Zelena ekonomija, koja je trenutno u fokusu njemačke Fondacije Heinrich Böll, razvojna je šansa za Bosnu i Hercegovinu i može doprinijeti smanjenju broja nezaposlenih. Kroz zelene poslove mogu se zaposliti teško zapošljive grupe stanovništva, mladi, osobe sa invaliditetom, žene iz ruralnih područja. Upravo zato, Fondacija će 15. septembra u Visokom organizovati konferenciju i sajam “Zelena ekonomija u BiH – mogućnosti i šanse”. Jasminka Bjelavac, predstavnica Fondacije, za interview.ba govori o ovom jedinstvenom događaju i stanju zelene ekonomije u BiH.
ZELENA EKONOMIJA NA PAPIRU “Dobar primjer za to je državni akcioni plan za energetsku efikasnost (NEEAP). Naime, plan je prvobitno izrađen za period 2011-2018. godine i prema podacima njegova implementacija bi osigurala zapošljavanje više od 4.000 novih direktnih radnih mjesta. Ovaj plan niti do dan danas nije zvanično usvojen, a nakon nekoliko godina neusvajanja izrađen je drugi plan koji pokriva period od 2016-2018. Ovim je niz vrlo izglednih radnih mjesta zauvijek izgubljen.”
INTERVIEW.BA: Fondacija Heinrich Böll od 1999. godine djeluje u Bosni i Hercegovni sa uredom u Sarajevu. Od tada do danas, Fondacija je uradila mnogo na promociji demokratije, obrazovanja, zaštiti okoliša i na održivom razvoju. Možete li izdvojiti ono na šta ste danas najponosniji?
BJELAVAC: Puno je stvari na koje smo ponosni, koje smo uspjeli realizirati od osnivanja ureda u Sarajevu pa do danas. Ono što svakako želimo izdvojiti su naši stipendisti kojima smo pomagali tokom njihovog školovanja i od kojih su mnogi ostali u oblastima koje su u fokusu rada Fondacije. Mnogi od njih su izvrsni stručnjaci u svojim oblastima, a svoje znanje i iskustvo nesebično su spremni podijeliti kroz angažman u civilnom društvu, a za bolje sutra Bosne i Hercegovine. Osim pojedinaca, ponosni smo i na svoje partnere iz organizacija civilnog društva, koje su tek započinjale svoje prve korake kroz rad s nama na zajedničkim projektima, a danas su to respektabilne organizacije koje implementiraju velike EU projekte ili su postali dijelom veoma značajnih globalnih mreža nevladinih organizacija poput Friends of the Earth. Mi smo tu i dalje da im pružimo podršku prije svega na njihovom umrežavanju, razmjeni iskustva te strateškom jačanju. Sve u cilju pokretanja širih pozitivnih promjena u bosanskohercegovačkom društvu.
INTERVIEW.BA: Među ostalim, šansu za Bosnu i Hercegovinu vidite u razvoju zelene ekonomije te organizujete Konferenciju i sajam “Zelena ekonomija u BiH – mogućnosti i šanse”. Koji je cilj ovog događaja?
BJELAVAC: Konferencija i prateći sajam organiziraju se kako bi se ubrzale promjene širenjem postojećih partnerstva i inicijativa za izgradnju zelene ekonomije i zelenih radnih mjesta. Događaj ima za cilj da doprinese aktivnoj diskusiji i razmjeni znanja i iskustava u oblasti razvoja i unapređenja zelene ekonomije i zelenih poslova u BiH. Okupit će se eksperti iz BiH, ali i praktičari zelene ekonomije, kako bi se stvorio forum na kojem će se moći dijeliti iskustva i pomoći sudionicima u zelenoj ekonomiji da se umreže i ostvare suradnju.
