Neprihvatljiv je srednjovjekovni koncept bratimljenja politike i religije, kaže lider Socijaldemokratske partije BiH Nermin Nikšić komentirajući sastanak vrhovnog poglavara Islamske zajednice reisa Huseina Kavazovića sa liderima bošnjačkih stranaka. Nikšić objašnjava zašto je odbio potpisati izjavu, ko je raspolagao stotinama miliona KM namijenjenih pomoći povratnicima – Bošnjacima u RS. Otkriva i ko je najveći gubitnik u Mostaru, te kakvi su odnosi u “četvorki”
Razgovarala: Senka KURT
INTERVIEW: Vaše odbijanje da potpišete Izjavu o Srebrenici, nakon sastanka predstavnika Bošnjaka i rukovodstva Islamske zajednice na čelu sa reisu – l- ulemom Huseinom Kavazovićem izazvala je dosta reakcija u javnosti. No, moje je prvo pitanje, ako ste već to uradili jer ste lider multietničke stranke, zašto ste uopće prihvatili poziv za sastanak?
Nikšić: Otišao sam na sastanak na koji sam pozvan jer smatram da je dijalog poželjan i da od razgovora ne treba bježati. Bila je to dobra prilika da otvoreno iznesem svoje stavove, u prisustvu svih onih kojih se tiču. Odluku da ne potpišem dokument sam donio prije sastanka, ali sam na sastanku htio iznijeti moje argumente i suočiti ih sa stavovima ostalih. Nisam imao namjeru u javnosti izlaziti sa svojom argumentacijom, s obzirom da je sastanak bio zatvorenog karaktera. Nakon što su se u medijima počele pojavljivati poluinformacije, pa i dezinformacije, nakon brojnih upita članova i simpatizera, odlučio sam da predočim moju argumentaciju na uvid, odnosno na sud javnosti.
INTERVIEW: Možete li nam sada objasniti što je taj sastanak u osnovi trebao predstavljati? S kakvim je ciljem, prema Vašoj ocjeni sazvan?
Nikšić: Vrlo jasno sam na sastanku rekao da smatram da je ovo pojas za političko spašavanje SDA. Valjda je stranka koja je svojim glasovima u Narodnoj skupštini RS i Kantonalnoj skupštini ZDK omogućila apsolutnu moć HDZ-u i SNSD-u, zaslužila bar moralnu kritiku svih koji pretenduju na to da budu moralni autoriteti. Umjesto toga imali smo samo šutnju i poziv od SDA na jedinstvo. Da budem potpuno jasan, nemam dilemu da učesnici sastanka održanog prošlog četvrtka dijele odgovornost za trenutno stanje u kojem se nalaze povratnici neko u većoj, a neko u manjoj mjeri. Ali, hajdemo se suočiti sa činjenicama. U Federaciji Bosne i Hercegovine od rata do danas na čelu ministarstva zaduženog za podršku povratnicima nalaze se Bošnjaci iz jedne političke opcije, koji su do danas raspodijelili stotine miliona KM namijenjenih pomoći ovoj populaciji. Legitimno je i potrebno postaviti pitanje kako se tim sredstvima raspolagalo i gdje su efekti implementacije niza Izjava, strategija i planova podrške povratnicima koje su provodile te iste strukture? Kako je moguće da su samozvani bošnjački lideri dozvolili propast revizije presude za genocid u Srebrenici, iznošenjem lažnih podataka i sakrivanjem istine? Kako je moguće da svojim glasanjem u Predsjedništvu BiH dva puta izdaju državu oni koji se najviše na nju pozivaju i glasaju za izbacivanje međunarodnih članova iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH koji su uvijek radili isključivo u interesu države? Ko je kriv što su danas snage koje ruše državu u poziciji da u državnom parlamentu, ali i u Federaciji, imaju veću moć i veći broj pozicija nego ikada prije? Šta je sa potrebno izbornim krađama, hoćemo li javno reći ko je dokazano krao hiljade “probosanskih” glasova u Mostaru, krao i glasove na općim izborima 2018? Odgovore na ova i mnoga druga slična pitanja svi znamo. Ja ih iznosim javno, jer smatram da istina ne može imati ime i prezime po kojem se procjenjuje treba li je izgovoriti ili ne. Sada se povrh toga pozivaju predsjednici stranaka koji su Bošnjaci da potpisuju nekakav sporazum kojim bi se pravio plan da se do 2030. godine pomogne Srebreničanima, i to baš u trenutku kada SDP BiH izlazi sa konkretnim zakonskim rješenjem kojim se Srebreničanima osigurava pomoć i podrška u svim sferama života sada, bez odlaganja.
