Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) nedavno je objavila spiskove ovjerenih političkih subjekata za izbore u Gradu Mostaru. Atmosfera 12-godišnje blokade izbornog procesa rezultirala je brojnim strankama i nezavisnim kandidatima, koji će se boriti za poziciju u novom Gradskom vijeću, a koje će indirektno izabrati gradonačelnika. Odlučili smo istražiti koliko informacija putem Interneta građani/ke mogu saznati o strankama, ljudima i ženama, koji/e žele u budućnosti da ih predvode.
Narod i Pravda zvuči kao naslov lošeg devetnaestovjekovnog romana, ali na osnivačkoj skupštini, sudbonosnog 12. marta 2018, sigurno se nije razmišljao o književnosti. Elmedin Konaković podnio je ostavku na sve stranačke funkcije u SDA i osnovao novu političku partiju. Gnjev pravednika, demaskirani osvetnik, u službi narodu, te i slične riječi prolazile su kroz glave šezdesetero osnivača kada su doživjeli viziju – ukazao im se Rob Roy MacGregor. Stranka se naprosto morala zvati Narod i Pravda. Dobro, nije bilo Roba Roya, ali svejedno su na Opštim izborima održanim te godine osvojili šest mandata u Skupštini Kantona Sarajevo, dva u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i jedan u Domu naroda Parlamenta FBiH. Više nego zadovoljavajuće ako želite postati Bosniacs folk hero. U prve dvije godine postojanja uglavnom su bili fokusirani na Sarajevo, ali od decembra je pravda dostupna i narodu Mostara. Informacije o ovoj partiji dostupne su na njihovoj web i FB stranici.
Republikanski duh i e(n)tički majoritarizam
Demokratska fronta je bosanskohercegovačka parlamentarna unitaristička socijaldemokratska politička stranka osnovana 2013, kaže Wikipedia. Jeste Željko Komšić, ali ovo je stranka. Dobro, Željko Komšić je predsjednik, a imaju i potpredsjednike i glavnog tajnika. Dobro, osnivač je Željko Komšić, napustio je SDP 2012. godine i osnovao novu partiju. Dobro, jeste Željko Komšić, a na Wikipediji piše da je ideologija stranke unitarizam, centralizam, socijaldemokracija, sekularizam, građanski nacionalizam, entički majoritarizam (tako piše, entički majoritarizam) i proeuropejstvo. Dobro, jeste Željko Komšić, nećete moći glasati za Željka Komšića u Mostaru. Jeste, Željko Komšić, informacije o ovoj partiji dostupne su na njihovoj web i FB stranici.
Bez Irme Baralije, mandat Ljube Bešlića ne bi bio okončan ni ove godine. Iako potpredsjednica Naše stranke smatra da lokalni izbori koji dolaze nakon 12 godina u Mostar nisu ono za što se borila na Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, njeno ime i prezime naći ćete na glasačkim listićima. Što se tiče Naše stranke, to je bosanskohercegovačka socijal-liberalna i multietnička politička stranka osnovana 2008. godine. Prvi predsjednik bio je Bojan Bajić, bivši član SDP-a, među osnivačima bili su i reditelji Danis Tanović i Dino Mustafić, a strankom danas predsjedava Predrag Kojović. Temelj programa je borba protiv dominacije nacionalnih stranaka, ali i SDP-a. Tako kaže Wikipedija, ali to je samo nepouzdana Slobodna enciklopedija, Naša stranka će u Mostaru na izbore zajedno sa SDP-om. Potpisali su i sporazum. Na Španskom trgu. Nermin Nikšić i Predrag Kojović. Informacije o ovoj partiji dostupne su na njihovoj web i FB stranici.
“Republikanski duh znači dosljedno poštivanje načela vladavine zakona, tj. načela po kojem svi, počevši od zastupnika i predstavnika vlasti, pa do naroda moraju biti podređeni istim zakonima”, poručuju iz Hrvatske republikanske stranke. Nadamo se da to dosljedno poštivanje načela vladavine zakona nema nikakve veze sa giljotinom. Dobro, svejedno je i ako ima. Ova demokršćanska i federalistička stranka osnovana je 2014. godine, izdvajanjem iz HDZ-a 1990. Prema Wikipediji, glavni cilj joj je rješenje ustavno-pravnog statusa bosanskohercegovačkih Hrvata, a primarno djeluje na lokalnim izborima. Kako na lokalnom nivou inicirati ustavne promjene, eto pitanja za predsjednika Slavena Raguža. Možete ga pitati i je li treći entitet lokalni nivo. HRS je tu, na webu i FB-u.
