Vlasnici lažnih diploma, a do sada je najviše srednjoškolskih, koji ne mogu procesuirani zbog zastarjevanja krivičnog djela će najvjerovantije ostati bez posla. Erduan Kafedžić, direktor Ureda za borbu protiv korupcije u kantonu Sarajevu za Centar za razvoj omladinskog aktivizma govori na šta se odnose nove prijave za korupciju, kako ih Ured provjerava i kako Uredu prijaviti korupciju.
Piše: CROA
CROA: Utvrdili ste da je određeni broj diploma zaposlenih u javnoj upravo u kantonu Sarajevu lažan – koji je to procenat provjerenih?
Kafedžić: Na inicijativu Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo reviziju diploma zaposlenih u javnom sektoru Kantona Sarajevo pokrenula je Vlada KS u decembru 2019. godine. Ured je zadužen da od obrazovnih ustanova koje su izdale diplome, a prema podacima iz personalnih dosjea, zatraži provjeru vjerodostojnosti diploma o stečenoj stručnoj spremi zaposlenika institucija čiji je osnivač Kanton. Radi se o veoma složenom, obimnom i vremenski zahtjevnom procesu koji obuhvata koordinaciju i saradnju velikog broja institucija jer je u pitanju provjera oko 25.000 lica. Do sada je izvršena provjera za oko 5.000 lica i ukupan broj diploma za koje obrazovne institucije nisu mogle potvrditi vjerodostojnost je 57 od čega je 56 iz srednjih škola i jedna fakultetska diploma. To je oko 1,2% diploma čija vjerodostojnost ne može biti potvrđena i to nije zanemariv broj, a posebno je značajan ako se uzme u obzir da se često radi o licima koja obavljaju veoma odgovorne poslove kao što su vozači u javnom prevozu ili čak odgovorni za ispravnost vozila javnog prevoza.
CROA: O čemu se radi u tim „prevarama“, ako znate – njihovi vlasnici nisu uopšte pohađali fakultet, imaju veće ocjene od onih u evidenciji fakulteta ili…
Kafedžić: Ured prikuplja podatke o diplomama od institucija javnog sektora Kantona Sarajevo i traži provjeru njihove vjerodostojnosti od ustanova koje su ih izdale. Radi se o podacima o stečenoj diplomi iz personalnih dosjea zaposlenih, a obrazovne institucije potvrđuju vjerodostojnost tih podataka na osnovu svojih evidencija. Za spomenutih 57 lica obrazovne ustanove nisu mogle potvrditi da se ta lica nalaze u njihovim evidencijama, odnosno nisu mogle potvrditi vjerodostojnost diploma.
CROA: Iz kojih škola i fakulteta ih je najviše?
Kafedžić: Ova fakultetskoj je diploma sa Ekonomskog fakulteta Sarajevo. Inače u dosadašnjem periodu najveći broj provjera odnosio se na javna komunalna preduzeća, čija se unutrašnja organizacija i sistematizacija najvećim dijelom sastoji upravo od radnih mjesta sa srednjom stručnom spremom. U ovim preduzećima je utvrđen najveći broj spornih diploma, čak 41 i sve se odnose na diplome srednjih škola, što i ne iznenađuje s obzirom na veći broj zaposlenih u ovim preduzećima i sistematizaciju njihovih radnih mjesta. U najvećem broju slučajeva krivotvorena je diploma Srednje škole za saobraćaj i komunikacije Sarajevo, čak 23, a potom slijede Srednja mašinska tehnička škola Sarajevo i Mješovita srednja saobraćajna škola u Tuzli sa po četiri diplome. Ovdje treba napomenuti da ovaj podatak ne znači da su sporne diplome krivotvorene u ovim školama, već da su krivotvorene diplome tih škola. Naša namjera je provjeriti cijeli javni sektor KS, a to će se odnositi i na provjere