Rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić i suradnici prepisali značajan dio švicarskog autora, bez navođenja ili pozivanja na tuđe znanstveno djelo
Piše: Hercegovina. info
Zoran Tomić, sadašnji rektor Sveučilišta u Mostaru sa suradnicima je prepisao više desetaka stranica od drugih autora u knjizi “Javno komuniciranje – pravo i etika”, objavio je portal Hercegovina.info.
Uz Tomića, autori knjige su Slavica Juka, bivša dekanica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru te novinar Marko Sapunar i Marinko Jurilj. Knjiga je izašla u Mostaru 2007. godine, a nakladnik je Sveučilište u Mostaru.
Glavnina prepisanog na stranicama 140 – 143 je od švicarskog autora Daniel Cornua iz knjige Ethique de l’information (Etika informisanja; srpsko izdanje i prijevod). U tom dijelu knjige sve je prepisano od A do Ž bez ikakvog navođenja ili pozivanja na tuđe znanstveno djelo.
Dokumenti ispod su od autora Daniela Cornua.
Ispod pogledajte kako je to izgledalo kod ove Sveučilišne skupine znanstvenika predvođene sadašnjim rektorom Tomićem.
Istini za volju, na početku pasusa je naglašeno kako Cornu navodi, u njegovom gore navedenom djelu, da je novinarska praksa omeđena okvirima i stegama i da to determinira novinare u dragovoljnoj primjeni profesionalnih pravila. Ni u jednom trenutku se ne može vidjeti nijedna fusnota koja bi na ukazivala na tuđe misli, kao ni navodnike ili kurziv koji su znanstvena praksa kada se navodi nešto što nije autorsko. Tek na kraju na 145. stranici viri mršava fusnota za cijelo poglavlje kao da se podrazumijeva da ta fusnota vrijedi za sve (što je, također, nepravilno i nedopustivo). Jedini ovdje uložen trud je bio prijevod nekoliko riječi sa srpskog na hrvatski.
Dalje, fusnota iz knjige Deontologija medija na 10. stranici, a u Rektorovoj knjizi na stranici 134. služi kao prepisivanje tuđeg rada ili zaključka, a ne pozivanje na nešto jer je identično.
Ovdje je dio iz knjige Claude-Jean Bertrand – Deontologija medija:
A ispod se nalazi fusnotirani dio koji se kao poziva na Bertranda, a zapravo koristi njegovu identičnu misao i prepisuje istu za svoje potrebe.
Ovo je knjiga Michaela Kunczika – Uvod u znanost o medijima i komunikologiju.
A evo kako to izgleda kod rektora Zorana Tomića & co.
Što bi bio plagijat u znanosti, ali i mostarskom Sveučilištu?
Na stranicama Filozofskog fakulteta (na čijem su čelu dugo godina bili i sadašnji rektor Tomić, ali i profesorica Juka) profesor Božo Goluža objavio je smjernice za studente za izradu seminarskog, diplomskog i doktorskog rada.
“Ne smije se pretjerivati s citatima. Oni bi se trebali koristiti samo kad je to potrebno, da se vidi točno kako je izvorno rečeno. Sadržaj izvora i literature treba prepričati. Citati moraju biti točno označeni navodnicima (ili pisani kosim slovima), jer se u suprotnom radi o plagijatu. Rečenice ne smiju biti preduge (do četiri retka).
Ako je citat duži od četiri retka, onda ga treba izdvojiti na sljedeći način. Citat se počinje pisati u novom redu, te se jednim razmakom odvoji od teksta koji slijedi iza njega. Tekst citata treba biti uvučen u odnosu na lijevu i desnu marginu za jedan tabulator”, napomenuo je profesor Goluža studentima za koje vjerujemo da su više pratili ove upute od njegovih kolega profesora koji će postati dekani i rektori.
U nastavku oko poštenog intelektualnog vlasništva, dotiče se bitne stavke kopiranih akademskih djela. Prema njemu, izravni ili doslovni plagijat je kad se riječi drugoga autora doslovno navode kao svoje, bez navodnika i bilo kakve druge oznake da se radi o tuđim riječima.
Upit smo poslali i rektoru Tomiću preko njegovog ureda kojeg, između ostalog, vodi i profesor Damir Vasilj poznat po snimanju studentskih prosvjeda s balkona rektorata. Do trenutka objave nismo dobili nikakvu povratnu informaciju na upite je li sadašnji rektor Tomić tada prepisivao od drugih autora.
Pitanje plagijata u ovakvoj državi je skoro nemoguće dokazati, pa i u nešto organiziranijim državama poput Hrvatske i slučaja HDZ-ovog kandidata za gradonačelnika Splita Vice Mihanovića gdje se odvijala prava drama mjesecima. Ako je ovo način rada čelnog čovjek akademskog svijeta u bh. Hrvata, teško je očekivati nešto bolju budućnost za nove naraštaje. Na kraju nije ni bitno je li ovo plagijat ili ne, dovoljna je činjenica da znanstvenici po ovom principu mogu biti svi, a studentima je poslana lijepa poruka.
I na kraju, ako vam dođe knjiga ikad u ruke nemojte puno očekivati. Od 213. do 389. stranice knjige nalaze se prilozi puni ubačenih općih deklaracija, međunarodnih akata i zakonskih odredbi. A i do 213. stranice nećete ostati preoduševljeni intelektualnim dometom sveučilišne vrhuške.
Treba kazati da smo po pitanju rektorove prepisivačine kontaktirali niz profesora u zemlji i regiji. Manje-više svi su složni da je ovo prepisivačina, a sugeriraju nam da ga prijavimo etičkom povjerestvu Sveučilišta, što nismo bili voljni, no svakako će im poslati link na naš članak.
Rektor Tomić, stručnjak za komuniciranje nikada nije odgovorio ni na jedan upit našeg portala. Voli nabavljati informatičku opremu, namještaj i sve ostalo od stranački provjerenih tvrtki. Elektroprivredi je prodao kat objekta u Rodoču, a za adaptaciju je odabrao tvrtku Promark Ante Vidačka. Djeluje po provjerenom stranačkom receptu djelovanja.
Ne treba zaboraviti da veliča slobodu medija, ali samo kada je u pitanju tiskovina Večernji list, koju obilato podupire. Spominje se i kao kandidat za nasljednika Dragana Čovića.
Zanimljivo je da na stranicama Sveučilišta nema njegova životopisa. Neki kažu da mu u osnovnom obrazovanju nedostaje jedan razred, dok je u srednjoj bio tokar, te se kasnije nadograđivao. Danas je ekspert za komuniciranje – s nekima.
Bio je u stožeru Kolinde Grabar Kitarović, a o uspješnosti i u tom dijelu govori rezultat koji je ostvarila. Djelovanje u suprotnom taboru nije mu smetalo da primi predsjednika Zorana Milanovića, te ga naslikava.
Na koncu, poslužit ćemo se njegovim riječima. Rektor je izgleda “svjestan da je jučer postalo davna prošlost, da je danas već postalo jučer, da je sutra već postalo danas te da je tako bilo jučer i danas, a bit će i sutra”. Tj. jučerašnje djelovanje ga ne ometa u današnjem, premda su često potpuno dijametralno suprotni.
