Šef Delegacija EU i njen specijalni predstavnik za BiH Lars Gunnar Wigemark govori diplomatski skromnim rječnikom, ali neke njegove poruke sasvim su jasne – EU ostaje uz BiH koja mora završiti svoj dio posla da bi joj se pomoglo. Bez dvojbe, budućnost zemlje je u evropskoj političkoj i ekonomskoj porodici. Do tada, političari u zemlji trebaju obaviti svoj dio posla. Na primjer, usvojiti državnu strategiju za poljoprivredu i ruralni razvoj, bez koje pomoć EU nije moguća, kaže gdin Wigemark za interview.ba
NASILJE NAD ŽENAMA JE ZNAK SLABOSTI „U proteklih deset godina, Evropska komisija je pomogla tristo hiljada djevojaka da postanu dio srednjoškolskog obrazovanja. Radimo zajedno s lokalnim liderima koji odbacuju praksu genitalnog sakaćenja žena. Podržavamo mlade žene koje odbacuju prisilne brakove. Pomažemo u širenju poruke da je nasilje nad ženama znak slabosti, a ne snage muškaraca“.
INTERVIEW.BA: Skorašnje ocjene EU u pogledu napretka BiH ka punim evropskim integracijama govorile su o izvanrednom napretku za koji trebamo zahvaliti bh. vlastima. U čemu se konkretno ogleda taj napredak? Kako na opipljiviji način pokazati, uvjeriti ljude, da se zemlja kreće u pravom smjeru?
WIGEMARK: BiH napreduje na evropskom putu. Zemlja već ima koristi od Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i liberalizacije trgovine s EU. Ono što je podjednako važno jeste da BiH nastavi s napretkom po Reformskoj agendi. Sljedeći važni koraci su reforme javne uprave i zdravstva. Želja za borbom protiv korupcije jeste velika, ali su i izazovi veliki. Svako ko radi u politici i institucijama ima odgovornost za provedbu strukturnih reformi koje će otvoriti više radnih mjesta, adekvatnije koristiti javna sredstva i olakšati poslovanje.
Pomozite nam da pomognemo vama da osigurate da najvažniji sektori, odnosno pravosuđe, uprava, ekonomija, te ključna infrastruktura, budu spremni da ispune visoke zahtjeve članstva u EU, da budu konkurentni i dobivaju finansijsku i tehničku podršku EU.
Neće biti lagano. Trebat će vremena. Najveći dio posla je na vama i vašim vlastima. Ali mi smo tu da vam pomognemo u ostvarivanju našeg zajedničkog cilja, članstva Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji.
INTERVIEW.BA: Politika u BiH i dalje radi na principu ‘etničkih torova’ odnosno podjeli ionako male zemlje na još manje dijelove i uvjeravanju ljudi da je to budućnost. Da li dalje etničko segmentiranje BiH uistinu može biti proces prihvatljiv za važeće evropske standarde?
WIGEMARK: Bosna i Hercegovina je evropska zemlja, a njezina je budućnost u Evropskoj uniji. To je zemlja nevjerojatnih različitosti, kao što je i Evropska unija. Za članstvo u Evropskoj uniji, zemlja mora ispuniti ekonomske i političke uslove kojima se traži stabilna demokratska država koja poštuje temeljne vrijednosti Evropske unije u smislu ljudskog dostojanstva i ljudskih prava, slobode, demokratije, jednakosti i vladavine zakona. Glavni cilj Evropske unije je odbraniti ove vrijednosti u Evropi i promovirati mir i dobrobit građana.
Međutim, glavni problemi s kojima se Bosna i Hercegovina suočava su socioekonomske prirode i glavni fokus treba biti na stvaranju radnih mjesta i poticanju privrednog rasta i ulaganja jer to žele i to je potrebno građanima u BiH. Cilj je bolji život u zemlji i moderniziranje zemlje kako bi se ispunili zahtjevi članstva u EU i to je jedini način za zaustavljanje začaranog kruga političke i ekonomske stagnacije u Bosni i Hercegovini.
INTERVIEW.BA: Prema Vašem mišljenju, šta znatno može ubrzati evropske integracije BiH, a šta ih trenutno najviše koči?
WIGEMARK: Na putu evopskih integracija nema prečica. Sada je najvažnije da Bosna i Hercegovina aktivno radi na dostavljaju sveobuhvatnih, preciznih i koordiniranih odgovora na upitnik Evropske komisije i u tom smislu je kvaliteta važnija od brzine.
