Direktor Zadruge „Bolja budućnost“ iz Tuzle, Mirsad Bajramović, ponosan je na projekat koji pomaže da se smanje predrasude prema romskoj populaciji. Njihov cilj, prije svega, jeste pokazati da Romi samo žele priliku da rade i žive od svog rada. Cilj projekta „Ekonomskog osnaživanja žena Romkinja“ jeste ekonomsko osnaživanje marginaliziranih žena i žena izloženih nasilju. Više od 50 Romkinja sa područja Tuzlanskog kantona primilo je socijalne zajmove za razvoj vlastitih poslovnih ideja u oblasti trgovine, stočarstva, poljoprivrede i plasteničke proizvodnje.
NOVI POSLOVI I NOVI PROIZVODI „Ono što možemo reći, šta nam je najbitnije, to je da imamo pet ljudi koji su uposleni na ugovoru o radu, od toga su tri muškarca, iz razloga što je u ovoj godini bila potrebna jača fizička snaga i upotreba mehanizacije, jer nije primjereno da žene rade s takvom mehanizacijom. Ti ljudi će imati godinu dana staž, uplaćivati će im se socijalno, penziono i zdravstveno osiguranje , to je jedan od uspjeha. Naš drugi uspjeh je da smo proizveli, napravili smo proizvod“.
INTERVIEW.BA: Kako je nastala Zadruga žena „Bolja budućnost“ u Tuzli?
BAJRAMOVIĆ: Nastanak Zadruge je, zapravo, bio projekat koji je trajao unazad četiri godine, a koji se zvanično zvao „Ekonomsko osnaživanje žena Romkinja u BiH“ , kasnije se nastavio kao projekat „Ekonomskog osnaživanja žena u Tuzlanskom kantonu“, gdje smo uvidjeli da naše korisnice, koje su primale socijalne zajmove, ne mogu, u suštini, legano prodavati robu. Da nas ne bi optužili, neko iz vlasti u ovoj državi, da širimo sivu ekonomiju, mi smo došli na ideju da osnujemo zadrugu, fiskalizujemo istu, tako da bi naše korisnice mogle legalno prodavati svoje proizvode, preko fiskalnog računa. Cilj projekta je, u suštini, smanjenje predrasuda prema romskoj populaciji, jer mi hoćemo svojim radom pokazati da želimo promijeniti mišljenje građanstva.
INTERVIEW.BA: Koliko kooperantica ima zadruga?
BAJRAMOVIĆ: Projektom je obuhvaćeno nekih 50 žena. Trenutno, zadruga nema zvanične kooperante, ima nas četvero, tj, nas pet koji smo osnivači zadruge, i imaju još četiri žene koje se bave plasteničkom proizvodnjom. Ostale korisnice, koje su koristile naše zajmove, ili su bile u uzgoju pilića ili je to bila neka druga djelatnost, tako da se to vrlo brzo završilo. One su, naravno, još uvijek u opticaju, ako se počnu baviti nekim drugim biznisom, mogu djelovati preko zadruge.
INTERVIEW.BA: Koliko je zadruga doprinijela ekonomskom jačanju žena i njihovih porodica?
BAJRAMOVIĆ: Zadruga je relativno mlada, postoji tek godinu dana. Imamo neke zasade na otvorenom i plasteničku proizvodnju. Što se tiče zadruge, ne možemo reći da je ona za godinu dana napravila neki uspjeh, ali Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“, sa projektima koje realizuje zadnje četiri godine , čini mi se da je popravilo stanje žena Romkinja na području Tuzlanskog kantona i malo šire.
INTERVIEW.BA: Šta žene mogu dobiti i naučiti kao dio vaše zadruge?
BAJRAMOVIĆ: Zadruga je zamišljena kao inkubacioni centar. Tu žene mogu doći na obuku, možemo im pomoći u realizaciji njihovih malih biznisa, možemo pomoći u pisanju biznis planova, mogu aplicirati prema mikrokreditnim organizacijama, zasad je to ono što mogu dobiti. Naravno, i da prodaju legalno robu koju imaju.
INTERVIEW.BA: Koji su najveći problemi s kojima se suočavate u zadruzi?
BAJRAMOVIĆ: Trenutno, najveći problemi su finansije. Zadruga je uspostavljena i mi smo imali podršku organizacije Care International Balkans zadnje četiri godine. Oni su nam pomogli da organizujemo zadrugu, dali određena sredstva da ona nekako krene i stane na svoje noge, ali čini mi se da je sad ovo presudni momenat, da su nam sad nabitnija sredstva, jer nam je ovo prva, odnosno, nulta godina naše proizvodnje, tako da, ako sad ostanemo bez neke podrške donatora, čini mi se da će biti jako teško da uspijemo dalje.
INTERVIEW.BA: Koja su 3 rezultata Zadruge na koja ste najviše ponosni?
BAJRAMOVIĆ: Ono što možemo reći, šta nam je najbitnije, to je da imamo pet ljudi koji su uposleni na ugovoru o radu, od toga su tri muškarca, iz razloga što je u ovoj godini bila potrebna jača fizička snaga i upotreba mehanizacije, jer nije primjereno da žene rade s takvom mehanizacijom. Ti ljudi će imati godinu dana staž, uplaćivati će im se socijalno, penziono i zdravstveno osiguranje , to je jedan od uspjeha. Naš drugi uspjeh je da smo proizveli, napravili smo proizvod.
Mi nismo poljoprivrednici, nismo se do sada time bavili, napravili smo kvalitetan proizvod i distribuiramo ga, prodajemo ga, znači da smo nekako uspjeli. Treće, ono što bismo mogli reći je u zadnje vrijeme, stalni poziv od gradske uprave, koja želi da se uključi i da potpomogne rad zadruge.
INTERVIEW.BA: Smatrate li da vaša Zadruga može ohrabriti žene iz drugih dijelova BiH da se aktivnije bore za svoj položaj u društvu?
BAJRAMOVIĆ: Kroz projekat ekonomskog osnaživanja, a evo i kroz zadrugu, ja sam jedini trener za socijalno poduzetništvo iz romske populacije, i radio sam treninge u Crnoj Gori, radio sam u Bratuncu, Kravici, Srebrenici, Visokom i tako dalje, i ima pomaka. Žene se ohrabre, žene su uzimale grantove, rade svoje male biznise. Nisu to sad biznisi, da se razumijemo, od kojih će neko zaraditi milione, ali će prehraniti porodicu i biti poštovaniji, barem u svojoj porodici, ako ne i šire.
INTERVIEW.BA: Koji su planovi zadruge za naredni period?
BAJRAMOVIĆ: Planovi zadruge za naredni period su: pošto na području grada Tuzle postoje četiri zadruge, dobili smo poziv od gradske uprave da se odazovemo na sastanak, da se dogovorimo oko toga šta da se sadi i šta može ići kao plasman na tržište, jer je Grad napravio studiju koji su to proizvodi gdje se može najviše zaraditi. Tako da oni nude pomoć i vjerovatno, u pregovorima smo s njima, da nam daju još jedan ili dva plastenika i zasade. Zadruga je alat, ona nije sredstvo, nije krajnji cilj, nego je alat. Plan zadruge je da zaradi novac da stipendira brojne romske učenike, ženama Romkinjama omogući bavljenje svojim sopstvenim biznisom, ali za to je sve potrebno vrijeme. Naravno, i ovim putem, pozivamo zainteresovane da nam se jave, ako žele da uspostavimo saradnju, ili da nas podrže, ili da nešto zajedno radimo. Mi smo otvoreni za saradnju.