diploma svih lica koja su zaposlena na pozicijama na kojima je uslov zvanje magistra ili doktora nauka. Za lica koja obnašaju pozicije na kojima je uslov diploma magistra ili doktora nauka to može značiti provjeru tri, odnosno četiri diplome, počevši od srednjoškolske, i to će posebno značajno biti upravo za sektor visokog obrazovanja. U konačnici to znači da ćemo provjeriti oko 35.000 diploma za oko 25.000 lica. Za sada ne možemo otkriti više detalja koji se odnose na reviziju diploma zaposlenih u javnom sektoru Kantona Sarajevo, ali svakako namjeravamo objaviti izvještaj po okončanju ovog procesa, sa svim njegovim komponentama, za koji vjerujemo da će sadržavati interesantne i značajne pokazatelje i zaključke. Važno je napomenuti da se Ured u provođenju ovog procesa susreće sa različitim opstrukcijama, počevši od opstrukcija koje ispoljavaju pojedini zaposlenici javnih institucija, pa do postupanja Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini koja, nakon posljednje izmjene rukovodstva, nastoji zaustaviti ovaj proces, iako je Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije inicirala provođenje ovog procesa sa državnog nivoa. Svjesni važnosti provođenja ovih aktivnosti i njihovog šireg društvenog značaja, vođeni isključivo zaštitom javnog interesa i pri tome postupajući u okviru propisa, nećemo odustati i vjerujemo da ćemo otkloniti prepreke i uspješno dovršiti ovu veoma važnu aktivnost u Kantonu Sarajevo.
CROA: Koliko duboko će ići vaša istraživanja – do onih koji su ih potpisali, izdali… Možete li malo opisati postupak koji će uslijediti nakon utvrđivanja da su diplome lažne.
Kafedžić: Za lica za koja obrazovne ustanove nisu mogle potvrditi vjerodostojnost njihovih diploma Ured je podnio informacije, odnosno krivične prijave Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo zbog postojanja osnova sumnje da su isti počinili krivično djelo „Krivotvorenje isprave“ iz člana 373. Krivičnog zakona FBiH. Tužilaštvo je na osnovu dostavljenih krivičnih prijava podignute optužnice protiv određenog broja lica zbog krivičnog djela Krivotvorenje isprave i one su i potvrđene od nadležnog suda. Također, Tužilaštvo nas je informisalo da postupajući tužioci intenzivno poduzimaju radnje i po ostalim krivičnim prijavama koje smo dostavili, a sve u cilju donošenja tužilačkih odluka u ovim predmetima. Međutim, u cijelom procesu revizije diploma pojavila se još jedna okolnost, a to je da je Tužilaštvo obavijestilo Ured da za određen broj lica neće provoditi istragu po ovom pitanju uz obrazloženje da je nastupila zastara krivičnog gonjenja. Ovdje je bitno istaći činjenicu da postupajući tužioci u dostavljenim obavijestima Uredu ne spore da se radi o krivotvorenim javnim ispravama, odnosno diplomama na osnovu kojih su ta lica zasnovala radni odnos u javnom sektoru, ali samo zbog proteka zakonskog roka u kojem je moguće pokrenuti krivično gonjenje donijete su naredbe o nesprovođenju istrage. Pojašnjenja radi, za krivično djelo „Krivotvorenje isprave“ zastara krivičnog gonjenja nastupa protekom 10 godina od dana izvršenja krivičnog djela. S obzirom da je veliki broj lica zasnovao radni odnos u javnom sektoru Kantona Sarajevo prije 10 i više godine, očekujemo da će ovakvih slučajeva, za koje je nastupila zastara krivičnog