Ovo je prvi put da se na jednom mjestu u BiH okupe sudionici iz različitih oblasti zelene ekonomije poput organske poljoprivrede, ruralnog i ekoturizma, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, te upravljanja otpadom. Svi oni su na neki način pioniri u svojim oblastima, koji su potencijal zelene ekonomije prepoznali i bez podrške institucija i donosioca odluka, a koji se u svom radu susreću sa vrlo sličnim problemima. Cilj je da se razmijene iskustva, definiraju ciljevi i zahtjevi prema donosiocima odluka, kako bi se ostvario značajni progres u ovoj oblasti u BiH.
Na kraju, ali ništa manje bitno, valja spomenuti da se o ovim temama u javnom diskursu često govori na nerazumljiv ili pretjerano stručan način. To odbija ljude koji nisu profesionalno zainteresirani za ovu problematiku. Cilj nam je, između ostalog, i da na jednostavan način informiramo ljude o koristima ovog koncepta. Ako ljudi ne razumiju zašto je to dobro za njih, nikada se neće “ukrcati na voz”, a ako ga u svakodnevnom životu ne počnu provoditi, koncept nikada neće niti zaživjeti.
INTERVIEW.BA: Je li zelena ekonomija šansa za nezaposlene u BiH kojih je u januaru ove godine bilo više od 500.000?
BJELAVAC: Svakako da je šansa i to pokazuju brojni primjeri uspješnih zelenih poslova iz cijele BiH. Dio tih primjera pokušali smo predstaviti i u publikaciji “Bosna i Hercegovina: Lokalna zelena ekonomija i perspektive zelenih poslova”. Ovdje bih podsjetila i na izjavu predsjedavajućeg Vijeća ministara, sa sastanka prošle godine s predsjednikom Generalne skupštine UN-a, u kojoj je naglasio da je cilj da u BiH do 2025. bude održiva i zelena ekonomija.
Međutim, situacija u praksi u pogledu podrške vlasti zelenoj ekonomiji je puno drugačija. Dobar primjer za to je državni akcioni plan za energetsku efikasnost (NEEAP). Naime, plan je prvobitno izrađen za period 2011-2018. godine i prema podacima njegova implementacija bi osigurala zapošljavanje više od 4.000 novih direktnih radnih mjesta.
Međutim, ovaj plan niti do dan danas nije zvanično usvojen, a nakon nekoliko godina neusvajanja izrađen je drugi plan koji pokriva period od 2016-2018. Ovim je niz vrlo izglednih radnih mjesta zauvijek izgubljen. Slično je i u oblastima organske poljoprivrede i obnovljivih izvora energije. U praksi postoji veliki broj uspješnih primjera i interesovanja poslovne zajednice, međutim nedostaju strateška opredjeljenja. Na kraju, ono što je najvažnije, nedostaje vizija kakvu mi BiH zaista želimo.
Ono što je ovdje potrebno naročito naglasiti je da koncept zelene ekonomije ne podrazumijeva samo ekonomsku aktivnost i zaštitu okoliša. UNEP (United Nations Environment Programme ili Program Ujedinjenih naroda za okoliš) definira zelenu ekonomiju kao ekonomiju koja rezultira poboljšanom ljudskom dobrobiti i društvenom jednakošću, uz značajno smanjenje rizika za okoliš i daljnje okolišne degradacije.
Ovo, prije svega, u praksi znači da se kroz zelene poslove može osigurati zapošljavanje teško zapošljivih grupa stanovništva poput žena iz ruralnih područja, dugoročno nezaposlenih, mladih, invalida itd. Što je od velikog značaja za BiH gledajući današnju strukturu nezaposlenih. Nadalje, ovim se osigurava i diverzifikacija prihoda za ruralno stanovništvo, tako da ne ovise samo o urodu sa farmi, koji uveliko ovisi i o nepredvidljivim vremenskim prilikama ili bolje reći neprilikama kojima smo svjedoci svakodnevno.
INTERVIEW.BA: Sajam će biti održan u Visokom, uz podršku Općine i načelnice Amre Babić. Jeste li ostvarili saradnju sa još nekim općinama i gradovima u BiH?
