Šta će donijeti nove akcize građanima BiH? Prema ocjeni prof. Adise Omerbegović-Arapović, prorektorice na Internacionalnom Univerzitetu Burch u Sarajevu, to će biti sistematsko povećanje cijena osnovnih životnih namirnica. Pored ovoga, nijedan od entiteta nema razloga za trijumf jer je životni standard, uprkos razlikama u veličini ekonomija, izuzetno nizak. A od masovnog odlaska stanovništva u inozemstvo ne možemo očekivati ništa dobro – osim da možda jednog dana, od ljudi koji su finansijski nezavisni, stigne željno očekivana politička promjena. Iz prostog razloga – uvjetovana visinom dotacija dijaspore.
ZAJEDNO PLOVIMO ILI ZAJEDNO TONEMO “Stanje duga i parametri zaduženosti po glavi stanovnika su bolji u FBiH i to je dokaz da je RS u mnogo goroj fiskalnoj poziciji usljed većeg debalansa javne potrošnje i javnih prihoda. RS se brže zadužuje i ima duplo veću zaduženost po glavi stanovnika u odnosu na FBiH. Količina prikupljenih indirektnih poreza se koristi kao indikator boljeg stanja ekonomije FBiH, ali je ona odraz veličine ekonomije FBiH, a ne nužno brže rastuće ekonomije, što gore navedene statistike jasno pokazuju. Dakle, slika nije crno-bijela i nema se razloga za trijumfovanje niti u FBiH niti u RS. Ova zemlja je jedan brod, pa zajedno plovimo ili zajedno tonemo”.
INTERVIEW.BA: U fokusu politike Vlade Federacije već duži period je tzv. Reformska agenda. Gledajući u generalnim okvirima, šta vidite da je dosadašnji konkretan rezultat?
OMERBEGOVIĆ-ARAPOVIĆ: Rezultat može biti pozitivan i negativan, a neka svako protumači šta je od ovoga što su spomenuti pozitivno a šta negativno. U generalnim okvirima konkretni rezultati Reformske agende su: tzv. budžetski balans u Federaciji BiH je u suficitu, ali zbog tereta duga Vlada se i dalje mora zaduživati dodatno da bi servisirala dug. Nadalje, donijeli su novi Zakon o radu, ali ne znam s kojim efektom. Zaposlili su nekoliko hiljada ljudi u privredi dajući im plate iz budžeta. Prodali su vlasnički udio Vlade FBiH u dvije profitabilne kompanije: Bosnalijeku i Fabrici duhana Sarajevo, a od tog novca dali plate ovim novim budžetskim korisnicima. Zaustavljene su javne investicije u infrastrukturu, jer su uslovljene kreditima i novim poreskim opterećenjima tj. akcizama. Sve drugo čime se neko hvali, može a ne mora, imati veze s radom vlada i Reformskom agendom.
INTERVIEW.BA: Na nivou BiH traje borba za povećanje akciza. Njihovom usvajanjem automatski očekujemo povećanje cijena i osnovnih životnih namirnica. Kakav efekat Vi očekujete ako budu povećane?
OMERBEGOVIĆ-ARAPOVIĆ: Dodatni porez može pasti na leđa građana – ako poskupe dobra tj. proizvodi ili usluge, ili na leđa firmi – ako cijene ostanu iste, a firme realizuju manju dobit. Ishod isključivo zavisi od toga kolika je potražnja i ponuda proizvoda ili usluga, u koji gorivo ulazi kao trošak. Osnovne životne namirnice imaju potražnju koja je relativno neosjetljiva na promjenu cijene, te možemo očekivati da će proizvođači teret povećanja njihovih toškova prebaciti na krajnjeg kupca, to jeste građane.
Dakle, očekujem da povećanje akciza preraste u sistemsko povećanje cijena osnovnih životnih namirnica, a time i ukupnih troškova života. Pod uslovom da nove akcize u predloženom obliku prođu kroz Parlament BiH.
INTERVIEW.BA: No, bar Vlada Federacije se pohvalila budžetskim suficitom. Vi ste suštinski kritikovali njihovo preuranjeno slavlje. Je li federalni budžet baš u tako dobrom stanju ako se s druge strane vlada i dalje zadužuje?
OMERBEGOVIĆ-ARAPOVIĆ: FBiH je osvarila suficit, čiji iznos je sporan zbog računovodstvene akrobatike i izvještaja državne revizije. Prema podacima Centralne banke, suficit FBiH je na kraju 2016. godine iznosio 384 miliona KM, I to uzimajući u obzir sve nivoe vlasti, javne fondove i sl. To znači da je javna potrošnja bila manja od prihoda. Vlada se dodatno zadužuje jer to što uštedi na javnoj potrošnji u odnosu na prihode nije dovoljno da servisira dug, pa je zaduženje jedini način da plaćaju svoje obaveze . Građani trpe kroz lošije javne usluge i manjih javnih ulaganja jer se sve više novca prikupljenog putem poreza mora koristiti za otplatu javnog duga.