gonjenja, biti i u nastavku procesa revizije diploma. Dakle, osim krivične odgovornosti, koja će u slučajevima zastare izostati po samoj sili zakona, neophodno je da lica koja nemaju vjerodostojne diplome snose i drugi vid odgovornosti, u smislu posljedica po njihov radnopravni status. Iako za ta lica izostaje krivično gonjenje, ipak ostaje činjenica da su ta lica zasnovala radni odnos na osnovu lažnih diploma. U cilju prevazilaženja ovog problema i prevencije ovakvih pojava u budućnosti, Ured je predložio Vladi Kantona Sarajevo izmjenu prvobitnog akta, iz decembra 2019. godine, kojim je pokrenuta revizija diploma zaposlenih u javnom sektoru Kantona Sarajevo. Vlada Kantona Sarajevo je prihvatila našu inicijativu i obavezala sve institucije javnog sektora Kantona Sarajevo da pokrenu interne postupke protiv svojih zaposlenika za koje Tužilaštvo donese naredbu da se istraga neće provoditi zbog zastare krivičnog gonjenja za krivično djelo „Krivotvorenje isprave“, a sve sa ciljem regulisanja radnopravnog statusa takvih lica. Na ovaj način, iako izostaje krivično gonjenje zbog zastare, ipak neće izostati posljedice po lica koja su priložila lažne diplome prilikom zasnivanja radnog odnosa, jer neće moći dokazati da ispunjavaju propisane uslove za radno mjesto. Naša namjera jeste da proces revizije diploma dovedemo do kraja, jer se radi o širem javnom interesu i zato što na ovaj način šaljemo jasnu poruku da su ovakve pojave nedopustive. Također, nastojat ćemo proširiti ove aktivnosti tako da se provjere sve diplome koje ima jedno lice zaposleno u javnom sektoru Kantona Sarajevo, a ne samo one koje su vezane za radno mjesto. Ovdje prvenstveno mislimo na provjeru diploma lica čija je pozicija uslovljena stručnim zvanjem magistra ili ekvivalenta, odnosno naučnim znanjem doktora ili ekvivalenta.
CROA: Prema istraživanju koje smo proveli na 600 studenata sa Univerziteta i Sarajevu i Istočnom Sarajevu i svaki drugi student vjeruje da na njihovim fakultetima ima korupcije, ali je samo dva posto prijavljuje – kako objašnjavate taj odnos mladih prema korupciji?
Kafedžić: Smatram da je takav stav mladih prema korupciji samo odraz općeg stava građana prema ovoj pojavi. Tema korupcije je veoma prisutna u svim segmentima našeg društva i ljudi su već pomalo zasićeni te teme, jer ono što nedostaje jesu konkretni i jasni efekti sistemske borbe protiv korupcije na svim nivoima vlasti. Građanima je potrebno vratiti povjerenje u državne institucije i to je ono na čemu naš ured intenzivno radi kroz aktivnosti na izgradnji snažnog i efektivnog antikorupcijskog sistema u Kantonu Sarajevo.
CROA: U istom istraživanju smo utvrdili da studenti smatraju da su najčešći oblici korupcije: upisu na fakultet bez zadovoljenih kriterija; kupovina knjige određenog profesora za pravo na polaganje ispita kod njega ili za prolaz na ispitu ili za veću ocjenu; prolazna ili veća ocjena na osnovu poznanstva ili rodbinskih veza; kod zapošljavanja asistenata i drugog nastavnog osoblja…. Jesu li u pravu ili ima još nekih oblika korupcije na fakultetima?
Kafedžić: Upravo se na oblast obrazovanja odnosi najveći broj prijava korupcije koje zaprimamo. Kada je riječ o fakultetima – prijave se najčešće odnose na postupke izbora akademskog kadra.
CROA: Šta radite s aktuelnim prijavama?
