Državni tužitelj zatražio da se Dodiku i Lukiću iizrekne kazna bliža maksimumu zbog nepoštovanje odluka
Državni tužitelj Nedim Ćosić zatražio je u završnoj je riječi na suđenju predsjedniku RS Miloradu Dodiku i bivšem v.d. Službenog Glasnika Milošu Lukiću da se obojici izrekne kazna bliža maksimumu za djelo za koje se terete, što je kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.
Dodik i Lukić osumnjičeni su za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.
Također, tužitelj je predložio da se i Dodiku i Lukiću zabrani obavljanje funkcije u trajanju od deset godina, a dodatno za Dodika i Dodika prestanak vršenja funkcije predsjednika RS, a za Lukića direktora Službenog Glasnika.
U završnoj je riječi tužitelj Ćosić istakao da je van razumne sumnje da su Dodik i Lukić počinili krivično djelo koje im se stavlja na teret. To također, naveo je znači da su obojica djelovali s direktnim umišljajem, svjesni svojih postupaka i to javno objavili.
Potpisao ukaz
Miloradu Dodiku se stavlja na teret da je potpisao ukaz za objavu Zakona Narodne skupštine RS, koji je visoki predstavnik svojom odlukom proglasio ništavnim.
Lukić je optužen za objavljivanje tih ukaza u Službenom glasniku RS-a i zakona prema kojima se odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH ne bi primjenjivale na teritoriji tog entiteta.
Podsjećamo, Narodna Skupština RS je u junu 2023. donijela neustavne zakone prema kojim se ne priznaju odluke visokog predstavnika i koje se neće objavljivati u Službenom glasniku RS-a te da se odluke Ustavnog suda BiH neće primjenjivati na teritoriji RS-a.
Nakon što je Schmidt poništio te zakone 1. jula 2023. godine i nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH čime je neizvršenje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo, Dodik je 7. jula ipak potpisao ukaze i proglasio zakone važećim nakon čega su objavljeni u Službenom glasniku RS-a.
Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Dodika i Lukića 11. augusta, a sud ju je potvrdio 11. septembra 2023. godine. Suđenje je počelo 5. februara 2024.
Tužitelj je naglasio da je prvooptuženi Dodik poštovao neke odluke visokog predstavnika, između ostalog, koje se tiču finansiranja izbora u kojima je i sam sudjelovao, a da nije poštovao odluka visokog predstavnika iz 2023. godine, čime je ugrozio pravo građana RS i Bosne i Hercegovine.
Onemogućavanjem provođenja odluka Ustavnog suda BiH, onemogućio je i građane RS da ostvaruju svoja prava pred Ustavnim sudom, istaknuto je.
Nepoštovanje Suda i pristrasni svjedoci
Navedeno je da je tokom postupka Dodik izrazio visok stepen nepoštivanja Suda i Tužilaštva BiH, te u javnom prostoru podrivao integritet pravosuđa, navodeći da Sud BiH ne treba da postoji. Također, istaknuto je, lični odnos Dodika prema sudiji i tužiocima tokom postupka bio je degradirajući, te da se nije povinovao u pojedinim momentima ni redu u sudnici.
Kad je riječ o svjedocima odbrane, tužitelj Ćosić je naveo da je ministar MUP-a RS Siniša Karan pristrasan svjedok odbrane, te da mu se ne može pokloniti vjera. Govoreći o svjedoku Slavku Mitroviću, rekao je da je bio pristrasan jer je u podređenom položaju u odnosu na prvooptuženog, kao predsjednika RS. Ćosić je kazao da na iskazu ovog svjedoka Sud ne može zasnivati svoju odluku.
