Džemal Murga je do penzionisanja radio kao inspektor Odjeljenja za borbu protiv narkomanije MUP-a Kantona Sarajevo. Grupa „Zabranjeno pušenje“ pjesmu “Murga drot” objavila je 1987. godine na albumu “Pozdrav iz zemlje Safari” koja je posvećena upravo njemu. On za Interview.ba govori o zloupotrebi psihoaktivnih supstanci prije, ali i danas, te o tome kako roditelji zadnji saznaju da im se dijete drogira.
BISERI KOJI SU PALI U BLATO “Uvijek sam više svog vremena posvećivao u prevenciji pomoći tim momcima. Ti momci su, kako je rekla časna sestra Elvira, biseri koji su pali u blato. Pa daj, izvadimo i operimo ih. Tako sam ja shvatio svoj posao, da pomognemo. Nije nikakav fol.”
INTERVIEW.BA: Pretpostavljamo da znate da ste Vi opjevani u poznatoj pjesmi grupe „Zabranjeno pušenje“ – Murga drot, dakle kažu da niste bili običan policajac/inspektor, možete li se sjetiti prvih radnih dana u tadašnjoj miliciji, je li tada bilo mnoge droge na sarajevskim ulicama?
MURGA: Prije rata nije bilo velike zloupotrebe droga. Tada smo u Sarajevu imali otprilike 25 registriranih ovisnika (danas oko 1250 registriranih). To je bilo beznačajno i znalo se napamet i ko su i šta su. Neki su i danas živi, uspješno su se „skinuli“. Mada je teško. Mogućnost skidanja sa droge je 4 do 5 %. Strašan problem. Ima ih koji su uspjeli voljom, nekim terapijama. Nekoliko ih ušlo u vjeru i potpuno su se udaljili od zloupotrebe droga. U to vrijeme Odjel za droge nije bio nešto popularan. Da nije bilo „Bijelog dugmeta“ i Ipeta Ivandića sa hašišom, ne bi se ni znalo za sarajevsku narko scenu. Upravo sjedimo u blizini glavnog centra gdje se odvijala ta zloupotreba, u Domu mladih, u „Kaktusu.“ Tu su se, uglavnom, sastajali đankiji, narkomani i narkofili.
INTERVIEW.BA: Da li ste se upoznali sa muzičarima iz grupe Zabranjeno pušenje?
MURGA: Nedavno me je jedna televizija pozvala u goste. Da sam znao šta će biti, pripremio bi se da napravim pravu scenu, da ponesem rizle za motanje trave i malo duvana da prospem. Naime, ubacili su me na scenu, „Zabranjeno pušenje“ svira i pjeva „Murga nije običan drot“ i ja prilazim Seji Sexonu… Da sam imao rizlu ja bi je izvadio fol iz džepa: „Šta ti je ovo?“ Malo bi ga trzn’o. Rekao sam, bolan Sejo, što me ti nisi nazvao? Znao sam i Neleta Karajlića, pozdravljali smo se, bili smo raja i stanovao sam 20-tak godina na Skenderiji. Ono „Zabranjeno pušenje“ meni je bilo bolje. Čak je bio i onaj što je ukrao autobus iz pjesme, Žuga – jedva sam ga prepoznao. To je bilo prije 30 godina.
INTERVIEW.BA: Kakve su to bili Vaše metode, jeste li bili dobri ili loši policajac, odnosno kako je to variralo?
MURGA: Imali smo autoritet u odnosu na današnju policiju i to je strašna razlika. Nas kad vide, bježe u drugu ulicu. Danas, pljuje, kašlje, ismijava; „Halo papak!“ „Uniforma!“ Sasvim drugačiji su odnosi. Prije su se ljudi bojali policije. Jednom sam zamahnuo jednog on se spucao u ormar u kancelariji, provalio vrata, urinirao itd. Bilo je toga, ali nije to bila neka tuča. Naročito ovdje u „Kaktusu“ smo dosta radili. Obično je tada bio hašiš. Uvijek sam više svog vremena posvećivao u prevenciji, pokušavao sam pomoći tim momcima. Ti momci su, kako je rekla časna sestra Elvira, biseri koji su pali u blato. Pa daj, izvadimo i operimo ih. Tako sam ja shvatio svoj posao, da pomognem. Nije ovo fol, zaista. Angažovao sam se, našao sam zemlju u Kešeljima gdje je komuna, obezbijedio sam sam novac da se adaptira Centar za metadon, bio sam predsjednik UO Zavoda za bolesti ovisnosti u KS, bio sam član svih stručnih savjeta Vlade KS od rata do prije par godina.
INTERVIEW.BA: Nerijetko ste znali naći i u ulozi savjetnika roditeljima djece koji su zaglibili u svijet narkotika, kakve ste metode u tom slučaju primjenjivali?