INTERVIEW.BA: Stanje u Republici Srpskoj čini se još haotičnijim sa ogromnom budžetskom dubiozom. Prema Vašoj ocjeni, kakve instrumente ima entitetska vlada da stabilizira situaciju gledajući na aktuelnu politiku opstrukcija?
OMERBEGOVIĆ-ARAPOVIĆ: Saniranje situacije u javnim finansijama u RS-u prije svega određeno je kontrolom trošenja javnog novca tj. fiskalnom politikom. Entitetska vlada ima sve poluge da upravlja ovom politikom na entitetskom nivou. “Političke opstrukcije” stvaraju poremećaj i baziraju se na optužbama vezanim za nepotizam, klijentelizam i korupciju. Istina je da kada izaberete vladavinu zakona u isto vrijeme i vladajuće elite i oni koji je opstuiraju jednako propadaju ukoliko rade za partikularni interes. U trenutnom kontekstu, gdje vladavina zakona nije iznad svega, politička opstrukcija je i potencijalni blagoslov jer bi bez iste oni koji imaju poluge moći još lakše isisavali javni novac za svoje partikularne interese. Uspostavljanjem vladavine zakona i vladajuće elite i politike opstrukcija, čitaj opozicija, koje su same sebi cilj propadaju vrlo brzo. I jednih i drugih ćemo se lišiti istovremeno kada izaberemo i uspostavimo vladavinu zakona iznad vladavine ljudi.
INTERVIEW.BA: Je li stanje u Federaciji bolje nego u Republici Srpskoj gledajući na prvom mjestu ekonomske parametre i aktivnosti?
OMERBEGOVIĆ-ARAPOVIĆ: Postoje razni pokazatelji koji stavljaju jedan entitet ispred drugog, kako kome odgovora. Vrijednost ukupne industrijske proizvodnje na polovini 2017. iznosi 6 milijardi KM u RS-u, a 9 milijardi u FBiH, dok je taj iznos u 2015. godini iznosio 5 milijardi KM u RS-u, a 8 milijardi u FBiH. Dakle, industrijska proizvodnja je u periodu između 2015. i 2017. godine porasla za 22% u RS-u a 15% u FBiH. Za prvih šest mjeseci 2017. godine vrijednost industrijske proizvodnje je porasla za 1000 miliona u RS-u dok je u FBiH taj rast za 700 miliona KM. FBiH dakle nema bolju izvedbu po ovom parametru. Duplo veća ekonomija FBiH, kada je vrijednost industrijske proizvodnje u pitanju, zahtijevala bi da FBiH ima iznos od 12 milijardi KM u odnosu na 6 milijardi ostvarenih u RS-u.
Životni standard mjeren prosječnom plaćom i cijenom potrošačke korpe nije se značajno mijenjao u protekle tri godine i razlike između entiteta su u okviru 5% kada su ove kategorije u pitanju.
RS je u boljoj poziciji kada je broj nezaposlenih radno sposobnih osoba u pitanju, jer je evidenciona stopa nezaposlenosti značajno veća u FBiH (44%), u odnosu na RS (32%). Stanje duga i parametri zaduženosti po glavi stanovnika su bolji u FBiH i to je dokaz da je RS u mnogo goroj fiskalnoj poziciji usljed većeg debalansa javne potrošnje i javnih prihoda. RS se brže zadužuje i ima duplo veću zaduženost po glavi stanovnika u odnosu na FBiH. Količina prikupljenih indirektnih poreza se koristi kao indikator boljeg stanja ekonomije FBiH, ali je ona odraz veličine ekonomije FBiH, a ne nužno brže rastuće ekonomije, što gore navedene statistike jasno pokazuju. Dakle, slika nije crno-bijela i nema se razloga za trijumfovanje niti u FBiH, niti u RS. Ova zemlja je jedan brod, pa zajedno plovimo ili zajedno tonemo.
INTERVIEW.BA: Kakav utjecaj odlaska stanovništva iz zemlje možemo očekivati na ukupan društveni razvoj?
OMERBEGOVIĆ-ARAPOVIĆ: Krajnje negativan. Manje resursa, uključujući ljudske resurse, znači manju sposobnost za ekonomsku aktivnost tj. za kreiranje BDP-a. Onima koji svakako ne rade na tome da se naš potencijalni BDP poboljša ulaganjem u kapitalnu osnovu nacionalne ekonomije, uključujući ljudski kapital, ovo ne smeta.