Google u problemima
Liberalna stranka Bosne i Hercegovine nema nikakve veze sa Rasimom Kadićem. Znam, ni Google ne vjeruje. LSBiH nije počeo kao SSO-BH, nastavio kao Liberali BiH, da bi potom postao Liberalna stranka BiH, a onda se ujedinio sa Liberalno-bošnjačkom organizacijom i dobio današnje ime (i formu) – LDS. I dok o Rasimu Kadiću na internetu možete naći dovoljno informacija da svo to štivo čitate do izbora u Mostaru 2024, o LSBiH-u nema skoro ništa. Na Facebooku smo ih našli u Goraždu, zadnji put su se oglasili 8. marta (SRETAN 8. MART), možete ih dobiti na broj 038 220 526, stranicu prati 263 ljudi. Prema CIK-ovoj bazi podataka sjedište stranke je na adresi Seada Sofovića Sofe bb, Goražde, a službena mail adresa stranke je liberali.go@bih.net.ba. Demokrati Džebraila Bajramovića nisu jedini Goraždani koji dolaze na izbore u Mostar.
Možda Google o Liberalnoj stranci Bosne i Hercegovine ne zna mnogo, ali o Lijevom krilu i Savezu mladih snaga ne zna ništa. Lijevo krilo je, prma CIK-ovim podacima, registrovano na adresi Pridje bb (Google nije znao locirati adresu), trebali bi se javiti na telefon 066 426 099, a možete im pisati na mail lijevokrilo18@gmail.com. Savez mladih snaga smješten je na adresi Baruthana 63, Sarajevo, moguće ih je kontaktirati putem telefona 061 336 065 ili maila alma.jasarevic.ovstarigrad@gmail.com.
Nezavisni kandidati
Na izborima u Mostaru pojavit će se i osam nezavisnih kandidata. Husein Oručević je politolog, novinar i aktivista mreže Naše društvo, skoro dvadeset godina društvene probleme pokušavao je riješiti djelujući kroz nevladin sektor, sada će pokušati preći na drugu stranu. Iz nevladine sfere u vladu pokušat će preći i ekološki aktivista Marin Bago, koji smatra da bi Mostar mogao imati “mnoge usluge, servise, urbanistički uređen grad, otvoren turistički potencijal, razvijenu kulturu i sport”. Obojica su kandidaturu obrazložili kao “jedini način da se konačno obračunaju s kriminalnim radnjama i korupcijom s kojom se godinama bezuspješno bore kroz građanski aktivizam i nevladin sektor, te da otvore priliku za konačan razvoj grada na svim poljima”. Maja Roso Popovac je arhitektica i profesorica na Građevisnkom fakultetu Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru. Imala je značajnu ulogu u obnovi Starog Mosta, možda se ta rola može proširiti na cijeli grad. Nezavisna kandidatkinja za Gradsko vijeće Mostara je i Amela Kreso, dugogodišnja uposlenica Narodnog pozorišta Mostar. Jedan od motiva zbog kojih se kandidovala je bolje sutra institucija kulture u Mostaru. Damir Kljajo Ćalta, diplomirani agronom i zaštitno lice FB grupe sa više od 6.000 članova, poručuje da će se, ako bude izabran u GV, “najviše truditi oko onoga zašto je školovan, ali će fokus njegovo interesovanja biti komunala”. Nezavisni/neovisni kandidati su i Lamija Karadža, Anida Maksumić i Osman Repeša, ali se o njima, uglavnom, može saznati samo da su kandidati.Predsjednik HDZ-a i predsjednik SDA blokirali su izborni proces u Mostaru 12 godina. Nakon postignutog sporazuma 18. juna ove godine, na relaciji ovih dvaju lidera, a potpomognutog tužbom Irme Baralije Evropskom sudu za ljudska prava protiv BiH, izbori u Mostaru bit će održani 20.decembra ove godine.
