Dok se situacija sa brojem oboljelih od virusa COVID-19 značajno usložnjava, KS nema ministra zdravstva, koji bi trebao rukovoditi cjelokupnom situacijom, a prmijer KS Mario Nenadić nedavno je dobio blaži moždani udar. U svemu tome šefica Kriznog štaba Kantona Sarajevo Aida Pilav bila je na godišnjem odmoru. Koliko cjelokupna situacija može uliti povjerenja građanima/kama u ljude koji nas vode razgovarali smo sa specijalistkinjom anesteziologije i reanimatologije prim.dr. Elmom Vukotić. Neke od tema bile su i uspostavljeni COVID-19 putu pacijenata, razlike između izolatorija i COVID bolnica, pritisci na Opću bolnicu, te utjecaji politike na zdravstveni sistem.
PACIJENTI SE LIJEČE U COVID BOLNICAMA: Pacijenti se liječe u bolnicama uz svu adekvatnu opremu: kisik, koji nema na Bjelavama, mnoitornig, lijekove i medicinski kadar. U prostoru studentskog doma, oni mogu samo raditi monitoring, ali nema kisika koji je osnovni kod Korone. Gore su takvi podovi, laminati, koji se ne mogu dezinfikovati.
INTERVIEW.BA: Konačno je definisan „put pacijenata/ica sa simptomima Korone u Kantonu Sarajevo“. Koliko će on biti od pomoći pacijentima/icama?
VUKOTIĆ: Definisan je put kako da se pacijenti javljaju kod svog porodičnog ljekara, u COVID ambulante ili H timovima – gdje se uzimaju brisevi. Praktično, pacijente koji su pozitivni ili sa simptomima upućujemo na Podhrastove, to jeste tercijarni nivo zadravstvene zaštite. Svi pacijenti koji su hitni, sa sekundarnog nivoa, upućuju se u Opću bolnicu, sa ili bez testa, gdje se uzima test. Ako je stanje toliko hitno, govorim sad konkretno za operacionu salu, operacija se radi sa uzetim testom za koji još uvijek nemamo rezultate, prema preporukama Kriznog štaba. U Općoj bolnici postoje izolacijske sobe gdje dolaze hitni pacijenti, tu se uzima bris, ali ako stanje ne može čekati pacijent ide u operacionu salu, uradi se operacija i pacijent se vraća u izolacionu sobu. Ako je pacijent pozitivan, ostaje u izoalciji, ako je negativan, ide u regularno odjeljenje. Svi pacijenti koji trebaju operaciju, koji su sa plućnom simptomatologijom, odnosno imaju upalu poluća i kašalj, šalju se na tercijarni nivo, odnosno KCUS. To je taj COVID put.
INTERVIEW.BA: Šta nam je onda „put pacijenta“ generalno?
VUKOTIĆ: Put pacijenta je definisan u Ministarstvu zdravstva. Ministar zdravstva, direktorica KCUS-a, bivši direktor Opće bolnice, šefica Kriznog štaba KS i drugi su potpisali taj put pacijenata koji je prije bio nezakonit i nakaradan. Opća bolnica je tada ponedjeljkom i petkom primala hitne pacijente, a KCUS drugim danima. Jedino dobro što je uvedeno u zakonske okvire jeste da urgentni centri budu otvoreni 24/7. Čak je i ta podjela na sekundarni i tercijarni nivo nakaradna, a sad ima neki sekundarni B, koji ne postoji. Vi nikad ne znate kad će neko iz tog sekundarnog preći na tercijarni nivo, tako da to nije referentni put. Treba se izvršiti ravnomjerna raspodjela na sve zdravstvene ustanove u KS da se konačno zdravstvo podigne iz pepela.
INTERVIEW.BA: Situacija se usložnjava kada je u pitanju Kanton Sarajevo, imamo određene izolatorije koji postoje, ali nisu u funkciji, dok predstavnici/ice naše vlasti druge predlažu…Kako uopće možemo biti sigurni da ćemo dobiti adekvatan tretman u slučaju potrebe?
VUKOTIĆ: Svi pacijenti koji su Korona oboljeli se liječe u COVID bolnicama, odnosno na infektivnim klinikama, u okviru kojih obično postoje izolatoriji, gdje se ljudi ne liječe, nego su pod nadzorom. Primjer izolatorija su bile Bjelave na početku pandemije kada su naši ljudi ili stranci dolazili iz nekih trećih zemalja, pa su bili u karantenu, odnosno izolatoriju 14 ili 28 dana kako bismo vidjeli hoće li se razviti simptomi ovog virusa. Pacijenti se jedino u bolnicama mogu liječiti, Bjelave nisu tip bolnice, to je studentski centar, koji nema po zakonu sve elemente bolnice. Međutim, u zaključku Kriznog štaba KS napisano je da su pacijenti i u izolaciji i da se liječe. Pacijenti se liječe u bolnicama uz svu adekvatnu opremu: kisik, koji nema na Bjelavama, mnoitornig, lijekove i medicinski kadar. U prostoru studentskog doma, oni mogu samo raditi monitoring, ali nema kisika koji je osnovni kod Korone. Gore su takvi podovi, laminati, koji se ne mogu dezinfikovati. Pacijenti se ne mogu liječiti u studentskom domu, to nema nigdje u okruženje, ali i na svijetu. S druge strane, pričaju o nekom prijemu medicinskih radnika sa biroa. Šta će ti ljudi koji nemaju apsolutno iskustva?