Međutim, ima i onih koji likuju nad ovim trendom, jer nam odlazi aktivna populacija koja je možda najglasniji dio društva, koji bi se mogao pobuniti protiv loših politika. Ali, šta kada se vrlo brzo nađu pred snagom ljudi koji su finansijski nezavisni i izvana odlučuju o sudbini ove zemlje?
Možda će to biti pozitivan uticaj dijaspore, jer ga već sada, iako na vrlo pasivan način, osjetimo kroz milijarde dotacija. Nadam se da će barem dugoročno njihova uloga sufinansiranja naše socijalne krize prerasti u pozitivnu političku snagu i pokretača promjena i razvoja naše zemlje.
INTERVIEW.BA: Vi direktno radite sa mladima, prorektorica ste na Internacionalnom Burch Univerzitetu u Sarajevu. Ali ste odnedavno i u političkim vodama jer ste izabrani za potpredsjednicu SBB-a. Zbog čega ste ušli u politiku i šta dobijate time?
OMERBEGOVIĆ-ARAPOVIĆ: U politiku sam ušla zbog toga što duže vrijeme osjećam da oni koji odlučuju o našim sudbinama itekako profitiraju od toga što bolji od njih ostaju izvan politike, jer istu vide kao prljavu i izuzetu od bilo kakvih ideala i viših principa. Vjerujem da su ljudi Božiji namjesnici na zemlji, te da je i istinska vjera na testu ako svojom zemljom upravljamo na ovako loš način i ako nismo u stanju podnijeti vlastitu žrtvu za bolje društvo.
Vječite principe pravednosti, poštenog rada, meritornosti, zabrane krađe i varanja, u našem društvu srozali su oni koji se zaklinju da rade za narod i da štite vjeru. Pravi državnici bi do sada od svoje nacije, svog naroda i građana napravili ponosne i dostojansvene ljude, pravedno društvo i prosperitet u svakom pogledu, uključujući ekonomski. Mi državnike tek trebamo napraviti. Ne dobijam ništa ulaskom u politiku u materijalnom smislu i želim ostati jednako čista kada jednog dana budem izlazila iz politike. Ukoliko budem nagrađena nekim javnim poslom, to će biti zakonito i transparentno.
INTERVIEW.BA: Izabrani ste i za članicu Upravnog odbora Nezavisnog operatora sistema koji se bavi nadzorom nad tokovima električne energije u BiH. Zamjera Vam se da ste tu došli zbog političkih veza. Šta kažete na to?
OMERBEGOVIĆ-ARAPOVIĆ: Ne, potpuno netačno. Nisam članica Upravnog odbora NOS-a niti ću to biti.
Bila sam predložena od strane Vlade FBiH za članstvo u Upravnom odboru NOS-a i to na prijedlog SBB-a, što se nije realizovalo. Nisam se prijavila na raspisani konkurs jer se to kosi s mojom stranačkom funkcijom. Nije zakonito istovremeno biti u organu stranke i upravnom odboru javne kompanije.
Dakle, nema tajnih političkih veza koje trebam objašnjavati, nisam ni na kakvoj poziciji od koje imam naknadu iz budžeta i tako će ostati do izbora. Želim se na veoma transparentan način, kao potpredsjednica SBB-a, baviti javnim politikama, promišljati bolja rješenja za ovu zemlju i pridobijati ljude za to.
INTERVIEW.BA: U medijima i široj javnosti važite za veliku i nezavisnu kritičarku politike aktuelnih vlasti. Samim ulaskom u politiku, hoće li se to izgubiti? Hoćete li moći tako oštro kritikovati i poteze SBB-ovih kadrova?
OMERBEGOVIĆ-ARAPOVIĆ: Moj profesionalni integritet bio je osnov za moj javni angažman koji je, između ostalog, kako kažete, bio često kritičan prema aktuelnim vlastima i njihovim potezima. Moj ulazak u politiku podudara se s potrebom da se napravi politička većina koja će vladati na drugim principima od onih koji su ovu zemlju uništavali prethodne dvije dekade. Izbaciti partikularni interes iz javnih poslova i iskorijeniti korupciju iz svih pora ovog društva znači iste principe primijeniti i u političkim strankama. Mislim da će politička pobjeda pripasti onima koji će raditi na etičkim, poštenim i stručnim principima i na tome kreirati ciljeve i politike. Dakle, branit ću principe a ne neprincipijelno partizanstvo. Ne vjerujem u partizanstvo bez principijelnosti, pa zato niko sa suprotnim djelovanjem neće biti pošteđen moje kritike.