Također očekujemo od svih političkih stranaka i njihovih lidera da postupaju u skladu s preuzetim obavezama i pomognu u provedbi Reformske agende kojom se može osigurati napredak BiH na evropskom putu. Nema sumnje da naše opredjeljenje ostaje jednako snažno kao i prije u pružanju podrške BiH na njenom evropskom putu, uključujući provedbu Reformske agende.
INTERVIEW.BA: Vlasti u BiH očito nisu prepoznale i dovoljno ozbiljno shvatile potencijal predpristupnih fondova koji bi mnoge sektore mogli transformisati i osigurati još bolji pristup zajedničkom evropskom tržištu, na primjer. Kakav je Vaš savjet u ovom pogledu?
WIGEMARK: EU je najveći donator Bosni i Hercegovini. Pružali smo i pružamo različite vrste finansijske pomoći, od infrastrukturne obnove nakon rata do ulaganja u bolje obrazovne, pravne, administrativne i socijalne usluge, uključujući i pomoć tokom i nakon poplava.
Buduća pomoć Evropske unije u okviru programa IPA II usmjerena je na strateške prioritete. Bez cjelodržavnih sektorskih strategija u oblastima kao što su poljoprivreda i ruralni razvoj, Bosna i Hercegovina neće moći dodatno uživati koristi podrške IPA-e u ovim sektorima.
U posljednje dvije decenije, EU je uložila preko 30 miliona eura u poljoprivredni sektor Bosne i Hercegovine, a za nastavak ove podrške potrebno je usvojiti strategiju za poljoprivredu i ruralni razvoj cijele zemlje. Značajan dio posla već je urađen, a sada se treba donijeti politička odluka o usvajanju Strategije.
Pozdravljamo usvajanje strategija prometa i aproksimacije u oblasti zaštite okoliša. Time se otvaraju vrata za dodatnu pomoć Evropske unije u ovim sektorima, a bh. građanima se pružaju bolje mogućnosti i omogućava razvoj standarda jednakih onima koje uživaju građani EU.
INTERVIEW.BA: Vjerujem da ste upoznati sa velikom emigracijom stanovništva iz BiH prema zemljama EU, uglavnom zbog loše ekonomske situacije. Ljudi se očito brže integrišu od same države. Da ste na čelu ove države, da li bi Vas ovaj trend imalo zabrinuo?
WIGEMARK: Svjestan sam ovoga trenda i da, brine me! Građani žele posao, pristojan život i odgovarajuću zdravstvenu zaštitu. Ovaj trend također pokazuje da zapravo žele i alternativu političkom zastoju i ekonomskom padu. Zemlja bi se trebala nastaviti fokusirati na reforme koje su neophodne za rješavanje socioekonomskih izazova i koje mogu povesti BiH dalje na njenom evropskom putu.
Svi smo tu – zajedno s državama članicama EU – da pomognemo vlastima, civilnom društvu, medijima i građanima u nastojanju da se zemlja približi EU i to činimo sa čvrstim uvjerenjem da će ovaj put donijeti stvarna poboljšanja u životima građana ove zemlje.
INTERVIEW.BA: Njemačka predvodi tzv. Berlinski proces koji se već sada naziva nekom vrstom Marshallovog plana za Balkan u smislu ekonomskog jačanja ovog prostora. Vjerujete li da je ovo recept koji će riješiti ovdašnje nedaće, uključujući one političke?
WIGEMARK: EU nanovo ističe svoje opredjeljenje evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana i pozdravlja sve inicijative svojih zemalja članica koje podržavaju ovaj cilj. Investicijski okvir za Zapadni Balkan (WBIF) utemeljen je 2009. godine, a okuplja Evropsku komisiju, 20 bilateralnih donatora (od kojih su mnogi zemlje članice EU-a i članice EFTA-e) i vodeće međunarodne finansijske institucije, kao i same zemlje Zapadnog Balkana. Predstavlja ključni instrument za osiguranje sredstava za pripremu i provedbu velikih infrastrukturnih zahvata u regiji kao temelja njenog ekonomskog razvoja. Ovaj je instrument otvoren svim zainteresiranim donatorima koji žele doprinijeti svojim sredstvima na Zapadnom Balkanu.
