Više od 62 posto ispitanika ne vjeruje političarima, Putin i Erdogan najdraži lideri
Samo 21 posto ispitanih građana BiH smatra da BiH ide u dobrom smjeru, dok 75 posto smatra suprotno. Ostali ispitanici su neutralni. Njih 28 posto smatra da je najveći problem sa kojim se zemlja suočava loša ekonomska situacija – visoke cijene, životni troškovi, nezaposlenost (17%), korupcija (12%), politička situacija (9%), nesigurnost i kriminal (po 5%).
Ovo su rezultati istraživanja koje je za potrebe Međunarodnog republikanskog instituta (IRI – International Republican Institute, Center for Insights in Survey Research) proveo Ipsos. Istraživanje je provedeno u BiH, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Kosovu.
Glavni prioritet vlade u budućnosti trebalo bi biti rješavanje ekonomskih pitanja (smatra 26 posto ispitanika u BiH), korupcije (16%), nezaposlenosti (14%), javne sigurnosti (6%)…
Tek tri posto ispitanika smatra da bi to trebala biti borba protiv siromaštva i zdravstvena skrb.
Oko 10 posto ispitanika ocijenilo je kao veoma dobru situaciju u vlastitom domaćinstvu. Kao donekle dobru opisalo je 56%, donekle lošu 24%, veoma lošu – 10 posto. Najveći procenat od pet navedenih zealja kao veoma dobru situacij u vlastitom domaćinstvu opisao je na Kosovu – 18 posto. Najmanje u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji – po 5%. U Sjevernoj Makedoniji 18% navelo je kao veoma lošu.
Ispitanici su odgovarali i na pitanja kako vide situaciji u različitim oblastima demokratije i ljudskih prava – sloboda izražavanja, medijske slobode, ljudska prava, vladavina zakona…
Više od 62 posto ne vjeruje nijednom političaru ili javnoj osobi. Tek mali procenat od političara je naveo Željka Komšića, Bakira Izetbegovića, Milorada Dodika…
Najviše povjerenja imaju u vjerske ustanove (36%), policiju i vojsku (25 i 23%), u medije tek 7%. U poređenju sa 2022. to je porast od samo dva posto.
U pravosudne institucije u posptunosti vjeruje 8% ispitanika, donekle 34, a nimalo čak 23%.
Generalno, potpuno povjerenje u institucije vlasti kao što su Predsjedništvo BiH, parlamenti, entitetske vlade je tek od dva do osam procenata. Donekle im vjeruje od od 15 do 29 procenata ispitanih.
Zanimljivi su i odgovori ispitanih u zavisnosti od države iz koje dolaze o tome koja zemlja ima najveći uticaj na njihovu. Sa ogradom da su ispitanici iz BiH naveli Tursku ali sa značajno različitim procentom u odnosu na to da li dolaze iz Republike Srpske ili iz Federacije BiH.
Situacija je značajno drugačija kada se postavi pitanje o tome koja zemlja predstavlja najveću prijetnju, uz istu ogradu o dva entiteta u BiH i različitim stavovima koje imaju njihovi stanovnici.
Ko je kome omiljen?
Ispitanici su se izjašnjavali i o više ili manje omiljenim liderima. Za 32 posto ispitanih u BiH najomiljeniji je Recep Tayyip Erdogan, a Vladimir Putin za 24%. Ne treba posebno napominjati kako su glasali ispitanici iz kojeg entiteta. Xi Jinpinga voli 10 posto Bosanaca i Hercegovaca, dok je Joe Biden izgubio na popularnosti u odnos na dvije godine ranije sa 21 na 12%.
Na domaćoj političkoj sceni, veliki broj ispitanika domaće političare ocijenio je kao neomiljene.
Devet posto ispitanika smatra da je opravdana ruska akcija u Ukrajini, 50 posto da nije. Odgovori o tome ko je odgovoran za sukob razlikuju se u zavisnosti od entiteta.
O ulozi NATO-a za ispitanike ispitanici imaju drastično drugačije mišljenje – od tek dva posto onih u Srbiji koji ulogu smatraju pozitivnom, a na Kosovu je pozitivnom ocijenilo 80 posto ispitanih. U BiH – 30 posto.
Ispitanici su se izjašnjavali i o EU integracijama, ruskim i kineskim investicijama, korupciji, medijima… Najviše ispitanih u BiH kao najkorumpiranije ocijenilo je državne i entitetske vlasti.
Oko šest posto ispitanih u BiH vjerovatnim smatra izbijanje novog sukoba, a 18-19 posto smatra to donekle vjerovatnim.
Istraživanje je provedeno u februaru i martu ove godine.
(zurnal.info)
