O napretku ili pak stagnaciji BiH na putu ka Evropi, domaći političari danas nisu raspravljali, iako su trebali. Sjednica Parlamenta BiH je prekinuta jer se ministri nisu pojavili. Govori li to o posvećenosti domaćih lidera evropskom putu naše zemlje i samim tim dobrobiti bh. građana? Stručnjaci smatraju da govori. Regionalni urednik BIRN-a i politički analitičar Srećko Latal za Interview.ba govori o reformskoj agendi, izbornom zakonodavstvu i ekonomskim reformama.
OVOJ ZEMLJI TREBA ČAROBNI ŠTAPIĆ „Nije mi jasno da političari pet mjeseci do izbora dopuštaju da se ovakva situacija nastavlja i ne pokazuju nikakve posebne znakove zabrinutosti za mogućnost urušavanja sistema, što će se desiti, ako uđemo u izbore bez riješenog pitanja Izbornog zakona.“
INTERVIEW.BA: Hitna sjednica Parlamenta BiH na kojoj se trebalo raspravljati o Izvještaju EK je prekinuta, a brojni zastupnici negodovali su što na današnjoj sjednici nisu prisustvovali predsjedavajući Vijeća ministara BiH i državni ministri, ističući kako nemaju kome postaviti pitanja s obzirom na to da se ovaj izvještaj odnosio na ministarstva. Kako komentarišete nedolazak na današnju sjednicu, da li je to bijeg od problema?
LATAL: Mislim da je sve ovo što vidimo posljednjih mjeseci jedna politička šarada u koju su duboko uključene manje-više sve političke stranke zbog predizborne kampanje. Šta god da se danas dešavalo u Parlamentu BiH, po mom mišljenju nije ništa novo, niti bitno drugačije od onoga što se dašavalo u zadnje tri godine i ono što će se dešavati u narednih godinu dana.
INTERVIEW.BA: U Privremenom izvještaju Evropske komisije o napretku BiH navodi se da je izborno zakonodavstvo u BiH potrebno pod hitno mijenjati. Da li mislite da će se nešto promijeniti do izbora 2018. godine? Može li se u ovih nekoliko mjeseci uraditi ono oko čega dogovora nema godinama?
LATAL: Pitanje Izbornog zakona je doista komplikovano, a čini mi se da ga političke stranke sve više neozbiljno shvataju. Jedan od najvećih problema Izbornog zakona odnosi se na apelaciju Bože Ljubića i situacije gdje ovaj zakon nema prave mehanizme za izbor Doma naroda Parlamenta FBiH. Nije mi jasno da političari pet mjeseci do izbora dopuštaju da se ovakva situacija nastavlja i ne pokazuju nikakve posebne znakove zabrinutosti za mogućnost urušavanja sistema, što će se desiti, ako uđemo u izbore bez riješenog pitanja Izbornog zakona. Osim toga imamo i drugo pitanje, kao što je prijedlog izmjena Zakona o uvođenju elektronskog glasanja, gdje moram da kažem da se još više povećava opća konfuzija u vezi sa Izbornim zakonom, jer je neupitno da elektronsko glasanje može biti jedna dobra opcija, koja može riješiti određene probleme trenutnog izbornog sistema u BiH. Međutim, s druge strane, uvođenje tog sistema četiri-pet mjeseci prije izbora, kada nećemo biti u stanju da završimo ni tendersku proceduru za nabavku nove opreme, a kamoli da je instaliramo i testiramo, pokazuje jednu neozbiljnost bh. političara koji se za to zalažu. Može se desiti da uđemo u izbore koji bi se nominalno trebali održati elektronski, a nemamo sistema koji može to da uradi. Onda se postavlja pitanje, po kom sistemu i Izbornom zakonu će se izbori održati? Važno je spomenuti i sve veće napade na Izbornu komisiju. Bez obzira na činjenicu što ima dosta problema u svom funkcionisanju, ali pokušati mijenjati ovu komisiju četiri-pet mjeseci prije izbora je apsolutno nejasna inicijativa, koja može rezultirati s još većim nejasnoćama, te s urušavanjem ionako problematičnog izbornog sistema.
INTERVIEW.BA: Na usvajanje zakona proisteklih iz Reformske agende negativno su utjecale tenzije između koalicionih stranaka, što je dovelo do usporavanja tempa. Koliko je neusvajanje reformi utjecalo na građane BiH i koliko je izgledno da će se pronaći rješenje ovog problema?
LATAL: Kompletna priča oko Reformske agende je od samog početka prebačena na nivo teorije, a nije uzeta u obzir ni praksa, niti realna situacija i potrebe društva. Nisu bili uključeni na pravi način svi bitniji segmenti lokalne zajednice, što je samo doprinijelo jednoj propasti te Reformske agende, koja se trenutno nalazi nigdje! Problem je negdje na relaciji između lokalnih lidera, koji snose najveću odgovornost, ali mislim da i međunarodna zajednica, naročito EU, snosi dio odgovornosti. Međutim, opet je ovo BiH, naša država i mi smo ti koji mogu odlučiti da li ćemo, i u kakvoj ćemo državi živjeti.
INTERVIEW.BA: Šta je s ekonmskim reformama koje bi donijele dobrobit građanima? Kada mislite da će se političari BiH početi baviti ovim problemima?
LATAL: Vidimo rastuće etničke i lične tenzije između vladajućih političara, a upravo da bi se izbjegle ozbiljnije ekonomske ili socijalne reforme. Ove reforme nisu popularne i ne doprinose lakim pobjedama na izborima. One podrazumijevaju da se kontrolišu penzije, socijalna primanja, da se riješe ekonomski i finansijski tokovi u državi što političkim strankama očigledno nije u interesu. Mogao bih reći da se to odnosi na sve političke stranke zato što smo vidjeli slične probleme i u prošlom mandatu nakon izbora 2010. godine kada su stranke ljevice odustale od vlastitog fokusa. Na izborima 2014. kada su stranke iz tadašnje vladajuće koalicije preuzele identičan plan i program ekonomskih i socijalnih reformi i također odustali od njih.
Čini se da su, barem što se toga tiče, maske pale i da se i u ovoj predizbornoj kampanji više nijedna stranka ne trudi da ozbiljno govori o ekonomskim i socijalnim reformama. Većina političkog dijaloga svodi se na upiranje prstom jednih u druge i optuživanje za krađe i izdaju nacionalnih interesa. Teško da s ovakvom političkom scenom, medijima i civilnim društvom možemo očekivati išta bolje.
INTERVIEW.BA: Jedna od preporuka iz Izvještaja je i da se stvori jedinstven ekonomski prostor u cilju podsticanja investicija. Gdje smo na tom putu?
LATAL: Nigdje. Mi nismo nigdje na tom putu jer se političke stranke fokusiraju na lične i partijske interese. Korupcija je sve prisutnija u društvu i jednostavno ozbiljne ekonomske i socijalne reforme ne mogu doći do izražaja u takvom jednom sistemu.
