Kandidatkinja HDZ1990 za članicu Predsjedništva dr. Diana Zelenika govori o tome kako vidi nastavak pregovora o Izbornom zakonu, o nastupu Dragana Čovića u Narodnoj Skupštini RS, o tome za koga se i za što HDZ bori u RS o Zoranu Milanoviću
Razgovarala: Senka KURT
Doktorica, kardiologinja Diana Zelenika, prošlog je januara zvanično odlučila zakratko otići iz politike.
Bivša zastupnica u Parlamentu BiH, kandidatkinja koalicije „Hrvatsko zajedništvo“, koju je predvodila HDZ 1990, na posljednjim Općim izborima za članicu Predsjedništva, rastala se sa svojom partijom i napustila HDZ 1990.
Jasno i glasno kazala je da je nezadovoljna načinom vođenja stranke, posebno nakon tih izbora 2018. Nije se libila poručiti užem vodstvu stranke da ne poštuje Statut, da ne dostavlja finansijski izvještaj, ne poštuje vrh stranke.
Prigovorila im je također na pogubnost sporazuma sa HDZ-om BiH, na činjenicu da se HDZ 1990, prema njenim tvrdnjama, pretvorila u biro za zapošljavanje…
Zato je nedavno kazala kako bi mnoge svoje bivše kolege iz politike pozvala k sebi u kardiološku ordinaciju na pregled „jer im odumrla bar jedna klijetka, pa nemaju suza ni za svoj, a niti za druge narode i građane koji žive u BiH”.
Sa Dianom Zelenikom pričamo nakon neumskih i sarajevskih pregovora o izmjenama Izbornog zakona. Kaže nam, da sva Čović, Izetbegović i Dodik za sebe uvijek žele, ma u kakvoj situaciji bilo izvući korist. U ovom slučaju odgovornost pred sudovima.
Gdje su granice “trećeg entiteta”
Interview: Što zapravo, prema Vašem mišljenju, konkretno žele Dragan Čović i HDZ izvući tijekom pregovora o Izbornom zakonu?
Zelenika: Mislim da Dragan Čović želi sebe i svoje bliže suradnike izvući od odgovornosti pred pravosudnim institucijama. To isto čine i ostala dvojica. Tome u prilog ide i podatak nevladine organizacije Account od pred par godina, koji kaže da se svake sekunde na korupciju odvaja 47 KM, što na godišnjoj razini iznosi 1,5 milijuna KM.
Interview: Kako će, prema Vašem mišljenju završiti ti pregovori?
Zelenika: Onako kako to bude odgovaralo interesima velikih sila.
Interview: I kako će se na kraju dogovoriti Izetbegović i Čović. Neko će morati nešto žrtvovati, prodati, ponuditi. Na primjer Izetbegović. Šta Čović traži?
Zelenika: Nisu oni tu da se dogovaraju, nego da slušaju. Za njih dogovaraju velike sile u čijim su rukama oni samo marionete, jer su sve ove godine bili nagodni za njihove želje.
Interview: Možete li nam pojasniti kakva je, prema Vašem mišljenju, uloga Hrvatskog narodnog sabora (HNS) u cijelom procesu? Da odista bude savjetodavno tijelo, pomoć ili tek podrška Čoviću i šačici njegovih pulena da se održe u vlasti ili da idu još dalje!?
Zelenika: Općenito, nevezano za aktualnu problematiku, HNS nije ostvario svoju osnovnu namjenu da bude krovna nacionalna institucija i pretvorio se u jednoumlje, kako rekoste Dragana Čovića i njegovih pulena. Sve odluke se donose preglasavanjem, protiv čega se oni navodno bore.
Interview: Sjećam se da ste svojevremeno, upravo od HNS-a tražili odgovor na pitanje, dokle bi bile granice „trećeg entiteta“. Je li to samo Hercegovina, neki kantoni u Hercegovini, a Srednja Bosna, Posavina…
Zelenika: Odgovor nisam dobila. Jer da je to cilj dobila bih odgovor na Saboru HNS-a na kome sam postavila pitanje. Ako ništa, pristojnost je i obveza da se odgovori na zasjedanju krovne nacionalne institucije.
Interview: Kako ste doživjeli nastup lidera HDZ BiH Čovića, govor, poruke u Narodnoj Skupštini RS?
Zelenika: Što se više puta spominje i što se više puta ponavlja snimak sve više mi je muka. Jedino dobro u cijeloj priči što me nasmije je snimak sa govornice u Saboru RH gdje Bojan Glavašević pita u kvizu „Tko želi biti milijunaš“ kome pripadaju emotivne riječi: „Čuvajte Republiku Srpsku“ i na neki način usporedio tu sa izjavama Radovana Karadžića i Biljane Plavšić. Na žalost, te riječi pripadaju prvom u Hrvata za dobrobit Hrvata!
Biračko tijelo i kontrola pravosuđa
Interview: Je li ta emotivna poruka – Čuvajte RS zapravo udarac, uvreda, sol na rane Hrvatima, kojih je, prema podacima Crkve, od prijeratnih 220 tisuća, danas u RS tek 15 tisuća?
Zelenika: Sve što ste naveli. Ne mogu ni zamisliti kako se osjećaju prognani i obitelji od 1.054 ubijene osobe, osobito 616 civila koji su život izgubili samo zato što su Hrvati. I nije ovo prva uvreda. Sjetimo se da je Dragan Čović je 2019. godine bio na svečanoj akademiji na kojoj je Milorad Dodik posthumno odlikovao i oficira biše JNA i Vojske RS-a Slavka Lisicu koji je u Hrvatskoj osuđen za ratne zločine jer je 1991. granatirao Šibenik, a sudjelovao je i u borbama protiv HV-a i HVO-a za Posavinu.
Interview: Za što se zapravo Hrvatska demokratska zajednica zapravo bori u Republici Srpskoj?
Zelenika: Očito se ne bori ni za preostale Hrvate niti za povratak onih koji su prognani. Ni HDZ-u, ni njenom čelniku nije stalo ni do RS-a, niti do BiH, a ponajmanje Hrvata. Oni se bore za sebe, šačicu svojih intimusa. U konačnici, jedino za što se Čović bori je osobni interes u vidu homogeniziranja biračkog tijela i kontrola pravosuđa.
U prilog ove teze podsjetit ću da u Vijeću naroda RS-a sjedi po osam Bošnjaka, Hrvata i Srba te 4 iz reda ostalih. Među 8 Hrvata Dodik uvijek nađe svoja 4 koji se izjašnjavaju kao Hrvati, a za pokretanje vitalnog nacionalnog interesa u Klubu Hrvata potrebno je pet ruku.