MURGA: U stručnom savjetu Vlade KS imali smo na stotine edukacija u školama za roditelje, nastavnike i učenike. Za svaku od tih grupa imali smo posebne programe. Zahvaljujući doktoru Bori Đukanoviću, pokojnom neuropsihijatru, koji je sa nama često išao u Opštinu Novi Grad, napravili smo fantastičnu metodu. Jedan kratki uvod zašto mladi uzimaju drogu, kako ih prepoznati, kome se obratiti… Educirali smo, i to je poenta prevencija. Izgleda da danas građani nisu svjesni problema. Čak i u one nargile pomalo stavljaju trave i hašiša, i to je glupost. Iznenađen sam koliko roditelji malo znaju oko droge, skoro ništa. I onda mi je bilo jasno zašto roditelji zadnji saznaju da se dijete drogira bez obzira na njegovo ponašanje.
INTERVIEW.BA: Koliko se toga promijenilo do danas? Kako gledate na današnju generaciju policajaca, šta mislite da li im je lakše u odnosu na 80-te godine?
MURGA: Nije im uopšte lakše. Sam taj pojam autoriteta policajca je toliko izmijenjen. Prije kad vide policajca, ili mene kad vide, pet dana ne prolaze tom ulicom. Bojali su se ljudi policajca i inspektora. Danas, vidite pucaju na policajca, tuku se s policajcima, ismijavaju policajce. Ogromna je razlika. Treba pod hitno uraditi nešto na tome da se vrati autoritet policajca.
INTERVIEW.BA: Mnoge države u Evropi, pa i u regionu su legalizovale marihuanu (u medicisnke svrhe), kakav je Vaš stav o tome, da li bi bilo općenito manje „belaja“ u bh. društvu?
MURGA: Slovenija već ima i tablete koje sadrže Tetra Hydro Cannabinol (THC) i koje se koriste kod raznih bolesti. Ovdje u Sarajevu i BiH se ilegalno prodaje ulje kanabisa. To je čisti koncentrat THC-a i veoma je jako. Razgovarao sam sa nekim pacijentima koji to uzimaju, oko 200 KM je jedan centilitar (1 cl). Zašto ne bismo proizvode THC-a držali na istoj listi u istom ormariću gdje se drži morfin, kodein, metadon i druge psihoaktivne supstance. Nekada sam kontrolisao zdravstvene ustanove, evidenciju i upotrebu psihoaktivnih supstanci na klinikama, na odjeljenjima. Bilo je zloupotreba, ali su se oni razduživali na mrtvom pacijentu. I u ratu je bilo zloupotrebe psihoaktivnih supstanci sa liste opojnih droga. Kod karcinoma pluća vidim u Sarajevu uzimaju kanabis, garantujem da neće izliječiti karcinom, ali hoće olakšati bolove. I druge psihoaktivne supstance se uzimaju da olakšaju bolove kod teških bolesnika. Ne da izliječe, nego da smanje bol. Treba legalizirati kanabis u zdravstvene svrhe, to nije džoint, to nije drogiranje, to nije puštanje droge – „ izvolite narode drogirajte se!“ NE!
INTERVIEW.BA: Rekli ste u jednom drugom mediju da nije tajna da i u policiji rade osobe koje „uživaju“ marihuanu?
MURGA: Prije par godina sam zamolio tadašnjeg komesara na osnovu našeg Zakona o unutrašnjim poslovima gdje smo imali pravo da testiramo policajce na alkohol i drogu. Za početak sam testirao trojicu policajaca koji su bili prilično sumnjivi (izgled očiju, ponašanje itd.). Prvi je bio pozitivan na heroin i kanabis, drugi na travu marihuanu, i treći je bio čist. I mediji su objavili tako senzacionalno da su mene zvale neke televizijske kuće iz Crne Gore i Slovenije da dođu i naprave sa mnom intervju. Naslov u novinama je bio: „Čak 66 posto testiranih policajaca u Sarajevu pozitivno na drogu!“ To nije ništa laž, jer procentualno 66 je dva od tri policajca koja sam testirao. Novinar nije slagao, ali posao novinara je bio da napravi senzaciju od ničega. I danas znam neke policajce koji se drogiraju. Međutim, koga to interesuje. Testirao sam, imaju dokazi da se i u policiji drogiraju.
INTERVIEW.BA: Ne slažete se sa informacijom Ministarstva sigurnosti BiH da našu zemlju krijumčarenje heroina zaobilazi zbog loše putne infrastrukture?
MURGA: BiH je dio balkanske rute. Južni tok – Turska, Kosovo, Crna Gora, Istočna Hercegovina, Stolac, Mostar, jedan pravac vodi prema Sarajevu jedan prema Hrvatskoj. Kroz čitavu BiH prolaze i autobusi,kamioni, šleperi, privatna vozila… Međunarodne institucije su dokazale da kroz BiH imaju ta dva toka Južni i Sjeverni krak. Kroz čitavu BiH prolazi droga. Ostao sam zapanjen, prije par mjeseci u Zenici je policija, što ovom prilikom želim da im čestitam, ali izgleda greškom, otkrila stotinu kilograma heroina. Ovdje se pravi cirkus oko paketića trave. Mediji objave da je kod nekoga pronađen paketić heroina, da je taj zadržan 24 sata,a 100 kg heroina što je tona droge kad se izmiska sa supstancama. Ja još nisam čuo da je neko kriv. Nbi vozač, ni pošiljalac. Zašto se šuti, zašto je prekriveno velom tajne?
