Sarajevska kantautorica Maja Milinković prije devet godina prvi put je čula portugalski fado. Sada je ona jedna od fado zvijezda u Portugalu i živi u Lisabonu. Kako se to desilo? Samo je slijedila svoje srce i instinkt. Sve ostalo došlo je samo od sebe, kaže ona za interview.ba
ZAŠTO FADO? “Osjetila sam to tako jako da mi nije trebalo objašnjenje. Kasnije su mi se kazale neke stvari, kao npr. da se u fadu mogu ispoljiti i kao interpretator i kao osoba, mogu umrijeti i roditi se, mogu voljeti i biti ostavljena i to sve protkano nekom divnom melankolijom i divnim melodijama i poemama”.
INTERVIEW.BA: Jedna Bosanska izvodi fado i to u srcu Portugala, zvuči pomalo nevjerovatno. Otkud vi uopšte u Portugalu i zašto fado?
MILINKOVIĆ: Prije tačno 9 godina prvi put sam čula Fado na internetu u izvođenju Amalije Rodrigues i od tada se moj životni put promijenio. U tom momentu sam radila na svom drugom pop-rock albumu «Očekivanja» koji je i nedugo zatim izdat. No, fascinacija fadom nije me napuštala, te sam tako počela sve više da istražujem, da prevodim i da pjevam za sebe. Jedna stvar je vodila drugoj i tako sam ja počela i da se javno eksponiram sa fadom u obliku koncerata u Sarajevu, sa grupom «Fado verdadeiro» u sastavu Mirza Redžepagić, Berislav Beus, Bojan Dizdarević, koju sam i osnovala tim povodom. Nakon toga odlučila sam da posjetim Portugal i da istražim još više taj muzički žanr i eto, sudbina je htjela da tu i ostanem i da nastavim da pjevam Fado.
Zašto Fado? Nemam precizan niti racionanalan odgovor na to pitanje, samo sam slijedila svoje srce i svoj instinkt. Osjetila sam to tako jako da mi nije trebalo objašnjenje. Kasnije su mi se kazale neke stvari, kao npr., da se u fadu mogu ispoljiti i kao interpretator i kao osoba, mogu umrijeti i roditi se, mogu voljeti i biti ostavljena i to sve protkano nekom divnom melankolijom i divnim melodijama i poemama. Fado je kao magija, a magija se ne može objasniti.
INTERVIEW.BA: Šta nam možete reći o životu u Portugalu, koliko je drugačiji od bosanskog – da li su Portugalci opterećeni politikom kao i mi?
MILINKOVIĆ: Život u Portugalu je drugačiji, ljudi su opušteniji, topliji, tu pomaže mnogo i blaga klima. Rekla bih da se u globalu više interesiraju za fudbal. Znate, nije zahvalno upoređivati, moja zemlja je mlada i prepatila je mnogo. Portugal je stara država i to se primjeti na svakidašnjem načinu življenja i razmišljanja.
INTERVIEW.BA: U BiH ne možeš biti direktor neke kulturne ustanove ako nisi u stranci niti možeš naplatiti ogromne sume za koncert ako nisi blizak vlastima…u kakvoj su situaciji portugalski umjetnici, mogu li živjeti od svog rada ili i oni moraju biti nečiji sinovi ili članovi partije da prežive?
MILINKOVIĆ: Ne volim generalizirati, pa tako neću ni ovdje. Kakve god da su prirode, lobiji postoje svugdje i na svakom mjestu u svijetu. Ja vjerujem u rad, posvećenost i kvalitet.
INTERVIEW.BA: Vi ste se relativno brzo integrisali u tamošnju muzičku scenu. Naučili jezik, pjesme, upoznali mega zvijezdu Marizu. Da li ste imali poteškoća na umjetničkoj sceni jer ste strankinja?
MILINKOVIĆ: Ne mogu reći da sam imala problema, važno je samo probiti led. Ljudi prepoznaju dušu i talenat ako ga imate. Nisam se nikada osjetila diskriminiranom, zaista. Portugal je veoma dobar domaćin i poznat je po tome, imaju otvorene poglede na svijet i to sam osjetila na svojoj koži.
INTERVIEW.BA: Jednom ste rekli da je knjiga koja je promijenila vaše svjetonazore “1984” od Georga Orwella. New York Times je početkom ove godine objavio da je ova knjiga ponovo bestseller. Šta mislite zašto? Živimo li u Orwellowoj 1984 možda ili ju je nasa današnjica prevazišla?
MILINKOVIĆ: Da, to je jedna od onih knjiga koje morate pročitati. Ja sam tada bila djevojka, ta knjiga mi je otvorila vidike. Mislim da ta knjiga nikada neće biti prevaziđena. Daleko smo mi od prevazilaženja 1984, pa pogledajte samo Ameriku i Trampa, ali nadati se, jednog dana…Mislim da je super što je opet bestseller, to je znak da se se ljudi interesuju za nešto više od reality show-a.