INTERVIEW: Smatrate li da je neobično da sastanak koji se direktno i precizno tiče političke situacije u Srebrenici (pa i u tom dijelu BiH) saziva jedan vjerski poglavar? Kako tu poruku mogu pročitati i drugi, nebošnjaci, nesmuslimani?
Nikšić: Na sastanku sam iznio razloge zašto dokument ne mogu potpisati. Iznio sam i konkretne primjedbe na tekst i na sam koncept. Neke su u konačnici i uvažene, a neke nisu. To je na kraju bio izbor onih koji su Izjavu potpisali. Drago mi je što je uvažena moja kritika na činjenicu da lideri političkih partija potpisuju Izjavu sa predsjednikom religijske zajednice, što je nezapamćena praksa u demokratskim državama. Izrekao sam tada i ponavljam i sada stav da je to pucanj u državu Bosnu i Hercegovinu i njene institucije. To je svođenje Bosne i Hercegovine na razinu skupa tri etno-religijska plemena, gdje bi sjedište jednog bilo u Sarajevu, a druga dva valjda u Banja Luci i Mostaru. Naravno da bi to vodilo urušavanju države kao autoriteta, nacionalne zajednice svih njenih građana neovisno o njihovim pojedinačnim vjerskim ili drugim identitetima. Taj srednjovjekovni koncept bratimljenja politike sa religijskim zajednicama je nama jednostavno neprihvatljiv i ne možemo pristati na svrstavanje u etničke blokove koji služe razbijanju Bosne i Hercegovine. Mi želimo društvo u kojem je država vrhovni autoritet, kao što je to u svim savremenim demokratijama.
INTERVIEW: Navodno ste na sastanku kazali da Vam je drago da ste se “okupili da se pogledamo oči u oči”, aludirajući i na to da Vam je konačno data prilika da dobijete “patriotski certifikat”. Kako to da odjednom, eto preko noći, za jednu priliku, jedan susret Vi i SDP postajete patriote, da se pika i Vaša i riječ SDP-a, računa i Vaš glas? Kako ste to protumačili?
Nikšić:Nije to ništa novo, niti je prvi put. U svakoj kampanji prođem harangu od stranog plaćenika, do raznih pogrdnih etiketiranja. Naravno, nakon kampanje postajemo poželjan partner, opet ne zato što nas vole, već zato što znaju da kada SDP preuzme odgovornost onda radi punim kapacitetom. Smatram da je trenutak sazivanja sastanka i izbor aktera više nego simptomatičan. SDP bi bio patriotska stranka da smo šutke stali uz bok jedne etničke selekcije i šutke potpisali Izjavu za koju su svi prisutni znali da je uopćena, nekonkretna, a da je i one preciznije, ali prenapuhane mjere nemoguće implementirati. Kada smo na to ukazali, mi koji smo napravili konkretan zakon o podršci Srebrenici smo opet prozvani populistima, a ne oni koji patriotizam koriste kao sredstvo za prikrivanje talova sa koalicijskim partnerima i ušutkivanje opozicije. Međutim, na takve dvostruke aršine i pristrasnost smo i navikli. Ako je nekad i bilo trenutaka kada se šutke pristajalo na takve besmislene kompromise od kojih građani nemaju nikakve koristi, ta vremena su prošla.
INTERVIEW:Je li istina da je ovaj dokument na potpis ponuđen i Vašem prethodniku, nekadašnjem lideru SDP-a Zlatku Lagumdžiji i da Vas je to također na izvjestan način uznemirilo?
Nikšić: Činjenicu da je u nekoj fazi izrade dokumenta učestvovao Zlatko Lagumdžija sam iznio kao usputni podatak, s obzirom da učesnicima sastanka o tom procesu nastanka dokumenta ništa nije rečeno, niti je svima tekst proslijeđen. Nemam potrebu polemizirati sa g. Lagumdžijom niti me njegov angažman i aranžman sa Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini posebno interesuje. Uostalom, prije nekih pola godine je upravo g. Lagumdžija oštro kritikovao miješanje vjerskih zajednica u politička zbivanja, istakavši kako “sekularizam gdje su hodže i popovi glavni likovi, od sekularne budućnosti ne bi bilo ništa.” Tako da moram reći da se g. Lagumdžija zapravo ovdje posvađao sam sa sobom. Opet.
INTERVIEW: Zapravo, čemu i zašto sad sastanak o Srebrenici? Nije li to trebalo napraviti prije lokalnih izbora? I ne samo kad je Srebrenica u pitanju, već Podrinje općenito. Šta se do sada radilo?
