Lejla Didik Sarajlić dokaz je da žene ne moraju biti samo dio zakonom propisane kvota, te da postoje političarke koje rade u interesu građana BiH. Svojim profesionalnim djelovanjem ona ruši stereotipe ovog još uvijek patrijahalnog društva, preispituje predložena zakonska rješenja od strane Vlade TK, te doprinosi borbi za vraćanje rada institucija u zakonske okvire. Zbog neslaganja sa političkim vrhom i predsjednikom Demokratske fronte, nedavno je podnijela ostavku na funkciju u stranci. O političkim pritiscima i ucjenama, te društvu koje još uvijek nije spremno za rodnu ravnopravnost, jer nije dostiglo taj nivo društvene i političke svijesti, govori za interview.ba.
NA UDARU PREMIJERA TUZLANSKOG KANTONA „Naime, razlog za takav njegov bahat i, slobodno mogu reći, licemjeran istup leži u činjenici da sam jedina u Skupštini TK koja je tražila obustavu nezakonitih isplata duplih paušala (primanja po osnovu paušala u Skupštini i Parlamentu FBiH) zvaničnika koji su iz Skupštine TK delegirani u Dom naroda PFBiH, što je bila praksa u mom mandatu, a prema nezvaničnim informacijama kojima raspolažem, i u mandatu 2010-2014“.
INTERVIEW.BA: Zastupnica ste u Skupštini TK i delegat u Domu naroda PFBiH. Koliko važi vaš glas kao žene u ovim državnim tijelima?
DIDIK-SARAJLIĆ: Nažalost, iskustvo kroz participiranje u oba ova tijela mi je pokazalo da glas svih pripadnika opozicionih partija, bilo da se radi o pripadnicima muškog ili ženskog spola, ne vrijedi gotovo ništa. U prilog tome govore brojne situacije u kojima su članovi/članice opozicionih partija ulagali brojne amandmane na predložena zakonska rješenja, a da nijedan od istih nije ozbiljno razmotren, a kamoli usvojen
INTERVIEW.BA: Iako ste relativno kratko zastupnica u Skupštini TK, javnosti ste postali poznati po oštrom stavovima. Izjavili ste da ste zbog toga stavljeni na „listu za odstrijel“. Šta to znači? Ko vas je stavio na listu
DIDIK-SARAJLIĆ: Tačno. Radi se o medijskom ataku premijera Vlade TK, Bege Gutića, na moj lični i profesionalni integritet. Naime, nakon mojih medijskih istupa i istupa u Skupštini TK, premijer me vulgarno izvrijeđao na jednoj od sjednica Skupštine TK, te javno pozvao da iz moralnih razloga podnesem ostavku na funkcije u Skupštini TK i Domu naroda Parlamenta FBiH.
Naime, razlog za takav njegov bahat i, slobodno mogu reći, licemjeran istup leži u činjenici da sam jedina u Skupštini TK koja je tražila obustavu nezakonitih isplata duplih paušala (primanja po osnovu paušala u Skupštini i Parlamentu FBiH) zvaničnika koji su iz Skupštine TK delegirani u Dom naroda PFBiH, što je bila praksa u mom mandatu, a prema nezvaničnim informacijama kojim raspolažem, i u mandatu 2010-2014. Inicijativom sam tražila i povrat nezakonito isplaćenih sredstava u periodu od 2010. – 2018, te pozvala odgovorna lica na uspostavu sistema nadzora nad primjenom zakonskih odredbi, kao i domaćinskom odnosu prema budžetu TK, što evidentno nije slučaj
Također, jedina sam zastupnica u Skupštini TK koja nije podrzala Zakon o plaćama, kojim se premijer na sva zvona hvalio, te najavio stotine hiljada KM uštede u Budžetu TK. Argumentovano sam obrazložila razloge zbog kojih neću podržati predloženo zakonsko rješenje. To je očigledno zasmetalo premijeru u toj mjeri da je u jednom od svojih istupa odgovarajući na moje „prozivke“ izjavio citiram: „Ko o čemu, poslanica Didik Sarajlić o poštenju“.
