Inspekcijski nadzor u oblasti zaštite okoliša vrše samo dva inspektora na području cijelog Kantona Sarajevo, iako se glavni grad Bosne i Hercegovine nebrojeno puta našao na prvoj poziciji najzagađenijih gradova svijeta. I dok neki stručnjaci smatraju kako bi broj inspektora trebao biti već, drugi navode da je nužno mijenjati sistem kažnjavanja, a da bi se to desilo Zakon o zaštiti okoliša FBiH iz 2003. godine bi se trebao uskladiti sa istoimenim Zakonom iz 2014. godine, međutim ne postoje nikakvi nagovještaji da bi se to moglo desiti u skorije vrijeme.
Anes Podić iz Eko akcije je za Interview.ba rekao da, osim dva inspektora, kontrolu vrši i oko 60 redara „Park“-a i KJKP „Rad“-a.
–Oni nemaju ovlasti da napišu kaznu, već mogu poput ostalih građana napisati zapisnik i proslijediti inspekciji . Statistike su takve da mali broj i takvih slučaja na kraju bude pretvoren u nekakve kazne – kaže on.
Napominje i da dvoje kantonalnih inspektora, prema izvještajima, napiše „tek 20-ak prekršajnih kazni godišnje gdje je naplaćen novac da ni svoje neto plate ne uspiju da podmire“.
Kaže i kako postoje desetine prijava pravnih osoba u Sarajevu „gdje se lože čvrsta goriva i golim okom je primjetan crni dim i gdje bi se po postojećem, vrlo oskudnom zakonodavstvu i pravnom okviru, mogle izricati kazne, ali očito da inspekcije to ne žele da rade“.
Navodi kako je i sama Vlada KS-a kršila zabrane tokom trajanja epizode „Uzbuna“.
–Imali ste reklamni prilog u vrijeme trajanja „Uzbune“ da Vlada nastavlja sa rušenjem objekata na Prvoj transverzali, nastavili su da rade ono što su zabranili. Vlast ne zanima kakav će zrak biti, inače bi se prvi povinovali vlastitoj odluci da se građevinski radovi ne odvijaju – pojašnjava Podić.
Napomenuo je i kako je u istom periodu u Katoličkom školskom centru nastavljena, ne samo nastava, već i građevinski radovi, odnosno betoniranje.
556 inspekcijskih postupaka
Vildana Brdarić iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove potvrdila je za Interview.ba da samo dva inspektora rade u ovoj oblasti.
–Ovaj broj inspektora je svakako nedovoljan za ovako kompleksnu oblast nadzora. U KUIP- e je za ove poslove planirano četiri izvršioca, a to je minimalan broj koji bi obezbijedio osnovnu pokrivenost ove oblasti inspekcijskim nadzorom– napomenula je.
Pored toga, KUIP-e organizuje timske i obavezne timske preventivne nadzore u kojima učestvuju komunalna inspekcija, urbanističko-građevinska inspekcija, tržno-turistička inspekcija i saobraćajna inspekcija.
Kada je riječ o sektoru kućnih ložišta, zakonska regulativa stavila je pod inspekcijski nadzor Protivpožarna inspekcija MUP-a KS.
Inspektori Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS su tokom januara u oblasti zaštite zraka ( inspekcija zaštite okoliša, komunalna inspekcija, urbanističko-građevinska, tržišno-turistička i saobraćajna inspekcija) pokrenuli 556 inspekcijskih postupaka, te su na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja djelovali izdavanjem 461 upozorenja, a donijeli su i 15 prekršajnih naloga u iznosu od 12.000 KM i osam upravnih mjera-rješenja.
Brdarić napominje da je od 11. januara 2020. godine proglašena epizoda „Uzbuna“ tokom koje su tri inspektorska tima u dvije smjene kontrolisala 398 vozača, te su upozoreni da je tokom trajanje ove epizode zabranjeno kretanje vozila čiji motori imaju normu Euro 3 i manju u zoni A.
Tržišno-turistička inspekcija je tokom inspekcijskih nadzora kontrolisala četiri registrovana subjekta za promet uglja, tokom kojih su izdali šest prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 4.500 KM.
Kantonalna komunalna inspekcija je utvrdila nepravilnosti u ulicama Mostarsko raskršće, gdje je evidentirano paljenje autoguma, te u ulici Branilaca Sarajeva gdje je evidentirano dizanje prašine prilikom izvođenja radova na zgrad, te su pokrenuti postupci nadzora i izdati prekršajni nalozi u iznosu 2.000 KM.
Također je tokom januara izvršena pojačana kontrola čišćenja i održavanja javnih površina –gradilišta kojom je obuhvaćeno 58 lokacija i 57 izvođača, gdje je u jednom slučaju evidentiran prekršaj.
Problem u federalnom Zakonu
A na pitanje koliko broj inspektora bi bio odgovarajući za grad sa svakodnevnim problemima zagađenja, kao što je Sarajevo, Podić odgovara:
– Nije do broja inspektora koliko je do izvjesnosti kazne. Kod nas je sistem napravljen da, ukoliko napravite prekršaj, male su šanse da će kazne biti takva da vas odvrati od budućih prekršaja-.
Navodi da je problem u Zakonu o zaštiti okoliša FBiH iz 2003. godine, koji nalaže maksimalnu kaznu do 10.000 KM. Federalno Ministarstvo okoliša je bilo obavezno uskladiti ga sa Zakonom o prekršajima FBiH iz 2014. godine, za šta su imali rok od šest mjeseci, kako navodi Podić, ali to nikada nisu uradili.
Navodi primjer Mittala.
–Jedne godine su platili svega 6000 KM i naravno da će zagađivati jer ništa ih ne spriječava – kaže.
Podić kaže i da je samo u Sarajevu registrovano oko 150.000 motornih vozila.
–Neka svako od njih zamijeni ulje godišnje. Ta ulja bi se trebala reciklirati, a stopa recikliranja je nula posto. Svo istrošeno motorno ulje se naloži i to je jedan od naših problema, sitnijih. Sistem koji bi štitio okoliš i zrak napravio čistim nema, ni ove ni prošle vlasti se nisu potrudile da ga naprave – zaključio je on.
Brdarić je napomenula da je građanima također omogućeno da vrše prijave direktn , zatim putem dežurnih brojeva telefona, ali i viber telefona i na mail adrese.
–Po svim prijavama pokreću se postupci inspekcijskog nadzora od strane nadležnih inspekcija a po potrebi se formiraju timovi inspektora. Nakon provedenog postupka u skladu sa utvrđenim stanjem poduzimaju se sve odgovarajuće zakonom predviđene mjere a podnosioci zahtjeva obavještavaju o istom. Takođe, KUIP-e pokreće postupke po zahtjevu Vlade, Ministarstava , na osnovu zastupničkih pitanja – pojasnila je.
Poručila je i kako Uprava nastavlja nadzor po službenoj dužnosti vrši intenzivan nadzor nad primjenom Odluke i Plana, a u slučajevima proglašenih epizoda shodno raspoloživim ljudskim resursima vršit će se pojačan nadzor i uvesti dežure.
(Ines Sandžaktarević, Interview.ba)
