Jedni kažu da glavna disciplinska tužiteljica u BiH Alena Kurspahić Nadarević radi po nalogu Milana Tegeltije (bivšeg predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, sada savjetnika u kabinetu člana Predsjedništva BiH iz RS), drugi da zloupotrebljava poziciju iz različitih interesa, pa i ličnih; treći da se beskompromisno obračunava s nezakonitostima u pravosuđu jer je pokrenula procese protiv predsjednika Suda BiH, glavne tužiteljice Tužilaštva BiH, glavnog tužitelja u RS, pa i predsjednika VSTV BiH.  No pojedini mediji izvještavaju da je Tužilaštvo BiH formiralo više predmeta protiv glavne disciplinske tužiteljice Alene Kurspahić-Nadarević po osnovu više različitih prijava.

Piše: Interview.ba

Prema izvještaju o radu, UDT je u 2020-oj godini, između ostalog, pokrenuo različite postupke protiv 31-og nosioca pravosudne funkcije –  22 protiv sudija i 6 protiv tužilaca,  po jedan protiv predsjednika kantonalnog suda, glavnog kantonalnog tužitelja i stručnog saradnika općinskog suda, a među njima je troje tužilaca kantonalnih tužilaštava i po jedan tužilac okružnog javnog tužilaštva, Tužilaštva FBiH i Tužilaštva BiH. Imena koja se pominju su Ranko Debevc, Gordana Tadić, Milan Blagojević, Mahmut Švraka, Dalida Burzić, Oleg Čavka, Milan Tegeltija….

Istovremeno, prema dostupnim medijskim sadržajima, a najviše ih je na stranicama Avaza (večina drugih medija koji objavljuju ove sadržaje se pozivaju na pisanje tih dnevnih novina),  Alena Kurspahić selektivno pokreće postupke i istrage; Kurspahić poslije godinu dana traži izuzeće iz predmeta protiv Ranka Debevca, predsjednika Suda BiH (ona navodno duže od godinu dana u ladicama drži prijavu protiv Debevca koji nije prijavio imovinu  u Španiji i dvojno državljanstvo s kojim ne bi mogao biti na poziciji na kojoj je);  Advokat Ifet Feraget i Muriz Memić su predali krivične prijave protiv Alene Kurspahić-Nadarević i Mirze Hadžiomerovića; Nesad Džaferović tvrdi da je disciplinska tužiteljica Alena Kurspahić oslobodila svog oca koji je ubio njegovog (navodno je spriječila istragu za ubistvo učinjeno 2013. godine); da UDT neopravdano odugovlači postupanje po navodima prilikom čega pravi faze ćutanja u trajanju od čak 487 dana (netconsulting.ba pišući o predmetu protiv sutkinje Nine Ratkušić za koju tvrde da neopravdano oteže postupak protiv izvršenja u trajanju od 400 dana)…

Muriz Memić, otac ubijenog Dženana, je za sarajevske medije tvrdio da je Kurspahić-Nadarević pokretala postupke protiv bivše glavne tužiteljice Dalide Burzić s kojom je dobra prijateljica, te da je Burzić svaki put oslobođena

Portal istraga.ba piše da je teško ne primijetiti da se Feraget odlučio na podnošenje krivične prijave protiv čelnika UDT-a sedam dana nakon što je UDT zatražio izjašnjenje od glavne državne tužiteljice Gordane Tadić o tome na osnovu čega raspoređuje krivične predmete. Prema informacijama Istraga.ba, Gordana Tadić je kazala svojim saradnicima da će “otvoriti istragu protiv Alene Kurspahić” kako bi je spriječila da protiv nje podnese disciplinsku tužbu. Naime, Zakon o državnoj službi BiH propisuje da državni službenik mora biti suspendovan ukoliko tužilaštvo protiv njega donese naredbu o provođenju istrage. S obzirom na to da su disciplinski tužioci VSTV-a državni službenici, Gordana Tadić na taj način želi spriječiti svoje procesuiranje.  Naglašavaju da je Feraget uz krivičnu prijavu protiv Alene Kurspahić-Nadarević  priložio fotografiju s njenog vjenčanja kom je prisustvovala Dalida Burzić i s koje je, navodno, izrezana zastupnica Radončićevog SBB-a Sanela Prašović-Gadžo, koja je članica Komisije za sigurnost Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BIH.

Podsjećanja radi, UDT je kao dio VSTV BiH samo strana u postupku pred VSTV-ovim disciplinskim komisijama prvog i drugog stepena, podnosi prijave, zahtijeva sankcije i dokazima prikupljenim kroz istragu nakon prijava brani svoj zahtjev za sankcije.

Najveći broj pritužbi koje UDT dobije odnosi se na nezadovoljstvo sudskim i tužilačkim odlukama i dužinom trajanja postupaka koji se vode pred sudom i tužilaštvom, ali ima i onih koje se odnose na ponašanje nosilaca pravosudnih funkcija neprimjereno funkciji koju obavljaju. Pritužbe podnose učesnici u sudskim postupcima i osumnjičeni u istragama

U oktobru 2020-te godine, govoreći pred  Privremenom istražnom komisijom Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnom sistemu,  Kurspahić-Nadarević je govorila o pritiscima koje trpi UDT.