BJELAVAC: Trebamo podsjetiti da u Bosni i Hercegovini ne samo da su zanemareni potencijali za pokretanje održivog razvoja nego se decenijama zanemaruju vitalni ljudski potencijali – prije svega mladih i žena.
Fondacija se odlučila organizirati sajam u općini koju vrlo uspješno vodi jedna žena zajedno s timom mladih, vrijednih i stručnih osoba. To je ujedno i primjer da žene i mladi, tamo gdje se želi i zna iskoristiti njihov entuzijazam, znanje, ideje i volja za učenjem, sigurno vodi progresu.
Iskreno se nadamo da će ovakvih primjera biti još u BiH i bilo bi nam zadovoljstvo sarađivati s općinama čiji građani i građanke prepoznaju svoje potencijale u mladim osobama i ženama i daju im šansu. Do sada smo na svojim projektima uspješno sarađivali sa više od 40 općina iz cijele BiH. Već odavno smo prepoznali lokalni nivo kao mogućeg agenta za pozitivne promjene u zemlji. Oni su puno više zainteresirani za teme kojima se Fondacija bavi.
Već nekoliko godina imamo projekte sa različitim općinama vezano za održivo energetsko planiranje. Općine iskazuju puno veći interes od drugih nivoa vlasti jer su upravo oni ti koji se susreću sa npr. plaćanjem visokih računa za električnu energiju. Oni su također prva instanca kojima se obraćaju poljoprivredni proizvođači, nezaposleni i drugi. Naravno, osim ovoga tzv. “bottom-up pristupa” pokušavamo i “top down pristup”, ali ovdje ipak u radu s donosiocima odluka ima malo više prepreka.
INTERVIEW.BA: Kako biste ocijenili generalni odnos bh. vlasti prema konceptu zelene ekonomije?
BJELAVAC: Kao i u mnogo čemu, dok je s jedne strane prisutna deklarativna podrška konceptu zelene ekonomije i zaštite okoliša i klime, u praksi se malo toga implementira. Javnosti je malo poznato da je BiH još 2012. godine primjerice usvojila “Strategiju prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisioni razvoj za Bosnu i Hercegovinu”, međutim ovaj strateški dokument, kao i mnogi drugi uostalom, urađen je samo za potrebe približavanja EU i Konvencije za klimatske promjene dok razumijevanje da su zaštita okoliša i održivi razvoj stvarne potrebe građana BiH potpuno izostaje.
INTERVIEW.BA: Ova jedinstvena konferencija počinje sutra, 15.9. u Visokom – šta javnost i posjetioci mogu očekivati?
BJELAVAC: Očekujemo prije svega da niz uspješnih primjera zelenih poslova koje ćemo predstaviti na sajmu i konferenciji inspirira i druge da probaju stvari uzeti u svoje ruke i pokrenuti nešto slično i u svom okruženju. Također, očekujemo da se pokrene šira platforma za podizanje svijesti o mogućnostima zelene ekonomije i zagovaranja prema donosiocima odluka kako bi se stvorilo povoljnije okruženje za ovakve inicijative. Imamo 40 prijavljenih izlagača na sajmu, ako na taj broj dodamo i prezentatore na konferencijskom dijelu onda će ih biti oko 50. Na polju obrazovanja pridružit će nam se i Srednja škola za okoliš i drvni dizajn iz Sarajeva kao i mališani iz jedne od osnovnih škola koji će prezentirati svoje radove od recikliranih materijala.
Najviše izlagača biće iz područja organske poljoprivrede i prerade hrane, ali imamo i izlagače koji se bave reciklažom otpada, solarnom energijom, zelenom gradnjom i energetskom efikasnošću uz korištenje prirodnih materijala, eko i agroturizmom. Ovdje moram napomenuti da su veliki dio izlagača u stvari poljoprivredne zadruge, većinom one koje okupljaju žene, što nam je kao fondaciji koja podržava ženska prava od posebne važnosti.