Kafedžić: Naše postupanje zavisi od sadržaja konkretne prijave. Svaku prijavu posebno analiziramo i utvrđujemo pravce djelovanja zavisno od toga na šta se prijava odnosi – da li se radi o uslovljenoj prodaji knjiga, plaćanju ispita, proceduri zaposlenja akademskog ili drugog osoblja i tako dalje. Nakon analize ostvarujemo saradnju s nadležnom institucijom kao što je Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo, Ministarstvo unutrašnjih poslova ili Kantonalna uprava za inspekcijske poslove, odnosno Inspektorat prosvjetne inspekcije koji dalje postupaju po predmetu prijave u skladu sa svojim nadležnostima i u saradnji s nama. O ishodu obavještava prijavitelja korupcije. Sama prijava, njena osnovanost, a potom i postupanje institucija u skladu s njihovim nadležnostima Uredu služe kao ulazni podatak u analizama koje provodimo u izgradnji antikorupcijskog sistema koji će preventivno djelovati na takve i slične pojave u budućnosti.
CROA: Koliku „štetu“ za društvo u cjelini čini korupcija u visokom obrazovanju i na koji način, u kojim oblicima se pojavljuje ili u čemu se ogleda ta „šteta“?
Kafedžić: Nećemo pogriješiti ako kažemo da korupcija u visokom obrazovanju stvara najozbiljnije posljedice po društvo u cjelini jer su one dugoročne i dalekosežne. Razvoj jednog društva direktno zavisi od razvoja i kvaliteta obrazovnih institucija, tako da nije teško zaključiti kakvu društvenu štetu prouzrokuje korupcija u ovoj oblasti.
CROA: Koja je uloga Agencije za prevenciju korupcije ili Agencije za unaprjeđenje visokog obrazovanju u suzbijanju korupcije u visokom obrazovanju?
Kafedžić: To su agencije državnog nivoa vlasti koje djeluju u skladu sa svojim nadležnostima i njihova uloga u suzbijanju korupcije u visokom obrazovanju je bez dvojbe veoma značajna. Međutim, naše državno uređenje je takvo da se svi nivoi vlasti moraju aktivno uključiti u antikorupcijske inicijative i procese, kao i donositi svoje antikorupcijske strateške dokumente.
CROA: Kome da se obrate studenti koji uočavaju korupciju, svjedoče joj ili sumnjaju da postoji i kako ih ohrabriti da to rade? Mogu li i vama i ako da – u kom obliku i treba li prijava biti potpisana ili može biti anonimna?
Kafedžić: Kao izuzetno značajna kategorija našeg društva, kao budući nosioci društvenih procesa i odgovornosti, veoma je važno da studenti shvate da je korupcija nedopustiva i da se ohrabre da takve pojave prijave. Ukoliko smatraju da je počinjeno neko koruptivno djelo, mi ih pozivamo da se obrate i dostave prijavu Uredu, a to svakako mogu uraditi i anonimno. Najlakši način da se obrate Uredu jeste putem web stranice https://www.anticorrupiks.com/kontakti ili putem emaila prijavikorupciju@uk.ks.gov.ba. Prilikom postupanja sa prijavama Ured vodi računa o zaštiti identiteta prijavitelja, pogotovo kada prava ili sigurnost prijavitelja mogu biti ugrožena, jer smo svjesni da postojeći zakonski okvir nije dovoljno funkcionalan i ne pruža adekvatnu zaštitu prijaviteljima korupcije.
CROA: Kako spriječiti odmazdu nad studentima koji prijave korupciju na fakultetu i uopšte nad prijavljivačima korupcije?
Kafedžić: Ured priprema prijedlog antikorupcijskog zakona u Kantonu Sarajevo koji se jednim dijelom odnosi upravo na zaštitu prijavitelja korupcije, te se nadamo da će u narednom periodu, donošenjem ovog zakona, ta lica biti zaštićena na adekvatan način, barem kada je Kanton Sarajevo u pitanju.
Intervju je dio projekta Mladi protiv korupcije – nemoj biti najslabija karika koga provodi Centar za razvoj omladinskog aktivizma (CROA) uz finansijsku podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i predstavlja dio šireg projekta “Podrška građanima u borbi protiv korupcije” koji mplementiraju Centri civilnih inicijativa (CCI) kao vodeći partner.
