BiH je tradicionalna zemlja s mnogo nacionalizma i religijskog fundamentalizma. Stoga je teško raditi na ženskoj emancipaciji i osnaživanju. Od 143 općine, samo ih je šest dobilo načelnicu na minulim izborima, što doseže jedva četiri procenta.
Iako BiH ima progresivne i proevropske zakone kada je u pitanju ravnopravna zastupljenost žena u političkom životu, u stvarnosti i praksi ovi zakoni nakon rata nikada nisu zaživjeli. Zbog toga su žene više formalno na određenim zakonodavnim ili izvršnim pozicijama, dok stvarnu moć i dalje predominantno imaju muškarci. Tako je samo šest žena ove godine uspjelo osvojiti načelničke mandate. Dugogodišnja feministica, borkinja za ženska ljudska prava i direktorica Fondacije CURE, Jadranka Miličević, za Interview.ba objašnjava šta se to desilo tokom ovogodišnjih lokalnih izbora.
INTERVIEW.BA: Uz već tradicionalnu zapostavljenost kandidatkinja u izbornom procesu, kako gledate na ovogodišnje lokalne izbore? Je li se ženama koje su pokazale političke ambicije ponovila prethodna situacija?
MILIČEVIĆ: Da, kandidatkinje tokom predizbornih kampanja nisu bile dovoljno vidljive i prepoznate u svojim lokalnim zajednicama i zato nisu ni izabrane. Mi koji želimo promjene u bh. društvu trebamo učiniti žene u politici vidljivima, personalizirati njihovo učešće u političkom životu. Insistirati na unutarstranačkim promjenama i omogućiti ženama ravnopravno i aktivno učešće u radu stranačkih tijela u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova. Kontinuirano raditi na senzibiliziranju članstva političkih stranaka o važnosti javne i vidljive podrške stranke u procesima kandidature za političke, stranačke i izborne funkcije. Podržati održavanje javnih događaja, foruma i medijskih predstavljanja kandidatkinja kako bi se u javnosti mijenjala slika bosanskohercegovačke politike.
INTERVIEW.BA: Sveukupno je šest žena osvojilo mjesta načelnica. Možemo li ovo zvati napretkom?
MILIČEVIĆ: Činjenicu da je izabrano šest žena na načelničke funkcije možemo smatrati malim napretkom, jer u prošlom je sazivu bilo pet načelnica, ali kao aktivistkinja za ženska prava sam nezadovoljna. U odnosu na ukupan broj općina, 143, osvojenih šest pozicija – ili oko četiri procenta – malo je i nastavlja se diskriminacija žena.
INTERVIEW.BA: Jedan primjer s ovih lokalnih izbora se izdvaja, jer je uistinu briljantna pobjeda nezavisne kandidatkinje Amre Babić u Visokom. Da li ovo dokazuje da žene političarke kod nas ipak mogu uspjeti?
MILIČEVIĆ: Uspjeh Amre Babić je rezultat savjesnog i kontinuiranog rada četiri prethodne godine, sa stručnim i sposobnim timom, što nam pokazuje da imamo žene političarke koje mogu uspjeti. Važno je spomenuti da žene kao nezavisne kandidatkinje imaju više prepreka na putu ka osvajanju pozicija za sve nivoe vlasti. Ali ako se dobro pripreme za sve izazove i neprijatnosti na koje će nailaziti, mogu uspjeti. Izazovi su patrijarhalno bh. društvo, koje teško prihvata činjenicu da i žene mogu biti liderice/voditeljice promjena, da mogu voditi uspješne pregovore i namicati sredstva za izgradnju infrastrukture, otvaranju novih radnih mjesta…
INTERVIEW.BA: U BiH imamo dobre zakone, određene kvote za zastupljenost žena, sve na mjestu. Šta opet ne djeluje u praksi? Je li birači ne žele glasati za žene ili im stranke ne daju dovoljno prostora?
MILIČEVIĆ: U praksi se ne primjenjuju doneseni zakoni, ne vrši se monitoring i ne koriste se postojeći mehanizmi. Kako žene nisu vidljive u medijima i javnosti, nisu prepoznate od strane glasačkog tijela. Za žene će glasati samo one žene koje znaju koji je značaj žena u politici. No, žene koje nemaju nikakve veze s politikom nikada neće glasati za druge žene jer smatraju da one ne mogu snositi odgovornost kao muškarci. Bitno je da same žene ne stvaraju razne vrste barijera. Ukoliko žene iz političkih partija i iz drugih sektora (biznisa, civilnog društva, medija) prihvate da trebaju nešto mijenjati, ako budu na tome uporno u kontinuitetu radile, i ne budu dozvolile da se to pitanje zaboravi, vjerujem da se može uspjeti. Nažalost, kod nas je glavno opravdanje za sve “preživjet ćemo”. Bitno je da civilno društvo (nevladin sektor) podržava i političarke koje će se zaista boriti za promjene i koje neće biti samo vojnikinje i poslušnice partije.
INTERVIEW.BA: Dugo se bavite ovom problematikom u Bosni i Hercegovini. Jesu li žene uistinu dobile prava kakva imaju u drugim evropskim demokracijama i šta još nedostaje?
MILIČEVIĆ: Žene u politici nisu adekvatno predstavljene. Nije nam bilo dozvoljeno da učestvujemo u mirovnim procesima, nema nas ni u pristupnim pregovorima, nema nas u radnim grupama za ustavne promjene, pa smo pokrenule inicijativu. BiH je veoma tradicionalna zemlja, s dosta nacionalizma i religijskog fundamentalizma. Stoga je teško raditi na ženskoj emancipaciji i osnaživanju, uključujući političku participaciju.