INTERVIEW.BA: Kakav je položaj žena unutar stranaka, kakvo je vaše iskustvo?
DIDIK-SARAJLIĆ: Ne volim da pravim podjele po osnovu pripadnosti određenom spolu. Pokušaću to kratko da obrazložim. Smatram da i muškarci i žene mogu upornošću, radom, te svojim profesionalnim kvalitetima da se izbore za „svoje mjesto pod suncem“.
Problem je što žene u dosta slučajeva svojevoljno odustaju od svojih ambicija, odnosno ne postavljaju sebi visoke ciljeve, bez obzira na često jednake početne kapacitete koje imaju.
Ovo bi se moglo pripisati najvjerovatnije duboko ukorijenjenom patrijarhalnom odgoju, posebno izraženom u ruralnim sredinama gdje žene u većini slučajeva nemaju pravo glasa ni u vlastitoj kući. Živeći u takvom „nezahvalnom“ okruženju one svjesno ili nesvjesno poprimaju određene oblike ponašanja, djelovanja, te često odluke prepuštaju „jačem spolu“. Nažalost, moje skromno političko iskustvo, bilo da se radi o ženama ili muškarcima, mi govori da u politici općenito „najbolje prolaze“ oni/one koji su spremni na klijentelistički pristup politici po principu „ti meni, ja tebi“, oni koji imaju veoma savitljivu kičmu, ukratko klimoglavci spremni da na dnevnoj osnovi mijenjaju „stavove“.
INTERVIEW.BA: Imate li osjećaj da je većina žena u politici samo broj, kvota koja se mora popuniti, ruke koje su potrebne za glasanje?
DIDIK-SARAJLIĆ: Upravo tako. To nepisano pravilo vrijedi za gotovo sve političke opcije na trenutnoj političkoj sceni u BiH. O tome najbolje svjedoče rezultati izbora, gdje presudnu ulogu u smislu ostvarenih rezultata odigraju Birački odbori, koje čine predstavnici političkih opcija, gdje se u međustranačkim dogovorima preference „daju“ gotovo u pravilu pripadnicima muškog spola, dok žene obično služe kako bi popunile zakonom propisanu kvotu, za što određeni broj istih biva „nagrađen“ ili im se nerijetko obećavaju određene postizborne privilegije u vidu zaposlenja, očuvanja trenutnih pozicija, mjesta u nadzornim odborima javnih ustanova itd. Iste nerijetko bivaju „prevarene“. Pogledajte samo omjer vijećnika u OV Gradačac. Upravo taj primjer oslikava ulogu žena u zakonodavnim, pa i izvršnim organima. Svakako, čast izuzecima kojih uvijek ima, ali nedovoljno da bi njihov glas prevagnuo.
INTERVIEW.BA: Koji bi bio vaš prijedlog kako najprije povećati broj žena u politici a zatim ih učiniti vidljivijima i dati im moć?
DIDIK-SARAJLIĆ: Treba imati u vidu činjenicu da je veoma mali broj žena koje se odlučuju ozbiljno baviti politikom. Politički aktivne žene bi morale pokazati znatno veću odlučnost u svom političkom djelovanju, insistirati na odgovornijim funkcijama, te na taj način pružiti sliku javnosti, pa tako i svim ženama, da politika nije samo muški posao.
INTERVIEW.BA: BiH bilježi porast stope obrazovanosti žena, ali to im ne pomaže u lakšem ostvarivanju prava u oblasti zapošljavanja, napredovanja i društvenog i političkog angažmana. Zašto je to tako?
DIDIK-SARAJLIĆ: Mišljenja sam kako je generalno veoma nizak stepen obrazovanosti u našem društvu, njegov najveći problem, pa tako i samih žena. Nažalost, živimo u vremenu kada se teško izboriti za bilo kakva prava, pa i ona koja nam zakonom pripadaju. Trenutno vecina političkih aktera koji su u poziciji, tj. imaju moć odlučivanja ne uvažavaju dostignuta civilizacijska dostignuća niti prava. To važi za sve, pa tako i za žene. Kriteriji izvrsnosti i obrazovanosti se grubo zaobilaze. S druge strane, jako je malo onih kojih su spremni rizikovati, izložiti se raznim oblicima političkih pritisaka i ucjena. Po meni veliki problem predstavlja i izostanak podrške javnosti onima koji se usude suprostaviti političkim i drugim moćnicima pa se stvari čine jednostavno nemogućim.