Nikšić: Što se tiče Srebrenice, SDP BiH je izradio zakon o podršci povratnicima u Srebrenicu i on će veoma brzo biti usvojen u kantonima gdje je SDP BiH na vlasti sa svojim partnerima. Predložićemo ga i na razini FBiH. Naša namjera je da nakon Srebrenice, slična sistemska rješenja implementiramo i u drugim povratničkim sredinama, ne samo u Podrinju nego širom Bosne i Hercegovine. Interesantno mi je da smo pozvani na sastanak o Srebrenici, a da niko o zakonu nije ništa pitao. O motivima u pozadini sastanka ne želim iznositi špekulacije. Želim vjerovati da je namjera bila iskrena, bez obzira što je čitav događaj očito pogodovao jednoj političkoj opciji i ideologiji. Ovdje ću samo naglasiti stav SDP-a Bosne i Hercegovine da jedino razvojem osjećaja o zajedničkoj pripadnosti Bosni i Hercegovini, i pripadnosti Bosne i Hercegovine svima nama, možemo izgraditi stabilnu državu Bosnu i Hercegovinu. Potpisivanje sporazuma Bošnjaka predsjednika stranaka pod okriljem vjerske zajednice o političkom djelovanju smatramo korakom u pogrešnom smjeru. Pozivanje na duhovne autoritete nema nikakvu argumentacijsku snagu u građenju građanske države jednakih ljudi. Naprotiv, pozivanje na duhovne autoritete u kreiranju političkih platformi je potpuno deplasirano. O državi i njenim građanima se odluke moraju donositi u državnim institucijama, a ne na skupovima za ekskluzivne etničke predstavnike. U konačnici, ako govorimo o općem interesu, zašto nisu pozvani da akt potpišu predsjednici stranaka koji nisu Bošnjaci? Je li to procjena kreatora dokumenta i organizatora da Srbi i Hrvati koji su dokazane patriote ipak ne žele dobro Bošnjacima samo zbog njihovog imena? S tim stavom se ne slažem jer je to put u podjelu države.
INTERVIEW: Kad je riječ upravo o izborima u Srebrenici javnost se zgražavala činjenicom prodaje glasova, ponajprije kad su u pitanju članovi SDP-a. Šta je SDP iz ovoga naučio? Šta Vi osobno kao lider te stranke?
Nikšić: Mi u SDP smo naučili da je javnost spremna oprostiti SDA-u kada glasa za SNSD-ove i HDZ-ove delegate u Dom naroda i isporuči im apsolutno vlast, kada u Srebrenici uđe u koaliciju sa SNSD-om, kada krade hiljade glasova od stranaka koje sami nazivaju probosanskim u Mostaru, ali da javnost nije spremna oprostiti SDP-u zato što je jedan niži dužnosnik stranke donio šest glasova SNSD-ovom kandidatu za načelnika Srebrenice koji na kraju ni o čemu nisu odlučili. S druge strane, to mi je i razumljivo. Razumijem da javnost od SDP-a ima visoka očekivanja, a da od SDA nema nikakva očekivanja. Ponovio sam to mnogo puta, neopisivo mi je žao što je taj čovjek ukaljao obraz SDP-a i iznevjerio naše povjerenje. Istog dana smo ga isključili iz stranke. S druge strane, SDA koja je prva krenula u medijsku harangu je one koji su krali hiljade glasova u Mostaru i pomogli HDZ-u nagradila pozicijama u Gradskom vijeću i gradskim komisijama i odborima. Mi smo naučili da moramo napraviti krajnje detaljne provjere i preispitivanje motiva kada nam se ponude dojučerašnji kadrovi SDA.
INTERVIEW: Kod lokalnih izbora ostat ćemo i dalje, mada za ove u Mostaru moramo reći da su i istorijski. Kad s ovim kratkim vremenskim odmakom analiziramo, pošto su izabrani oni koji su trebali, apstinirali oni koji su to namjerili, izlazili s glasanja, lobirali drugi i treći, kako biste ocijenili postizborna dešavanja u gradu na Neretvi? Ko je tu dobio? Ko je tu izgubio? Ko je “zaradio”? Ko se namjeravao okoristiti?