INTERVIEW.BA: Premijer KS je imao moždani udar, glavna odgovorna Kriznog štaba u KS je bila na godišnjem odmoru, dok nemamo ministra zdravstva. Koliko ova cjelokupna situacija može uliti povjerenje u ljude koji nas vode?
VUKOTIĆ: Ljudi su nepovjerljivi i praktično u panici kad čuju izvještaje iz medija. Na društvenim medijima diskutuje svako, ko ima ili nema znanje o Korona virusu. Mislim da je premijer dobro i da će se vratiti na posao, vratila se i šefica Kriznog štaba KS. Neozbiljno je i hitno se morao imenovati ministar zdravstva jer je on odgovoran. Krizni štab može preporučiti mjere, ali ministar je odgovoran, tako da je malo neozbiljno što nije imenovan.
INTERVIEW.BA: Koliki se u ovom trenutku vrši pritisak na Opću bolnicu kada su u pitanju oboljeli od virusa COVID-19, s obzirom na činjenicu, da je već ranije saopćenjem poslana jasna poruka iz Opće bolnice da nije ni po kapacitetima, a ni zakonskim okvirima isto što i KCUS?
VUKOTIĆ: Opća bolnica je preuzela na sebe oko 85 posto elektivnih slučajeva na području KS. Radi sve hitne operacije, elektivni program, odnosno zakazane programe, sve preglede, porode i COVID pozitivnih i negativnih trudnica, te ima izolacijske sobe. Opća bolnica ne može prihvatiti sve na sebe. Participirat ćemo u zakonskim okvirima onako kako odluči ministar zdravlja, premijer, Krizni štab KS, ali Opća bolnica ne može preuzeti sve operacije, osim tercijarnih, sve hitne slučajeve i COVID pacijente. Toliko je postojećih kapaciteta na KCUSU-u. U pandemiji svi zdravstveni kapaciteti se trebaju staviti u funkciju za liječenje ljudi koji plaćaju svoje zdravstveno osiguranje. To nisu kreveti Opće bolnice ili KCUS-a, nego ljudi, građana, koji plaćaju zdravstveno osiguranje.
INTERVIEW.BA: Jesu li popunjeni kapaciteti u Kantonu Sarajevo?
VUKOTIĆ: Treba se napraviti dobra organizacija i tek onda se može naći neki sekundarni nivo, može se napraviti neka bolnica, ako zatreba. U KS postoji 13 zdravstvenih ustanova. Naredba federalnog ministra je tek kada se popune svi kapaciteti da se onda može raspravljati o dodatnim smještajima. Opća bolnica ne može kapacitirati, mi imamo 313 kreveta i sve radimo, KCUS ima 1400 kreveta. Treba vidjeti kolika je popunjenost ne računajući COVID bolnicu Podhrastove.
INTERVIEW.BA: Kakvu nam poruku šalju brojni propusti koji se dešavaju. Da li BiH adekvatno odgovara na pandemiju Korona virusa?
VUKOTIĆ: U Kantonu Sarajevo i sami vidite da je problem, ali sve to zavisi od kantona do kantona, to vam je država u državi. Vidimo da je Zenica dobro odgovorila, Tuzla se odlično organizirala, imaju COVID bolnicu i respiracijski centar. U COVID bolnici se liječe srednje teški pacijenti, a u respiracijskom centaru su pacijenti koji zahtijevaju ventilaciju.
INTERVIEW.BA: S obzirom na cjelokupnu situaciju, promjene, novitete, naredbe, da li i zdravstvenim radnicima treba put za postupanje, nešto slično „putu pacijenata“?
VUKOTIĆ: Mi radimo svoj posao bez politike i prema Hipokratovoj zakletvi, ali nama nameću pravila iz ministarstva, vlade i kriznih štabova. Hoćemo da radimo, međutim, jako je teško u neorganizovanom sistemu. Nametnute su nam neke stvare koje nisu u skladu sa medicinskom doktrinom. Mi imamo dobre doktore, dobro medicinsko osoblje, koje se jako dobro snalazi u sistemu kad odu vani, tamo su savršeni, ali nama u BiH nedostaje jasan sistem.
INTERVIEW.BA: Šta građani/ke mogu učiniti kako bi zaštitili/e sebe i svoje najmilije, ali i olakšale našim zdravstvenim radnicima?
VUKOTIĆ: Prvo građani trebaju da se drže propisa mjera kriznih štabova, odnosno SZO, a to podrazumijeva da nose maske, rukavice, drže distancu i da se ne okupljaju na velikim skupovima, jer je dokazano da se tako mogu zaštiti od Korone. Građani pune zdravstveni fond i morali bi imati tu svijest da utječu sa ljekarima na cjelokupan nivo zdravstvene zaštite.
