Jelena, radnica u kiosku u Novom Travniku, u srednjoj Bosni i Hercegovini, ima platu od 250 eura. Kako kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE), radi po 12 sati dnevno za ovu platu.
– Političari koji imaju po dvije i po hiljade eura plaću, a ja za 250, nek’ se ovdje mrznem po dvanaest sati – navodi Jelena, komentarišući najavu ministra finansija u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine Vjekoslava Bevande da bi moglo doći do povećanja plata u institucijama Bosne i Hercegovine.
Bevanda je u Generalni sekretarijat Vijeća ministara Bosne i Hercegovine uputio prijedlog Odluke o visini osnovice na platu zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine, te se, kako je RSE potvrđeno u Bevandinom kabinetu, čeka da bude stavljen na dnevni red.
U tom prijedlogu najavljeno je povećanje plata uposlenima u državnim institucijama, od 4,5 posto, a inicirano je, kako je za RSE potvrdila glasnogovornica ministarstva Nataša Krsman, ranijim zahtjevima Sindikata uposlenih u Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO), Saveza sindikata policijskih organa i Nezavisnog sindikata državnih službenika i uposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine.
U državnom sektoru radi oko 23 hiljade uposlenika, a većini su plate u rangu od 350 do 600 eura. Tu spadaju policajci, inspektori, nižerangirani službenici, vojnici.
Kome uvećanja najviše znače?
Ljudi s najmanjim koeficijentom će tek simbolično osjetiti povećanje, jer bi im plate bile veće za 15 do 25 eura.
Za razliku od njih, onima sa platama od nekoliko hiljada eura, džep će biti puniji za više od 150 svaki mjesec. To se odnosi na državne funkcionere kojih, kako se navodi iz Bevandinog kabineta, ima oko stotinu.
Državni parlament broji 57 članova, odnosno 42 u Predstavničkom i 15 u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. U Vijeću ministara Bosne i Hercegovina ima deset ministara i deset zamjenika, a u Predsjedništvu BiH su tri člana.
Od jednog povećanja od 150 eura, kojeg bi dobio državni parlamentarac, koji mjesečno zaradi 3.500 eura, cijeli mjesec živi Hajrudin Šabanović, penzioner iz Goražda.
– Potrošačka je korpa blizu hiljadu eura, pa možete zamisliti. To je naučna fantastika da bi se to moglo objasnit – govori Šabanović za RSE.
Kako preživljavanje u praksi izgleda, Šabanović kaže:
– Supruga mi nije penzioner. Minimalni režijski troškovi su 50- 70 eura, zavisi od toga imate li telefon, zimi ako se grijete na struju, što je u dosta slučajeva, za režijske troškove date više od pola penzije. Kad ovako čovjek priča, ne zna ni kako preživi. Preživi, ali ne zna ni kako.
Dupli poslovi za preživjeti
Cilj povećanja plata uposlenima u institucijama je da ih se uskladi s troškovima života, bar je to tako kazao i prvi čovjek Stranke demokratske akcije, i dopredsjedavajući Doma naroda Bosne i Hercegovine, Bakir Izetbegović.
– Zašto bismo, jedino iz nekih politikantskih rezona, da se nešto pravimo skromni. Ja mislim da je toga dosta! Dakle, svima trebaju biti povećanje plate ako rastu troškovi života, kazao je Izetbegović na konferenciji za novinare u decembru 2019.
(Radio Slobodna Evropa, Interview.ba)
