikrivanja i negiranja zločina traje i danas.
– Punih 29 godina politiku prikrivanja i negiranja genocida sprovodile su one snage koje su genocid osmislile i planirale, i koje su godinama pružale utočište onim osumnjičenim i optuženim za najteže ratne zločine. Nažalost, uprkos zakonu koji negiranje genocida zabranjuju, imamo samo jednu potvrđenu optužnicu za negiranje genocida, a nikada masovnije i intenzivnije negiranje genocida – podsjetio je Fejzić.
Vječni smiraj
Vječiti smiraju u Potočarima danas je našao Latif Mandžić. Na posljednji put ispratio ga je brat Adil. Rastali su se prije 29 godina i više se nikada nisu vidjeli.
Preživjeli Adil je prošao užase logora u Srbiji, razmijenjen je nakon osam mjeseci.
Tijelo svog brata pronašao je u blizini Srebrenice.
– Čekali smo skoro 30 godina. Sve do do prošle godine, nismo znali šta je bilo s mojim bratom. A sve vrijeme smo ga tražili. Nismo znali ni gdje je poginuo. Pronađen je kod sela Petrovići, kod Olova, na Nišićkoj visoravni. Kako smo uspjeli saznati, ostao je ranjen i tako je poginuo – s tugom i bolom priča Adil.
Neprebolna rana
Srebrenica je neprebolna rana cijeloga svijeta, nekoliko se puta čulo i danas tokom komemoracije. I zato je nedavno usvojena Rezolucija Ujedinjenih naroda veliki korak ka boljem svijetu, istini.
Predsjednica Udruženja Pokret ‘Majke enklave Srebrenica i Žepa’ Munira Subašić kazala je kako države članice UN, koje su glasale za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i poručila „pripadaju čovječanstvu“.
– Za one koji nisu glasali ili su bili suzdržani vjerovatno će doći vrijeme da i oni glasaju, kad to bude trebalo. Ako ne, neka se stide – naglasila je Subašić.
Munira je u genocidu izgubila najmlađeg sina i muža, te još 20 članova najuže porodice.
– Ipak, majka Bošnjakinja i majka Srebrenice nije sjela da plače. Digli smo svoj glas, probudili čitav svijet da kažemo da su naša djeca nevino ubijena, da se ovo što se nama desilo ne desi više nikada i nikome. Nažalost, dok ja ovdje stojim, mnoge majke plaču u Ukrajini, Palestini i na drugim mjestima. Svijet šuti, ništa ne radi. Često, mi majke kažemo da svijet i Evropa nisu ništa naučili. Poslije holokausta, svi su rekli – nikad više – naglasila je.
Ostalo oko 5.500 djece siročadi
Kazala je kako je nakon pada Srebrenice ostalo oko 5.500 djece siročadi. Djeca su gledala kad im ubijaju oca i brata, kad im siluju majku i sestru. Preživjeli su genocid, a neka djeca su se i rađala poslije smrti oca.
– Mi majke uspjele smo djecu koja su preživjela genocid da odgojimo bez mržnje i bez osvete. Da budu najbolji, bez obzira gdje se nalazili. To je ponos majke Bošnjakinje, ponos majke Srebrenice. Sve majke svijeta trebalo bi da uče od nas – uvjerena je Munira Subašić.
Odbaciti pokušaje minimiziranja razmjere genocida
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt poručio je danas u Potočarima da je imperativ da se odbace bilo kakvi pokušaji da se minimizira ili iskrivi težina i razmjere genocida u Srebrenici.
– Pored Rezolucije, za realizaciju ovih ciljeva poduzeti su i neki drugi koraci. Potpisan je memorandum između Ministarstva pravde BiH i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, nametnuo sam izmjene Izbornog zakona koje onemogućavaju ratnim zločincima da obavljaju javne funkcije, a Ured visokog predstavnika nastavlja pružati podršku Tužilaštvu BiH – kazao je visoki predstavnik.
Naveo je da je glavna prepreka za pronalazak nestalih i dalje nedostatak informacija o grobnicama i lokacijama, te kapaciteta za obradu informacija.
– Lokalni forenzički kapaciteti zahtijevaju dodatnu fiinansijsku podršku. Potpuno je neprihvatljivo veličanje ratnih zločinaca koje vidimo većinom na istoku Republike Srpske. To je uvreda za žrtve i donekle prijetnja, a predstavlja i kršenje Krivičnog zakona BiH – upozorio je Schmidt.
Rezolucija UN
Pred različitim sudovima, do sada je za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora, uključujući i bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića i ratnog komandanta Vojske RS Ratka Mladića.
Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine donio presudu prema kojoj je Vojska RS u julu 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, počinila genocid.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) usvojila je 23. maja Rezoluciju, kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
Rezolucijom se, između ostalog, osuđuju negiranje genocida i veličanje osuđenih za ratne zločine.
Memorijalni centar Potočari zvanično je otvoren 20. septembra 2003. godine, a otvorio ga je bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bill Clinton. U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.751 žrtva genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci preživjelih članova porodica.
Za oko hiljadu nestalih još se traga.