Nikšić: Najviše su se okoristili i zaradili oni koji su krali hiljade glasova. Prvo ih je CIK BiH nagradio odlukom da se ponovo ne prebroje glasovi na svim biračkim mjestima, jer bi poštenim prebrojavanjem BH blok sigurno dobio par mandata više. Zatim ih je nagradila SDA, koja je svoje kradljivce, kao i obično, nagradila najvišim funkcijama u Gradu Mostaru. Od svih njih, čini mi se da je najnagrađeniji predsjednik lokalne SDA. Čovjek je očito s predumišljajem odustao od mandata u Parlamentu FBiH, znajući da ga po unaprijed priređenom dogovoru čeka fotelja predsjedavajućeg Gradskog vijeća. Zatim je kako čujem izabran i na čelo ključnog gradskog Odbora za urbanizam, građenje i zaštitu okoline, i to ciljano, valjda kako bi se osigurala dalja podrška stranačkim tajkunima koji su unaprijed pretplaćeni na sve tendere za građenje. Zanimljivo je da Zlatko Guzin, SDA-ov kandidat za gradonačelnika nije imenovan ni predsjedavajućim Gradskog vijeća niti je na čelu ijedne gradske komisije i odbora. Iz svega je očito da je kandidatura Zlatka Guzina bila samo smokvin list za okorjelu SDA-ovu mašineriju koja je iskoristila njegovu reputaciju i ime za osiguranje svojih interesa. Ako me pitate ko je izgubio, sigurno je da su građani Mostara izgubili još četiri godine.
INTERVIEW: Jesu li odnosi u “četvorki”, a ovdje prije svega mislim na suradnju SDP-a i Naše stranke nakon Mostara uzdrmani?
Nikšić: Ne. Prošli smo mi i puno veća iskušenja.
INTERVIEW: Jeste li otvoreno razgovali sa liderom Naše stranke o tome šta se desilo u Mostaru?
Nikšić: Otvoreno i redovno pričamo o svemu, pa i o toj temi. Baš zato i imamo dobru saradnju. Na čelu smo različitih stranaka jer o određenim pitanjima imamo različite poglede, iako ni to nije česta situacija. Mi uvijek imamo u vidu viši cilj, a to je savremena, demokratska, građanska Bosna i Hercegovina članica EU i NATO saveza. Pokoji kamičak na putu nas ne može odvratiti od cilja.
INTERVIEW: Generalno, kakvi su odnosi između stranaka “četvorke”? Kakvi su planovi, sad kad su lokalni izbori finiširani?
Nikšić: Odnosi su više nego dobri i korektni. Već smo krenuli sa pripremama za opće izbore 2022. godine kada ćemo zajedničkom sinhronizacijom aktivnosti svrgnuti aktuelnu kompromitovanu, nesposobnu i odnarođenu vlast. Također, radimo na projektima unutar vlada u kojim učestvuju naše stranke kako bismo učinili sve šta možemo na poboljšanju životnih prilika. U KS se već bide rezultati našeg rada na svim poljima. Isto je i u TK, gdje je vlada praktično tek imenovana. Rade se brojni projekti, prvo na saniranju štete koju je počinila ranija kriminalizovana većina, a onda i na projektima poboljšanja života građana kantona. Naša vlada u USK vodi herojsku bitku suočena i sa pandemijom virusa Covid-19, a i sa migrantskom krizom, koja je zbog nesposobne i nezainteresovane državne i entitetske vlasti u potpunosti pala na njihova pleća.
INTERVIEW: Neki analitičari smatraju da u “četvorki” glavnu riječ vodi lider NiP-a Elmedin Konaković. Da je on postao “šef svima”. Kako Vi te ocjene komentirate?
Nikšić: Radi se o istim onim analitičarima koji su ranije konstantovali da nama upravlja Fahrudin Radončić, pa zatim Predrag Kojović, a na kraju evo i Elmedin Konaković. Kada se krug zavrti valjda će red doći i na predsjednika partije koja ima najveći broj mandata i broj glasova da ga se proglasi „vođom“ ostalima. Naravno, ovo govorim ironično. Valjda kada žele povrijediti moju sujete kažu Dino se nametnuo. Kada Dino kaže da je SDP najjači u četvorki onda ti isti kažu uvalio ti Dino vruć krumpir da budeš odgovoran za sve. Dakle „analitičari“ koje kontrolišu vladajuće stranke, s obzirom da koalicija SDA-SNSD-HDZ zaista funkcioniše bez ikakvih stvarnih sukoba, očito uporno pokušavaju posvađati „četvorku“ i koriste se dosta plitkim, da ne kažem djetinjastim strategijama. U nas sujeta te vrste, na koju pokušavaju zaigrati, ipak nema. Svi sarađujemo i međusobno se slušamoi uvažavamo. U raspravama, onda i kada ih vodimo, pobjeđuje onaj koji ima najjače argumente.
INTERVIEW: Kako se uopće dogovarate u “četvorki” oko podjele pozicija, dužnosti?
