Među najčešćim izazovima, kad je u pitanju preveniranje diskrimiinacije na radnom mjestu s kojima se poslovni subjekti u BiH susreću, direktorica komercijalnog sektora Sanja Praštalo prepoznaje “navike stečene u okruženju ili vaspitanjem, što rezultira lošim odnosom između radnih kolega, više nego diskriminacijom od strane uprave”.
Razgovarao: A. ŠABIĆ
Mikroelektronika A.D. iz Banja Luke je jedno od 6 poslovnih subjekata koji su se uključili krajem 2024. godine u projekat “Jačanje ravnopravnosti spolova na tržištu rada” kojeg implementira Fondacija INFOHOUSE uz podršku Fonda za lokalne inicijative Kanada (CFLI).
Cilj ovog projekta je poboljšati ravnopravnost spolova u 6 kompanija u BiH stvaranjem boljeg radnog okruženja a koje će poslužiti kao pozitivan primjer ostalima u kompanijama širom BiH. Također, usvojeni interni akti angažiranih kompanija će pružiti institucionalnu podršku ženama u radu ali i poboljšati imidž kompanija na tržištu.
Jedno od prvih pitanja u razgovoru sa Sanjom Praštalo direktoricom komercijalnog sektora ove firme bilo je zašto su se odlučili učestvovati baš u ovom projektu.
– Prije svega, dobili smo sjajne preporuke od kolega iz Privredne Komore Republike Srpske koji su upoznati sa našim dosadašnjim radom i politikom koja podrazumijeva konstatno ulaganje u poboljšanja u našoj kompaniji, što svakako podrazumijeva i primjenu svih relevantih propisa i preporuka čiji je cilj postizanje ravnopravnosti za sve naše zaposlene. Svjesni smo da u svemu postoji prostor za poboljšanje i zbog toga učestvujemo u svim dostupnim edukacijama koje nam mogu pomoći da unaprijedimo odnose I generalno organizaciju preduzeća. Poseban nam je fokus na ESG, u šta se i pomenuta edukacija uklapa – kazala je Praštalo.
Kompetencije bez diskriminacije
Za ovu firmu iznimno je važno da omogući antidiskriminatorsko radno okruženje.
Kako kaže Praštalo ideja od koje oni polaze jeste da svako radno mjesto u ovoj kompaniji bude definisano kompetencijama, bez ikakvog diskriminatornog pristupa kod odabira kadrova.
–Smatramo da svakom treba biti omogućeno da odabere radno mjesto u skladu sa svojim ambicijama, naravno ako zadovoljava kriterijume obrazovanja i ostalih kompetencija. Vjerujemo da možemo da doprinesemo poboljšanju u tom smislu, pružajući interne obuke za sve zainteresovane koji nisu uspjeli dobiti formalno obrazovanje usljed bilo kojih kulturoloških prepreka kakve se mogu sresti u našem društvu i koje često usmjeravaju osobe da biraju svoje obrazovanje u skladu sa očekivanjima okoline, a ne u skladu sa svojim željama – kaže Praštalo.
Više edukacija
Među najčešćim izazovima, kad je u pitanju preveniranje diskrimiinacije na radnom mjestu s kojima se poslovni subjekti u BiH susreću, naša sugovornica prepoznaje “navike stečene u okruženju ili vaspitanjem, što rezultira lošim odnosom između radnih kolega, više nego diskriminacijom od strane uprave”.
Koliko sami uposlenici poznaju svoja ljudska i radnička prava nekad je pitanje više generacijsko nego pitanje pola. Praštalo kaže da primjećuje da postoji razlika između starijih i mlađih generacija:
– Starije generacije su prihvatile određene oblike diskriminacije kao oblik ponašanja, dok su mlađe generacije upoznate sa konceptom rodne jednakosti i ljudskih prava. Kako u svim preduzećima ima svih generacija zaposlenih, potrebno je posvetiti se više edukaciji svih kako bi se svijest o pravima i stepen međusobnog poštovanja poboljšali – zaključuje.