INTERVIEW.BA: No, i pored svega ključnim se čini da je najvitalniji dio stanovništva izgubio vjeru u državu i da je perspektiva emigracije bilo gdje rješenje za sve probleme. Mnoge političke opcije ipak zagovaraju treći entitet ili otcjepljenje jednog od postojeća dva. Je li to moguće?
WIGEMARK: EU podržava suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine. Također, EU u cijelosti poštuje postojeće ustavno uređenje BiH i radit će njegovu usporedbu s pravnom stečevinom Evropske unije u okviru procesa izrade Mišljenja. Naša vizija za BiH je vizija stabilne, demokratske i prosperitetne države, integrirane u EU. Bosna i Hercegovina je zemlja složenog uređenja, ali nema razloga za izostanak napretka po evropskoj perspektivi, gdje ima odlučne političke volje. Politički lideri me uvjeravaju da dijele zajednički cilj napretka na evropskom putu. Raduje me da vidim trenutak kada će ostaviti po strani svoje političke razlike kako bi se taj zajednički cilj i postigao. Tu je i pitanje odgovornosti prema njihovim biračima.
ZAMISLI 2018!
INTERVIEW.BA: Zamislimo da je 2018. godina i da su izbori završeni. Koliko je žena izabrano u Parlamentarnu skupštinu BiH i Vijeća ministara BiH nakon ovih izbora, koji je procent?
WIGEMARK: Postotak žena aktivnih u politici BiH je obeshrabrujuće nizak i nadam se da će biti mnogo veći nakon Općih izbora 2018. godine. Unatoč postojanju političkih obaveza i zakonskih odredbi kojima se osigurava ravnopravnost spolova, žene su i dalje slabije zastupljene u politici i javnom životu u BiH. EU će nastaviti podržavati angažman žena u politici i javnom životu da daju i svoje osvrte po aktuelnim pitanjima i budu glasnije kada je riječ o budućnosti BiH. Moja poruka bi bila da sve žene koje se namjeravaju ali se nisu kandidirale to i učine, a one koje obnašaju javne funkcije, da pokušaju uvesti novu generaciju žena, jer je to stvarno potrebno.
INTERVIEW.BA: Ako biste birali tri žene za članice Predsjedništva, koga biste birali?
WIGEMARK: Tokom svog mandata na čelu Delegacije EU u BiH i kao specijalni predstavnik EU, upoznao sam mnoge sposobne, talentirane i pametne žene u ovoj zemlji. Gradonačelnice, poduzetnice, humanitarne radnice, aktivistkinje … Ova zemlja ima mnogo hrabrih i izvanrednih žena čiji rad i predanost igra ključnu ulogu u razvoju i prosperitetu BiH. Bilo koja od njih bi mogla uspješno voditi zemlju i ne bi bilo pošteno od mene da odaberem samo jednu ili samo tri.
INTERVIEW.BA: Dajte nam jedan razlog zašto glasati za ženu?
WIGEMARK: Sve je više žena koje su vodeće u svakom polju unutar Evropske unije, bilo da je riječ o poduzetništvu, politikama ili obrazovanju. Više je velikih evropskih zemalja koje imaju uspješne liderke. I bivša i sadašnja visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije je bila i trenutno je žena. Ponosni smo na to!
Žene igraju sve važniju ulogu u našoj politici, vanjskoj politici i našim društvima. Naša evropska vanjska politika stavlja žene u samo središte i to radi svakog dana. U proteklih deset godina, Evropska komisija je pomogla tristo hiljada djevojaka da postanu dio srednjoškolskog obrazovanja. Radimo zajedno s lokalnim liderima koji odbacuju praksu genitalnog sakaćenja žena. Podržavamo mlade žene koje odbacuju prisilne brakove. Pomažemo u širenju poruke da je nasilje nad ženama znak slabosti, a ne snage muškaraca.
Društvo u kojem žene imaju ista prava kao i muškarci nije samo pravednije, već i sigurnije i bogatije društvo. Kada žene nemaju pristup dobrom obrazovanju ili vodećim radnim mjestima, na taj način samo gubimo njihov ogroman potencijal, koji je istovremeno i naš potencijal. Treba prepoznati da osnaživanje žena znači osnaživanje društava u cjelini.
OVAJ INTERVJU PUBLICIRAN JE UZ PODRŠKU FONDACIJE HEINRICH BOLL