INTERVIEW.BA: Postoji li način da se promijeni shvatanje politike u BiH, da ona postane rad u svrhu javnog interesa, a ne međustranačkih prepucavanja?
DIDIK-SARAJLIĆ: Postoji neznatan broj ljudi u politici koji upravo to žele. Međutim, morate znati kako oni koji odlučuju o stranačkom i svakom drugom pozicioniranju biraju poslušnike, poltrone… Oni koji trenutno vode stranke i politiku u ovoj zemlji, politiku shvataju isključivo kao biznis od koga se dobro živi. Sve drugo im je ili prerizično ili su pak svjesni da to zahtijeva ozbiljne napore na koje oni nisu spremni.
INTERVIEW.BA: Situacija u BiH je generalno teška, nezaposlenost, korupcija, nepotizam. Zbog čega ponajprije političari očito ne žele da se bave ovim temama, borbom protiv pojava koje uništavaju društvo?
DIDIK-SARAJLIĆ: Generalno, političari se ne bave ovim temama jer su oni upravo izvor korupcije i kriminala u ovoj zemlji. Princip stranačkog zapošljavanja prisutan na svim nivoima vlasti, javnim preduzećima i državnim insitucijama upravo diktiraju stranke i političari, te na takav način se trude uvući što veći broj ljudi u koruptivno-kriminalana shvatanja i radnje.
INTERVIEW.BA: Čemu se mogu nadati Bosanci i Hercegovci od izbora koji nam dolaze 2018. godine, prema vašem mišljenju?
DIDIK-SARAJLIĆ: Obzirom da su svi glavni politički akteri „starog kova“, dokazano nespremni pokrenuti ozbiljne i prosperitetne procese, po mom mišljenu, situacija nakon izbora 2018. godine se neće bitno promijeniti. Trebalo bi se desiti pravo političko čudo koje ja trenutno ne vidim. Ono što ipak može svako od nas jeste da ljudi konačno počnu značajno podržavati, a na samim izborima i zaokruživati one čiji su rad prepoznali kao rad u interesu građana, a nikako one koje bi im možda mogli „valjati“.
ZAMISLI 2018!
INTERVIEW.BA: Hajmo zamisliti 2018 godina i rezultate izbora, prva slika Parlamenta BiH i Vijeća ministara. Koliko njih na slici su žene, koji procenat?
DIDIK-SARAJLIĆ: Odgovor na ovo pitanje će dati glasači na predstojećim izborima. Nadam se da će percepcija birača kada su u pitanju žene, ovog puta ići u korist izbora većeg broja žena u zakonodavnu vlast, te da će izabrane žene principijelno zastupati politike koje prezentuju u kampanjama pa tako inistirati na većem učešću žena u izvršnoj vlasti, odnosno u ovom slučaju Vijeću ministara.
INTERVIEW.BA: Ako biste birali tri žene za članice Predsjedništva, koga biste birali?
DIDIK-SARAJLIĆ: Nažalost, nemam imena takvih žena, ali bih voljela da konačno u Predsjedništvu BiH vidim poltičara/političarku koja će imati jasnu viziju vanjske politike zemlje od interesa za sve njene građane.
INTERVIEW.BA: Dajte nam jedan razlog zašto glasati za ženu?
DIDIK-SARAJLIĆ: Moja poruka svim biračima je da prilikom glasanja isključe bilo koji kriterij koji se odnosi na pripadnost određenoj grupi ili populaciji. Dajte glas svima onima, koji/e su vas dosadašnjim političkim ili profesionalnim angažmanom, ako se ranije nisu bavili/e politikom, uvjerili/e da su spremn/ei raditi isključivo u interesu građana i da su kao takvi/e spremni/e rizikovati svoj politički i svaki drugi komfor.
OVAJ INTERVJU PUBLICIRAN JE UZ PODRŠKU FONDACIJE HEINRICH BOLL