Nikšić: Recept je dosta jednostavan. Pokušavamo sagledati prijedloge kandidata za oderđene pozicije. Ona stranka koja po procjeni svih ponudi najkvalitetnije rješenje ima prednost pri odlučivanju o konkretnom resoru.
INTERVIEW: Govori se i o proširenju “četvorke”. Prije svega “koplja se lome” oko SBB-a. Navodno je Konaković protiv, a Vi za. Možete li to komentirati?
Nikšić: Mogu reći da se koplja uopće ne lome. Što se tiče SBB-a, ova stranka je bez ikakvih uslovljavanja i prikrivenih motiva dala podršku vladi „četvorke“. Na taj način su nam dali dodatnu stabilnost i omogućili da se fokusiramo na rad u interesu građana. G. Radončić i SBB ništa nisu tražili zauzvrat. Nikada g. Radončić i SBB nisu tražili nekakvo formalno pristupanje „Četvorki“, nit bilo kakvu drugu sličnu protivuslugu, da bi to bilo tema naših sastanaka. „Četvorka“ funkcioniše kao skup četiri stranke koje obnašaju vlast u Kantonu Sarajevo, koje će izgledno imati koordiniran nastup i na općim izborima i to je jedina istina. Što se tiče SBB-a, radi se o stranci koja je svakako pokazala spremnost na saradnju i podršku pozitivnim projektima „četvorke“ u Kantonu Sarajevo, ali i u Tuzlanskom kantonu gdje su dio većine i vlade. To sigurno ima svoju težinu i zaslužuje naš respekt.
INTERVIEW: Kako ocjenjujete rad Vlade u KS u ovom, doduše kratkom, ali izazovnom periodu?
Nikšić: Mnogo toga radimo u KS, gdje se naša vlada već „zahuktala“. Nekako su zbog resora u centru pažnje SDP-ovi ministri. SDP-ov ministar zdravstva u Vladi KS, dr. Haris Vranić je do sada već napravio osjetne promjene, poput uvođenja stalne linije za građane i drive-in testiranja. Učinit ćemo zajedno dodatne napore da se realizira i nabavka Covid vakcina. Po već ustaljenoj praksi jedan od najaktivnijih ministara je Adnan Šteta koji je nastavio tamo gdje je bio zaustavljen smjenom vlade. Ministar finansija Davor Čičić je u kratkom periodu pokazao čvrsto opredjeljenje za stabilizaciju budžeta i osiguravanje nesmetanih i redovnih isplata svih davanja. Jednako su aktivni i agilni i drugi ministri stranaka „četvorke“. Mislim da se radi dobro u teškim uvjetima. Konačnu ocjenu, kao i uvijek, dati će građani na izborima.
INTERVIEW: Možete li ocijeniti trenutno aktuelno stanje u kojem živimo. Afere se ne raspetljavaju, država nije u stanju nabaviti vakcine, zdravstvena i ekonomska situacija je sve gora. U koga treba uprijeti prstom? Ko je ovdje najveći krivac, jer u ovoj situaciji ga mora biti?
Nikšić: Prilikom formiranja vlasti sve stranke koje su ušle u većinu pozivale su se na svojevrsne patriotske motive i nacionalne interese, koje su svi tumačili na svoj način. Rekli su nam da vlast formiraju kako njihovi glasači ne bi bilo ugroženi, kako bi branili državu od vanjskih neprijatelja, uz niz drugih nebuloza. O tome kako su ispunili zadatak koji su stavili pred sebe sve je jasno. Najveće vanjske prijetnje po državu Bosnu i Hercegovinu i sve njene građane i narode su danas migrantski val, pandemija virusa Covid-19 i prateća globalna recesija. Jedina smo država koja nema plan za borbu protiv zdravstvenih i ekonomskih posljedica pandemije na nacionalnoj, državnoj razini. Po broju pribavljenih vakcina smo iza Zimbabvea, Mijanmara i Mongolije. I ovo malo vakcina što imamo su sadaka država koje su se sažalile nad narodom koji trpi ovako nesposobnu vlast. Država smo bez odgovora na migrantsku krizu. Što se recesija tiče, imamo uvjerljivo najmanji broj usvojenih mjera za borbu protiv ekonomskih posljedica pandemije, a i one su gotovo pa karikaturalnog značaja. Krivi su oni koji su formirali Vijeće ministara bez ijednog slova programa i projekata na čiju realizaciju bi se obavezali. Svi odreda su hrpa nesposobnih, populističkih manipulatora, kojim je jedini cilj zasjesti u fotelju. Zato mi se čini kako su vlasti na državnom i entitetskim nivoima jedna velika nepogoda za građane u Bosni i Hercegovini.