“Imala sam primjedbu da je u našim rukama moć koju ne kontrolišemo na pravi način, a pravi način je da moramo razriješiti određene sudije i tužioci. Imala sam zahtjev da se toj Komisiji VSTV BiH dostave na uvid  sve pritužbe koje imamo što Komisija i pojedinačni članovi ne mogu zahtijevati, samo Vijeće. Spominjao mi se jedan predmet koji je tad bio tekući i rečeno mi je da radimo nezakonite stvari, da se miješamo u istrage i da ćemo vidjeti šta će nam se desiti kada se to završi. Poentirano mi je  rečenicom Tebe ne treba ocjenjivati, neka te Bog ocjenjuje. To sam napisala u svojim komentarima i dostavila sam ih VSTV-u, ali je izostala reakcija. Ako to nije pritisak, onda ne znam šta je...”, rekla je Kurspahić tom prilikom. Pojasnila je da se UDT često bavi kompleksnim postupcima koji se odnose i na nositelje najviših pravosudnih funkcija, da su “neki od najvažnijih disciplinskih postupaka koje su vodili, formirani upravo po službenoj dužnosti na osnovu medijskih objava koju se im input za postupanje”.

Nakon što je krajem marta 2021, vjerovatno zbog brojnih medijskih sadržaja u kojima se Kurspahić-Nadarević pominje u negativnom kontekstu,  OHR pružio punu podršku radu UDT, to su uradili i  Evropska unija u BiH, Ambasada SAD-a, Misija OSCE-a u BiH i Švedska ambasade u BiH zajedničkom izjavom u kojoj su naglasili da su  nepristrasno, odgovorno i efikasno pravosuđe od suštinske  važnosti za napredak Bosne i Hercegovine na putu ka EU.

“U tom pogledu, Ured disciplinskog tužioca pri Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) presudan je za osiguravanje garancije da svi nosioci pravosudnih funkcija i članovi VSTV-a u BiH promovišu ove principe i pridržavaju se najviših etičkih standarda”, navodi se u izjavi.

I u Analitičkom izvještaju, koji prati mišljenje Evropske komisije o zahtjevu za članstvo BiH u Evropskoj uniji, je preporučeno „jačanje operativne autonomije i nezavisnosti u donošenju odluka Ureda disciplinskog tužioca”te “smanjenje mogućnosti neprimjerenog uplitanja”.

O kritikama na Ured disciplinskog tužioca pri VSTV BiH niko u pravosuđu ne želi da govori – nisu upućeni ili  nisu spremni ili, u najboljem slučaju, nezvanično cijene da ničije maslo nije za ramazana, da je teško reći da disciplinska tužiteljica radi krajnje pošteno ili pak da su pritisci normalni jer je pritisla najveće ribe.

Aktivista Vehid Šehić, dobar poznavalac prilika u pravosuđu jer je radio i kao sudija i kao tužilac, te bio član ekspertne grupe koja je, u saradnji s Ambasadom SAD-a u BiH, radila na prijedlogu novog zakona o VSTV i prijedlogu za reformu pravosuđa u BiH, smatra da su u BiH, kao nigdje drugo, mogući javni pritisci na pojedince i institucije i da ih provode pojedini mediji i pojedine političke stranke kao centri moći čija se politika svodi na napade na institucije i pojedince.

“Ne znam šta su razlozi za napade na glavnu disciplinksu tužiteljicu i sve što bih rekao bilo bi samo špekulisanje, ali je činjenica da je UDT pokrenuo postupke protiv prvih ljudi u pravosuđu, i Suda BiH i Tužilaštva BiH”, kaže Šehić.

Prema izvještaju o radu u 2020-oj godini  Ured je dobio 722 pritužbe,  iz prethodne godine prenio  621,  riješeno je ukupno 886 pritužbi od kojih su neke i iz 2018.   Broj neriješenih pritužbi na kraju 2020. godine je 470, a od obrađenih je 49 ili 5,5% osnovano od čega je pokrenut 31 disciplinski postupak protiv 31 nosioca pravosudne funkcije –  u jednom slučaju je zatraženo izricanje disciplinske mjere razrješenja od dužnosti, a izrečeno  je 27 disciplinskih mjera među kojima su dva razrješenja od dužnosti. Najviše disciplinskih postupaka protiv sudija pokrenuto je zbog disciplinskog prekršaja „nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti“ (16 tužbi) i „neopravdano kašnjenje u izradi odluka ili u drugim radnjama u vezi s obavljanjem dužnosti sudije ili bilo kakvo drugo ponovljeno nepoštivanje dužnosti sudija“ (8 tužbi). Najviše disciplinskih postupaka protiv tužilaca pokrenuto je zbog „očigledno kršenje obaveze ispravnog postupanja prema strankama u postupku, njihovim pravnim zastupnicima, svjedocima ili drugim osobama“ (3 tužbe) i za „nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti“ (3 tužbe).

Kurspahić-Nadarević (1978.)  je 2017. godine imenovana za glavnu disciplinsku tužiteljicu nakon što je od juna 2016. godine bila vršiteljica te dužnosti. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2002. godine, pravosudni ispit položila 2006., a od 2008. godine obavlja poslove iz nadležnosti Ureda disciplinskog tužioca VSTV-a BiH.